Hrvatska vlada poslala je jučer na razmatranje prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima, koji je najvažniji dokument koji bi trebao osigurati dolazak investitora iz Katara, potvrdio je u srijedu navečer visoki Vladin dužnosnik u razgovoru za Jutarnji list.
Ovaj zakon imati će i vrlo restriktivne odredbe kojima će se onemogućiti da, recimo, nekolicina vlasnika zemljišta koje je predviđeno za veće investicije, ucjenjuju ulagače i tako upropaste zaključenje posla.
Olakšati velika ulaganja
Jučerašnji dan obilovao je intenzivnim kontaktima povezanim sa potencijalnim ulaskom katarskog kapitala u Hrvatsku. Na adrese predsjednika Ive Josipovića, premijera Zorana Milanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka iz Katara je stigla promemorija u kojoj se - premda u vladi nerado prenose detalje - od hrvatske strane traže detaljni uvjeti i rokovi za realizaciju posla oko LNG terminala. Kako tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista, promemorija je pozitivno intonirana i postoje realne šanse za sklapanje unosnih poslova.
Sada se kao primarni zadatak postavlja brzo donošenje Zakona o strateškim investicijskim projektima, koji će bitno olakšati dolazak velikih inozemnih investitora. To je potvrdio i Ivan Vrdoljak: “Cilj ovog zakona je otvaranje novih radnih mjesta, oporavak gospodarstva i podizanje konkurentnosti Hrvatske. Kriterij ulaska na listu strateških investicija su ulaganja do 150 milijuna kuna u industriju i 375 milijuna kuna u turizam”, izjavio je u utorak ministar gospodarstva Vrdoljak.
Pismo emiru
U tom smislu dogovor sa Katarom oko 25-godišnjeg ugovora o isporuci plina biti prvi dio projekta. Drugi dio projekta će se odnositi na izgradnju LNG terminala za što će vlada raspisati javni natječaj, a potom će u poslovanju slijediti i prodaja viška plina
Prema izvorima iz vlade, visoki hrvatski dužnosnici su katarskom emiru Al-Thaniju pismeno garantirali interes za realizaciju poslova. Tako je prije tjedan dana, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u Katar poslala pismo u kojem je naglasila hrvatski interes za suradnju, ali i dodala kako se ništa ne mijenja zbog odlaska iz vlade bivšeg prvog potpredsjednika Radimira Čačića. Poruku sličnog sadržaja uputio je i predsjednik Ivo Josipović.
U izjavi koju je u srijedu da za Novu TV predsjednik Josipović je potvrdio kako hrvatska vlada ulaže napore u dogovor s Katarom:
Poslovni model
“Sad je loptica na našoj strani, moramo učiniti sve da se razgovori koji smo u Kataru imali, realiziraju. Sad inicijativu ima Vlada. Čuo sam i najave da bi i premijer Milanović mogao otići u Katar. Mislim da bi bilo dobro, da bilo premijer, bilo ministar gospodarstva ili drugi ljudi u Vladi koji su zaduženi za ovakve investicije uzmu stvar čvrsto u svoje ruke”, potvrdio je predsjednik države.
Projekt gradnje LNG terminala u ovom se trenutku priprema na nekoliko razina. Danska tvrtka Cowi izrađuje pripremnu dokumentaciju, HEP dogovara kupnju zemljišta za gradnju terminala, a Ministarstvo gospodarstva i predsjednik RH nastoje uvjeriti katarske vlasti da nam postanu dobavljači plina.
Stižu šeici
Iako se nakon povrtka državne delegacije iz Katara, gdje su se vodili razgovori o dobavi plina za teminal, stekao dojam da je početak gradnje LNG terminala na Krku samo pitanje vremena, konačna odluka o gradnji donijet će se tek u drugoj polovici 2013. Naime, danska tvrtka Cowi do svibnja će izraditi studiju izvodljivosti i poslovni model rada terminala, a mjesec dana kasnije idejni projekt i studiju utjecaja na okoliš. Tek na osnovu tih dokumenata moći će se donijeti odluka o gradnji. Sa zaključcima studije potom će se upoznati katarske vlasti, koje će onda odlučiti hoće li sudjelovanju u projektu.
Naši nas sugovornici uvjeravaju da se prije dovršetka navedenih studija neće potpisati niti jedan ugovor o dobavljanju plina. Prema njihovim riječima, razgovori u Kataru bili su samo provjera jesu li katarske vlasti spremne na angažman u ovom projektu. Nakon načelnog izražavanja zanimanja za projekt otvorene su mogućnosti za daljnje razgovore. Njihov se nastavak očekuje početkom sljedeće godine, kada bi katarska državna delegacija trebala doputovati u Hrvatsku.
Vrijednost gradnje terminala procjenjuje se na 600 milijuna eura
Prema dostupnim informacijama, u njegovu bivšem ministarstvu i dalje tako razmišljaju i nitko ne želi javno prognozirati što će se dogoditi s projektom ako Katar ne uđe u posao i 25 godina opskrbljuje terminal plinom.
Naime, procjenjuje se da bi nabava plina od Katara bila cjenovno najpovoljnija i najsigurnija. Osim toga, postoji i mogućnost da Katar sufinancira gradnju terminala, što bi HEP-u i tvrtki Plinacro znatno olakšalo realizaciju projekta. Procjenjuje se da će se graditi terminal kapaciteta 5 milijardi prostornih metara plina ili manje, a vrijednost gradnje bila bi oko 600 milijuna eura.
Ako Katar ne bi bio dobavljač, Hrvatska bi, tvrde naši sugovornici, plin kupovala na SWAT tržištima, gdje je cijena mnogo viša, a dobava je rizičnija.