“KBC Osijek u lošem je stanju i gradnja nove bolnice je potreba koja se nameće. Krpanje i popravak starih zgrada koje su građene prije 100 i više godina prošlo je vrijeme i hrvatska će država u tom smislu morati tražiti rješenja”, izjavio je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, tijekom nedavnog obilaska, zbog pucanja cijevi, havariranog Zavoda za oftalmologiju osječke bolnice.
Drugi put u samo pola godina KBC Osijek pretrpio je višemilijunsku štetu nakon što je prošloga ljeta olujno nevrijeme poharalo Pedijatriju. Činjenica da KBC radi u iznimno lošim uvjetima i energetski neučinkovitim zgradama izgradnju nove bolnice nameće kao nužnost.
Propao plan
Aktualna uprava prije nekog je vremena u javnost izašla s idejom o preseljenju bolnice u Poslovni centar Eurodom, no to je teško izvedivo iz više razloga - nedovoljna kvadratura, dodatna ulaganja u preinake zgrade koju bi prethodno trebalo kupiti za, pretpostavlja se, otprilike 100 milijuna eura te suspektna lokacija zgrade u gotovo središtu grada.
Zanimljivo, javnosti je potpuno nepoznato da je bivša uprava bolnice u proljeće 2014. pokrenula inicijativu za izgradnju novog, suvremenog KBC-a Osijek. Lokaciju su pronašli na prostoru uz naselje Jug II, između bajera, južne obilaznice i Poljoprivrednog instituta, gdje je čak 17 hektara gradskog i državnog zemljišta. Gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić pozitivno je odgovorio na pismo namjere uprave KBC-a i iskazao spremnost da Grad Osijek prepusti svoje zemljište državi za novu bolnicu u zamjenu za neke druge državne nekretnine.
Predviđeni rokovi
Tada se otišlo i korak dalje, pa je Vlada Zorana Milanovića u svibnju 2014. novi KBC Osijek uvrstila u Okvirni program izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva, koji je uključivao gradnju bolnica u Popovači, Varaždinu, Rijeci i Osijeku. Kako je država već iz svojih sredstava počela gradnju KBC-a Rijeka, ostale su navedene tri bolnice koje bi se mogle graditi JPP-om.
- Nova bolnica potrebna je cijeloj regiji kojoj gravitira oko milijun građana. Sadašnji uvjeti u kojima se radi na četiri lokacije u zgradama starim 100-tinjak i više godina koje ne zadovoljavaju osnovne higijensko-zdravstvene normative i izrazito su energetski neučinkovite te loša prometna povezanost osnovni su razlozi zbog kojih smo predložili razmatranje izgradnje nove bolnice po modelu JPP-a.
To bi uključivao i facility management, a što bi bio i prvi takav slučaj u Hrvatskoj - rekao je Saša Lamza, bivši sanacijski upravitelj KBC-a iz 2014. Inače, prema grubim procjenama, adaptacija postojećih zgrada stajala bi minimalno 500 milijuna kuna s upitnim učinkom, dok bi izgradnja nove bolnice stajala oko 300 milijuna eura.
- Modelom JPP-a dobili bismo modernu bolnicu sa 1800 do 2000 kreveta, gdje bi funkcionalno bile povezane sve medicinske djelatnosti s izvrsnim uvjetima za bolesnike (jedno i dvokrevetne sobe) i djelatnike, uštede na energiji, objedinjavanje HMP-a i KBC-a, odličan prometni pristup, dovoljan broj parkirnih mjesta, razvoj zdravstvenog turizma... Važno je i što bi nezdravstveni dio u sklopu facility managementa preuzeo privatni investitor. Što se tiče sadašnjih zgrada bolnice, one bi se mogle ili prodati ili iznajmiti - istaknuo je Lamza.
Drugi prioriteti
Drugim riječima, bolnicu bi izgradila i održavala privatna tvrtka, a država bi joj plaćala najam na 25 godina, nakon čega bi KBC prešao u vlasništvo države.
- To je dobar plan koji mi, nažalost, nismo uspjeli pokrenuti jer svi infrastrukturni projekti u zdravstvu idu užasno sporo. Rijeka i Osijek su prioriteti kad je riječ o novim bolnicama, a smatram da je JPP najbolje rješenje. Konačno, u zapadnoj Europi tako se grade sve nove bolnice, a važno je i što se država ne bi morala zaduživati i izgradnja ne bi išla u javni dug. Novi KBC Osijek uklapa se i u Masterplan spajanja lokalnih bolnica i mislim da bi država trebala ići u taj projekt.
No, sve te projekte trebalo bi objediniti kod raspisivanja natječaja za potencijalne investitore, a Ministarstvu zdravstva dati potpunu ingerenciju nad njihovom provedbom - izjavio je Siniša Varga, bivši ministar zdravstva.
Ističe da model JPP-a danas ne treba uspoređivati s izgradnjom sportskih dvorana za potrebe SP-a u rukometu 2009. godine koje su se pokazale kao rupa bez dna “jer tada nismo bili dio EU, a danas jesmo i takvi projekti se odrađuju po strogim kriterijima zakonodavstva EU.”.