U osnovnim i srednjim školama od danas štrajkaju učitelji i profesori, budući da je Vlada odbila zahtjeve dva školska sindikata o 6-postotnom povećanju plaća.
Sanja Šprem, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja, ponovila je jutros u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je sindikat zamolio roditelje da daju potporu štrajku. Odgovarajući na pitanje što je s profesorima i učiteljima koji nisu u štrajku, Šprem je kazala da je ovo jedinstvena prilika svakog zaposlenika u sustavu obrazovanja, da dade maksimalni angažman u borbi za svoja prava, dostojanstvo i bolji položaj.
Prema jučerašnjim anketama, roditelji su se izjasnili u 87% da danas ne šalju djecu u školu, kaže Šprem, a prenosi HRT.
Na upit je li štrajk mogao biti izbjegnut, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da je jučer mirenje završilo neuspješno. Izjavio je da su jučer bili spremni podići plaće za 4% svim zaposlenima u srednjim i osnovnim školama.
- No sindikati su tražili od 6% do 16% za određena radna mjesta, ustvari za veliku većinu osoblja za 6,11%. Vrijednost naše ponude u državnom proračunu iznosi 320 milijuna kuna na godišnjoj razini. Vlada je na početku ponudila 2%, potom i 4%, ali više od toga ne možemo. Još viša ponuda je opterećenje za državni proračun, jer moramo voditi brigu i o održivim javnim financijama i sistemski posloženom sustavu. S te strane mirenje nije uspjelo.
- Sutra već počinju pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru koji definira visinu osnovicu te materijalna prava o kojima ćemo se dogovarati, rekao je Aladrović. Šprem je dodala da se sutrašnji početak pregovora za osnovicu plaće ne može se miješati sa zahtjevom sindikata za rast koeficijenata složenosti poslova.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec naveo je da osnovna plaća mora biti veća. U našem sustavu odgoja i obrazovanja postoje velike razlike između koeficijenata. U sličnim uvjetima ljudi imaju različite koeficijente. To je napravila ova Vlada, kaže Mihalinec.
Šprem je podsjetila da je inicijativa o izmjenama uredbe o koeficijentima složenosti poslova počela je u prosincu 2017. godine te je objasnila kronologiju susreta u vezi s izmjenama uredbe o koeficijentima.
Mihalinec je pojasnio cirkularni štrajk te kazao da je riječ o dugotrajnom pritisku, ali s malom štetom za krajnje korisnike.
- Jedan ciklus cirkularnog štrajka traje 10 dana. Prvog dana štrajka u cijeloj Hrvatskoj obrazovni sustav neće funkcionirati. Nakon toga će svaki dan druga žpanija biti u štrajku. Svaki dan ćemo izvijestiti kada će koja županija biti u kompletnom štrajku. Informacije o tome dobit ćete na konferencijama za novinare svaki dan u 12 sati. Tada će ravnatelji škola svaki dan o tome objavljivati na internetskim stranicama. Kada završi taj jedan ciklus mi možemo pokrenuti novi, ako u međuvremenu ne dođemo do cilja. Učenici neće imati veliki gubitak i neće imati potrebe za nadoknađivanjem nastave. Dakle - 10 dana štrajka, a učenici neće imati 2 dana nastavu.
- Obrazovanje je prvo na udaru kad se treba kresati, a zadnje kada se treba dati. Danas počinje borba za dostojanstvo, kaže Šprem.
Maja Hižman, učiteljica informatike u zagrebačkoj OŠ Fran Koncelak Drnje izjavila je za HRT 'da svi oni koji savjesno obavljaju svoj posao znaju da radno vrijeme učitelja nije samo vrijeme provedeno u školskoj zgradi i da ne završava izlaskom iz te zgrade'.
- Želimo pokazati da nismo zaslužili etiketu neradnika u ovome društvu. Vjerujemo da se sustav može promijeniti, vjerujemo u zajedništvo i u malog čovjeka. Danas pružamo jedni drugima potporu. Danas štrajkam kao učiteljica, ali i kao roditelj. Naša škola danas je prazna. Učenici nisu došli na nastavu, a ja kao roditelj ni svoje dijete nisam poslala u školu, kazala je.
Borislav Šerek, profesor fizike i sindikalnim povjerenikom u Osnovnoj školi Augusta Šenoe u Zagrebu, rekao kako je odaziv učenika u njihovoj školi mali. "Hvala roditeljima što su podržali naš štrajk. Učenici su zbrinuti. To je naša profesija, zbrinut ćemo djecu bez obzira na štrajk", poručio je za N1.
Poručio je da roditelji do informacija mogu doći pregledavajući mrežne stranice škole.
- Uvijek mogu nazvati tajništvo ili osobno doći i pitati. Tko želi doći do informacije, doći će. Vrata škole moraju biti otvorena učenicima, rekao je Šerek.
Pojasnio je i zahtjeve učitelja i nastavnika za povećanje plaća.
