REPOVI GLASANJA U UN-U

ZAŠTO JE HRVATSKA OKRENULA LEĐA EUROPSKOJ UNIJI? Usklađeni potez Vlade i Pantovčaka mogao bi nas udaljiti od dva ključna cilja u 2018. godini

Goran Mehkek / Ronald Goršić / Hanza Media

 

Hrvatska je u četvrtak glasala suzdržano na izvanrednom zasjedanju Opće skupštine UN-a o rezoluciji o statusu Jeruzalema jer smatra da se status Jeruzalema treba rješavati u izravnim pregovorima Izraelaca i Palestinaca, a ne u UN-u, pojasnilo je jučer Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u posebno izdanom priopćenju.

A to što smo okrenuli leđa Europskoj uniji? Hrvatska je u četvrtak u UN-u, mimo većine članica Europske unije i UN-a, ostala suzdržana, i to dan nakon što je premijer Andrej Plenković na božićnom prijemu za strane diplomate u Zagrebu poručio da su tri glavna cilja hrvatske vanjske politike u 2018. približavanje eurozoni i Schengenu te ulazak u članstvo OECD-a.

Prilikom važnog glasanja u UN-u Hrvatska se nije pridružila Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj i većinskom stavu Europske unije, nego istočnim, euroskeptičnim članicama. Ostali smo suzdržani poput Mađarske, Poljske, Češke, Latvije i Rumunjske. Iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović jučer su nam potvrdili kako je potez usuglašen između Vlade i predsjednice.

Nova linija

Velika većina članica Ujedinjenih naroda glasala je za rezoluciju kojom se osuđuje odluka SAD-a da Jeruzalem proglasi glavnim gradom Izraela, što je izazvalo ogorčenje Palestinaca i cijelog arapskog svijeta te zaprijetilo eskalacijom sukoba na trusnom Bliskom istoku.

Za rezoluciju kojom se SAD poziva da odustane od odluke o preseljenju veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem glasalo je 128 članica UN-a. Protiv je bilo samo njih devet: SAD, Izrael, Honduras, Gvatemala, Togo, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Palau i Nauru. Većina članica Europske unije glasala je za rezoluciju UN-a, s obzirom na to da Ujedinjeni narodi ne priznaju izraelsku okupaciju istočnog Jeruzalema. Zajedno s Hrvatskom suzdržanih je bilo 35. Od članica EU koje su u svađi s Bruxellesom oko imigrantskih kvota, Slovačka je glasala za rezoluciju.

Među suzdržanima su Argentina, Australija, Meksiko i Kanada te niz manjih zemalja ili zemalja u razvoju, poput Ekvatorijalne Gvineje, Bahama, Jamajke, Ruande, Fidžija, Kiribatija i Vanuatua. Sjedinjene su Države, naime, zaprijetile da će onima koji glasaju za rezoluciju ukinuti financijsku pomoć.

 

Je li Hrvatska trebala biti suzdržana dok je većina članica EU podržala rezoluciju? Hoće li to pogoršati naš položaj unutar EU i šanse da uđemo u eurozonu i Schengen? Na ta pitanja iz Ureda predsjednice odgovorili su da nemaju što dodati priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. A u priopćenju stoji kako se “ništa ne mijenja u stajalištu RH koja je i dalje na liniji dogovorenoga unutar EU” te ostajemo predani mirovnom rješenju.

Hrvatska se ovime jasno svrstala uz istočne članice EU koje su u sukobu s EU, ističe SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula. “Mislim da suzdržanost RH oko te rezolucije govori ne samo o vanjskoj politici, nego o ukupnoj profilaciji ove Vlade”, rekao je Picula.

Pitanje motiva

Glasanje u UN-u doveo je u vezu s nedavnom izjavom premijera Plenkovića da Hrvatska nema stav o najavi Europske komisije o pokretanju sankcija prema Poljskoj iz članka 7. Lisabonskog sporazuma, zbog 13 zakona kojima narušavaju neovisnost pravosuđa. “Ovom politikom Vlada pokazuje kako sve više drži da je isplativije biti pod unilateralnim kišobranom Trumpove administracije, nego pod multilateralnim kišobranom EU”, kaže Picula. Hrvatska se sada svrstala u klub članica EU koje su u sukobu s Bruxellesom, kojima se pridružila i Rumunjska. To, među ostalim, pokazuje koliko su snažne centripetalne sile unutar EU, upozorava Picula.

Vlade istočnih članica pokušavaju se pozicionirati negdje na pola puta između EU i SAD-a. Zašto to čini Hrvatska, nije jasno. Možda vjerujemo da će nam SAD bolje od EU pomoći u sukobima u regiji ili kod ulaska u članstvo OECD-a, a možda Vlada samo radi ustupak konzervativnoj struji koja jača kod nas kao i drugdje u EU, kaže SDP-ov eurozastupnik. No, sva istraživanja kažu kako većina građana Hrvatske ima povjerenje u institucije EU, a euroskeptici su u manjini. Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač (HDZ) ističe pak kako Hrvatska ima svoju vanjsku politiku.

“Zašto bi se Hrvatska glede ove rezolucije s bilo kime konfrontirala? Riječ je o rezoluciji UN-a koja nije obvezujuća i koja neće pridonijeti stvaranju održivog i pravednog odnosa između Izraelaca i Palestinaca”, komentirao je Kovač.

Izdvajamo