Tvrtke za otkup zlata u Hrvatskoj svakog dana tijekom radnog tjedna od građana prikupe čak do 40 kilograma 14-karatnoga zlata!
Od tih 10.100 kilograma godišnje može se napraviti 5500 zlatnih poluga čistog zlata težine jednog kilograma. Ako znamo da zarada po jednoj prodanoj polugi, napravljenoj od lom zlata i težine jednog kilograma, iznosi 8400 eura, to bi značilo da se dnevno zaradi 170.000 eura. U jednoj godini te tvrtke, a ima ih vrlo malo, imaju približno 46 milijuna eura dobiti!
Zakonski tretman
To ne bi bio problem da se poluge legalno izvoze. U Ministarstvu gospodarstva, koje je nadležno za izdavanje dozvola za izvoz zlatnih poluga, jučer su nam rekli da su u 2011. izdali 25 izvoznih dozvola za zlatne poluge, ukupne težine 2170 kilograma. Dakle, u računici nedostaje 3300 poluga!
Drugo, tvrtke za otkup zlata otkupljeni nakit zakonski tretiraju kao lom zlato, čime izbjegavaju plaćanje poreza, a zatim to isto zlato tope u poluge i izvoze ih u države članice EU jer u njima nema poreza na prodaju.
Treće, u otkupnim stanicama zlata ne vodi se evidencija o tome tko im je prodao zlato. Prodavatelj nije obavezan niti pokazati osobne dokumente, čime se u potpunosti zatire trag podrijetlu nakita. To u praksi znači da lopov može otkupnoj stanici prodati nakit koji je ukrao nekoliko sati ranije , i to bez ikakvih problema jer zakon, primjerice, otkupitelja ne obvezuje da evidentira osobu od koje je kupio zlato. U policiji su ogorčeni jer pretopljeno zlato briše dokaze pa sada još teže provalnicima i uličnim otimačima dokazuju kaznena djela. Krešimir Antolić, načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a, komentirao je tu negativnu pojavu nakon eskalacije krađa zlatnih ogrlica na ulicama Zagreba.
- Otkupljivači zlata ne vode evidenciju osoba koje prodaju nakit, a predmete od zlata vrlo brzo tope. To nam stvara probleme - poručio je Antolić.
Nekolicina otkupljivača
Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba, inače zlatar, također je ogorčen stanjem na tržištu zlatam, kao i većina njegovih kolega.
- Za razliku od nas, obrtnika, otkupljivači nemaju nikakve obveze niti u smislu najmanje tehničke zaštite niti vođenja evidencije prodavatelja. Vlada bezakonje i mislim da je u pitanju očito pranje novca. Čijeg - to ne znam, kaže Crkvenac.
Apsolutna sloboda trgovanja zlatom omogućila je nekolicini otkupljivača zlata u Hrvatskoj da godišnje inkasiraju milijune eura koje zarađuju na razlici između otkupne cijene nakita i cijene čistoga zlata koju postižu u zemljama EU.
Na poslovima s otkupom lom zlata u Hrvatskoj najviše je profitirala tvrtka Auro domus d.o.o. U svega godinu dana diljem države otvorili su oko 160 poslovnica za otkup, a u medijima se spominju najčešće zbog čestih pljački. Iz uprave Auro domusa, koju smo kontaktirali kako bismo pokušali razjasniti sadašnju situaciju na tržištu zlata, ne žele dati nikakav odgovor o poslovanju. Pitanje što rade s otkupljenim zlatom u toj tvrtki doživljavaju gotovo kao napad. Neslužbeno, Auro domus ima svoje topionice i ne koristi usluge drugih rafinerija. Time ostvaruju uštedu na rafinaciji, čija se cijena kreće oko 1,5 kuna po gramu.
(...)