- Mi tražimo povećanje od 6,11 posto. Prosječna plaća učitelja trenutno iznosi 6.766 kuna, a tim povećanjem narasla bi za oko 700 kuna. Naravno, moramo spomenuti i ostalo osoblje škole. I njima bi se povisio koeficijent. To je isto važno jer smo svi dio obrazovnog sustava.
Na pitanje da prokomentira izjavu gradonačelnika Bandića o tome da je nastavnicima u zagrebačkim školama povećana plaća, Šerek je rekao:
- To su učitelji koji su u dnevnom boravku i koji su u plaći Grada Zagreba, mi ostali smo u plaći države. Podržavamo afirmaciju ministrice Divjak da nam se povećaju plaće, ali nekako je nastao nesrazmjer. I mi želimo veće plaće, ali želimo da se to dogovori na razini Vlade i na razini grada, rekao je.
Objasnio je kako usprkos štrajku kuharice u Osnovnoj školi Augusta Šenoe pripremaju obroke za učenike.
"Bez obzira na štrajk, pripremili smo obroke. I mi se pridružujemo zahtjevima za povećanje plaća", kazala je kuharica.
Riječka profesorica: Ovo nije štrajk za veće plaće. Nije nikad ni bio.
Tamara Šoić, riječka profesorica i jedna od urednica nastavničkog portala 45minuta.com napisala je za portal srednja.hr pismo povodom štrajka u osnovnim i srednjim školama. Pismo naslovljeno ‘Štrajk za život obrazovanja!’, pročitajte u nastavku:
"U ovoj je zemlji postala tradicija prijetiti štrajkom pa se svađati zašto i za koga štrajkati pa se miriti i na kraju – ne štrajkati.
Ritual je to na koji pristajemo svi.
Ili smo barem pristajali do sada.
Neki jednostavno zato jer ih nije briga, neki jer su dignuli ruke i od onih koji nas 'brane' i od onih koji nas napadaju.
Ukratko – zavladala je apatija.
Ne možemo se dogovoriti oko cifre kojom bi trebalo korigirati naše plaće i to je najlakši način kako nas posvađati. Nabaciš dvije-tri brojke, netko nezadovoljan, netko prezadovoljan i eto ti povoda za sukob.
Ali ovaj je put drukčije.
Dio smo povijesne školske godine u kojoj je krenula tzv. reforma.
Ukratko, sve što ta reforma nudi, hrpa je novih obveza i omalovažavanje našeg znanja.
Uvođenje novogovora, šifriranih ishoda i 'novootkrivenih' aktivnosti učenika, samo su dio plana radnog naziva: Kako nastavnika uvjeriti u njegovu nemoć i neznanje.
Prestrašen nastavnik, dobar je nastavnik!
Tamara Šoić
Posjeti mlađahnih savjetnika koji nastavnicima s 20 i više godina staža tumače kako 'po novom' moraju raditi i što je sve u njihovu radu krenulo po zlu – nije ništa drugo do pljuska našem znanju i iskustvu.
U stvarnosti ova reforma izgleda ponešto drukčije.
Konkretno, u srednjim strukovnim školama u koje frontalna provedba ulazi samo iz Hrvatskoga, stranog jezika i Matematike, od pustih obećanja i zavaravanja javnosti bajkama o nekakvim nastavnim pomagalima – učenici uglavnom imaju samo nastavnika.
Postoje digitalni sadržaji. O da!
Ali ne postoje tableti. U srednjim školama neće ih niti biti.
Dobit će ih nastavnici.
Jednog dana. Možda.
Pa ćemo valjda učenicima prepričavati i dočaravati što vidimo na laptopu koji nam je MZO dobrohotno dao.
Kao da je ikada bio problem u nama!
Pa teglimo i nosimo vlastita računala, kupujemo oduvijek sav mogući pribor koji nam škole ne daju, a MZO se slavodobitno hvali nečim što mi odavno imamo i koristimo.
U nekim su školama učionice nalik na 21. stoljeće, a u nekima nalik na 18. stoljeće.
Ovisno o Osnivaču.
Ali ministrica i svita ne haju za Osnivača već guraju reformu u razrede s raspadnutim klupama, parketima, zidovima, a ako slučajno netko prigovori – uvijek mogu okriviti Osnivača.
Nabacivanje loptice krivnje, također je jedan od uvježbanih rituala.
A učenici i nastavnici su ti koji se trebaju znati nositi s tuđom krivnjom i odgovornošću.
E pa zbog svega ovoga ću štrajkati.
Jer me više nije briga tko je trebao kupiti nove klupe mojim učenicima, nije me briga zbog koje točno osobe moji učenici podmeću šperploču ispod papira na kojem pišu provjeru znanja, nije me briga tko je točno kriv za gnjile parkete mog razreda, udžbenike koji kasne, neopremljenost knjižnica novom literaturom…
Ne zanima me tko je osmislio uvođenje novih pojmova i metoda koje je nemoguće u praksi provesti i realizirati.
