VLADA ODOBRILA STUDIJU ZA KUPNJU

Zar nam treba ijedan od ova četiri aviona?!

U sljedećih godinu dana razradit će se studija isplativosti nabave letjelice

Vlada nije odobrila kupnju aviona vrijednog oko 65 milijuna kuna za potrebe Agencije za civilno zrakoplovstvo, objavljeno je jučer u Vladi.

Vlada je jedino odobrila Godišnji plan agencije za ovu godinu u kojem se obrazlaže projekt kupnje aviona za specijalne misije koji bi se koristio za nadzor radionavigacijskih uređaja, provjeru letnih procedura, otkrivanje smetnji na zrakoplovnim frekvencijama, potragu zrakoplova u slučaju nesreće, medicinski prijevoz te prijevoz visokih dužnosnika.

U Agenciji za civilno zrakoplovstvo tvrde da je projekt nabave aviona u samom začetku te je dosad napravljena Studija izvedivosti čija je izrada plaćena 68.000 kuna. Studija je predstavljena ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću i pokazuje da je projekt isplativ, tvrde u Agenciji.

Avioni bez opreme

U Agenciji navode da je cilj nabave aviona poboljšanje sigurnosti zračnog prometa u Hrvatskoj u skladu s međunarodnim ugovorima te pružanje sigurne, dostupne i visokokvalitetne hitne medicinske skrbi.

CESSNA CJ2+ Dolet: 2408 km, Brzina: 720 km/h, Broj putnika: do 9 CIJENA: 6,3 mil. USD

U Godišnjem planu Agencije detaljno se navode razlozi opravdanosti nabave ovakvog jednog aviona te se tvrdi da su razmatrana četiri modela aviona - Beechcraft King Air, Beechcraft Hawker 400 XPR, Cessna CJ2+ i Piaggio Avanti. Vrijednost svakog od tih aviona je između 6,3 i 7 milijuna američkih dolara.

No riječ je o avionima bez potrebne opreme. Za opremu koja se koristi za usmjeravanje radionavigacijskih sustava iz zraka trebalo bi dodatno izdvojiti oko 3,5 milijuna eura.

PIAGGIO AVANTI Dolet: 2795 km, Brzina: 737 km/h Broj putnika: do 9, Dužina: 14,4 m Cijena: 7 mil. USD

No to nije sva oprema. Kako bi avioni bili višenamjenski, morala bi se kupiti i oprema za otkrivanje aviona, medicinska oprema te oprema za otkrivanje smetnji na zrakoplovnim frekvencijama, što znači da bi konačna cijena bila znatno veća. U to treba uključiti i financiranje obuke mehaničara i pilota te osoba koje bi rukovale tom opremom.

Upravo namjera da se ovaj avion koristi za usmjeravanje radionavigacijskih uređaja na aerodromima izazvala je negodovanje u stručnoj zrakoplovnoj javnosti. Naime, tvrdi se da je nabava 3,5 milijuna eura vrijedne opreme za kalibriranje ILS sustava na aerodromima nepotrebno bacanje novca.

Beechcraft Hawker 400 XPR Dolet: 3135 km, Brzina: 866 km/h Broj putnika: do 9, Dužina: 14,7 m Cijena: 6,6 mil. USD

U Hrvatskoj šest aerodroma ima ILS sustav koji se koristi za instrumentalno slijetanje. Njihovo kalibriranje je pod ingerencijom Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a godišnji troškovi iznose oko 180.000 eura. Kako u Hrvatskoj nema tvrtke koja se bavi tim poslovima, HKZP ima ugovor s tvrtkom SMATSA iz Srbije, licenciranom za te poslove.

Dodatni troškovi

Njihovi stručnjaci dva puta godišnje obave pregled i kalibriranje svakog ILS uređaja. Kako je vlasnik Zračnih luka i HKZP-a država, HKZP uslugu kalibriranja ne naplaćuje aerodromima, već to plaća iz svojih prihoda.

Beechcraft King Air Dolet: 2446 km/h, Brzina: 500 km/h, Broj putnika: do 13, Dužina: 12,1 m Cijena: 6,5 mil. USD

Oponenti nabave ove opreme navode jednostavnu računicu, da bi se ulaganje od 3,5 milijuna eura, čemu treba dodati i troškove obuke i licenciranja osoba za obavljenje tih poslova, isplatilo tek nakon 17 godina.

EU: Ne damo novac za avion, to je potpuno neracionalan zahtjev

Agencija za civilno zrakoplovstvo već je dva puta projekt nabave aviona zajedno s potrebnom opremom kandidirala za financiranje putem programa pretpristupne pomoći Europske Unije IPA. No oba puta projekti su odbijeni.

Službeno je obrazloženje bilo da je riječ o previsokom iznosu za financiranje projekta u odnosu na raspoloživa sredstava za IPA program.

No naši sugovornici tvrde da je Europska komisija projekt odbila jer je neracionalan i nepotreban. U svom Godišnjem planu Agencija navodi ideju da se nabava aviona financira na dva načina. Sam avion financirala bi Agencija, dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom povoljnim kreditima.

Oprema za kalibriranje ILS sustava pokušala bi se financirati putem europskih fondova nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, te novčanom potporom Kontrole leta.

No naši sugovornici boje se kako će zbog financiranja tog projekta Agencija zatražiti veća izdvajanja za svoj rad.

U ovom trenutku iz prihoda Kontrole zračne plovidbe izdvaja se oko 60 milijuna kuna godišnje.

Izdvajamo