Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, kojeg je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u utorak kaznilo s pet tisuća kuna jer mu je Unicredit banka München platila troškove smještaja i puta na privatnu konferenciju u austrijskom gradu Kitzbuehelu, tvrdio je u očitovanju kako je neživotna i neuvjerljiva teza da bi ta banka ili Unicredit grupa plaćanjem dijela troškova pokušali ostvariti nedopušten utjecaj na HNB ili na njega kao guvernera.
Postupak protiv Vujčića Povjerenstvo je pokrenulo 3. veljače, kako bi utvrdilo je li prekršio zakon zbog primanja nedozvoljenog dara time što mu je Unicredit banka koja je članica iste grupacije kao i Zagrebačka banka koju bi trebao nadzirati platila troškove smještaja i puta na privatnu konferenciju u Austriji 2013., 2014. i 2015., te je li na konferenciji 2016. propustio otkloniti mogućnost da mu troškove plati treća osoba.
Vujčić je u očitovanju koje je dostavio Povjerenstvu nakon pokretanja postupka naveo također da njegovo sudjelovanje nije predstavljalo njegov osobni interes već se radilo o javnom interesu s obzirom da je riječ o uglednoj i vodećoj konferenciji koja se svake godine održava na temu ekonomskog razvoja središnje i istočne Europe.
Guverner HNB-a isticao je također da aktivno sudjelovanje dužnosnika na takvim konferencijama predstavlja dio redovitih aktivnosti koje se poduzimaju radi praćenja ekonomskih kretanja, predstavljanja i komunikacije s investitorima koji razmatraju ulaganje u hrvatski državni dug.
Osim toga, sudjelovanje na takvim događajima doprinosi i razumijevanju gospodarskih kretanja u zemljama povezanim s Hrvatskom, što HNB omogućuje ostvarivanje njegove zadaće održavanja stabilnosti financijskog sustava, navodio je Vujčić.
Istaknuo je pritom da organizator tih konferencija Unicredit banka Muenchen nije pod nadzorom HNB-a, već da je riječ o kreditnoj instituciji koja je pod nadzorom Središnje europske banke te da ta banka nije vlasnički ni upravljački povezana sa Zagrebačkom bankom zbog čega ne postoji ni jedna okolnost koja bi upućivala da je on kao dužnosnik bio doveden u odnos ovisnosti ili da je kod njega stvorena obveza prema darovatelji u smislu bilo kojeg pogodovanja prema Zagrebačkoj banci.
Vujčić ipak prešao granicu
Članica Tatjana Vučetić koja je radila na tom slučaju predlagala je članovima da se za Vujčića utvrdi kako je povrijedio načelo djelovanja jer je morao biti svjestan da bi prihvaćenje plaćanja troškova od strane subjekta koji je dio iste grupacije kao i Zagrebačka banka nad kojom HNB obavlja nadzor moglo dovesti u pitanje njegovu nepristranost, ali da to ne predstavlja nedozvoljeni dar.
No, na kraju je većinom glasova prihvaćen „stroži“ protuprijedlog člana Davorina Ivanjeka prema kojem je Vujčić primio nedozvoljeni dar. Ivanjek je rekao se ne dovodi u pitanje samo sudjelovanje na toj konferenciji, ali da je Vujčić prihvaćanjem plaćanja troškova ipak prešao granicu čime je sebe doveo u moguće stanje ovisnosti.
U predmetu protiv bivše predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, Povjerenstvo će odlučivati na jednoj od sljedećih sjednica s obzirom da je danas protiv nje pokrenulo postupak zbog moguće zlouporabe posebnih prava dužnosnika. Omejec je prijavljena Povjerenstvu jer je šest mjeseci nakon obnašanja dužnosti predsjednice Ustavnog suda primala naknadu u visini njezine plaće od 20 tisuća kuna neto iako je imala pravo na naknadu u visini dvije njezine plaće.
Za Povjerenstvo nije sporno što je Omejec posljednjih dana mandata predsjednice Ustavnog suda sama sebi podnijela i odobrila zahtjev za priznavanje prava na naknadu nakon dužnosti, ali je sporno što je to pravo predviđeno za dužnosnike koji se nemaju posao na koji će se vratiti nakon dužnosti, dok je Omejec imala odluku o povratku na posao.
U predmetu protiv Vesne Pusić Povjerenstvo je utvrdilo da je kao zastupnica u Hrvatskom saboru povrijedila načelo djelovanja jer je načinom ispitivanja jednog od kandidata za suca Ustavnog suda Željka Olujića propustila očuvati vlastitu nepristranost, ali za tu povredu nije predviđena sankcija.
Postupci nisu pokrenuti protiv ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića koji je bio prijavljen zbog dva slučaja, ni protiv bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, i njegove zamjenice Ane Lederer.