Ne zanima me čak ni tko je za svu ovu lakrdiju dobio nekakav novac.
Neka im ga, pretpostavljam da je neopisivo zadovoljstvo trošiti nešto zarađeno na prodavanju magle i laži.
Da je mene ili bilo kojeg nastavnika iz hrvatskih učionica ikad zanimao novac, ne bi bili tu gdje smo sada.
U razredima.
Jednako tako, ministricu istinski ne zanima naš položaj i dostojanstvo.
Iskoristiti gotovo čitav mandat, a ne učiniti ništa za nastavnike – veliko je umijeće. Gotovo dar.
Kada bi ikakav interes postojao, 17. rujna 2019. ista ta ministrica udostojila bi se primiti nastavnike koji traže zaštitu vlastitoga položaja. Neometan rad. Zaštitu.
Ali lakše je pričati o zabrinutosti i brizi nego nešto konkretno učiniti.
I sada tu reformu za koju su novce razdijelili jednakiji, trebamo odraditi mi, nastavnici – najlošije plaćeni službenici s visokom stručnom spremom u RH.
E pa neće ići!
Omalovažavaju nas i s 2 i 6%
Omalovažavaju nas jer mogu.
Omalovažavaju nas jer misle da smo nejedinstveni i povodljivi.
Omalovažavaju nas jer misle da smo bojažljiva bića.
E pa nismo!
Ovo nije štrajk za veće plaće.
Nije nikad ni bio.
Ovo je štrajk kojim želimo pokazati da nam je još uvijek stalo do svega onoga o čemu naša Vlada i resorno ministarstvo vole tako deklarativno propovijedati.
Ovo je štrajk kojim želimo ukazati na sve probleme s kojima se suočavamo svakodnevno, a koji proizlaze isključivo iz omalovažavajućeg odnosa vlasti prema nama.
Ovo je ŠTRAJK ZA ŽIVOT OBRAZOVANJA, štrajk za dostojanstvo nas, učitelja i nastavnika bez kojih ova zemlja ne može.
A kada javnost po tko zna koji put uzme blato pa nas krene gađati, neka prije toga pogleda oko sebe i zapita se jesu li za urušavanje svima nama dobro poznanih vrijednosti, krivi baš nastavnici.
Mislim da je odgovor na pitanje – jednostavan", piše na portalu srednja.hr.
Plenković: 'Nije postojao opravdan i razuman razlog za ovo, nadam se da će na kraju razum prevladati'
Andrej Plenković
Andrej Plenković
Premijer Andrej Plenković se na početku sjednice Vlade osvrnuo na štrajk koji je danas počeo u osnovnim i srednjim školama.
'Najprije želim izraziti žaljenje u ime cijele Vlade zbog štrajka u školama. Po mom uvjerenju nije postojao nikakav opravdan i razuman razlog da danas imamo štrajk. To govorim iz poštpovanja prema aučiteljima, profesorima, djeci, roditeljima, svemu onome što štrajk u školama podrazumijeva za brojne obitelji.
Vlada je u ovom mandartu provela obrazovnu reformu, važnu za budućnost Hrvatske, za konkurentnost naših mladih generacija, za buduće tržište rada, za opće znanje, poslovna znanja, za dobro poznavanje domovine, naših običaja, povijesti, kulture, tradicije, vjere... Tu je i nova metodologija koja treba ljudima dati način kako rješavati probleme. Važno je da se učitelji prilagode novoj reformi koja je krenula ove godine u četiri od 12 razreda.
Mi smo razgovarali sa sindikatima, a nakon što smo dobili formalni zahtjev za organizaciju štrajka, provedeno je i mirenje. Ministar Aldrović je vodio taj proces. Uz ono što smo im ponudili, još 2 posto iduće godine, i spremnost na daljnje razgovore, iz nedokućivog razloga oni to nisu prihvatili. Nelogično je da to rade u mjesecu u kojem će za rujan dobiti dodatnih dva posto povišice na plaću. Svi bi htjeli 100 posto, 300 posto, ali to nije realno.
Ako imate Vladu koja pokazuje dobru volju, rješava sva moguća otvorena pitanja, onda je to i u ovom slučaju bio naš cilj. I zato apeliram na sindikate, profesore i učitelje da budu razumni i racionalni, da se vratimo dijalogu. Ovaj štrajk je planiran u cirkularnoj varijanti, to je kreativna metodologija. Meni se to čini apsurdno i nepotrebno i na neki način isfabricirano jer ovo nije bio trenutak, nego je to zahtjev koji se odnosi na promjenu koeficijenata.
Raditi štrajk u varijanti da sad dobivate 4 u odnosu na ponuđenih 6 posto, to je opstrukcija, a ne kompromis. Radimo distinkciju između logičnog i normalnog i onoga što je previše. Nadam se da će razum na kraju ipak prevladati', rekao je Plenković na sjednici Vlade.