SISAK - Hrvati su uvijek bili na pravoj strani - na strani dobra, poručio je u ponedjeljak premijer Zoran Milanović u šumi Brezovica, gdje je nazočio obilježavanju Dana antifašističke borbe i 74. obljetnici osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda.
Milanović je u obraćanju okupljenima naglasio kako antifašističkog ustanka poput ovog u Brezovici 22. lipnja 1941. tada nije bilo nigdje, da se dogodio i prije nego što je to učinila Komunistička partija Jugoslavije koja je slušala upute iz Moskve. Prvi sisački partizanski odred, dodao je, bio je uglavnom sastavljen od Hrvata, ali u velikoj mjeri i Srba. Upravo ta veza hrvatskih komunista i srpskog naroda, dodao je, i dovela je do toga da antifašistički partizanski pokret postane masovan i narodni, kao jedinstvo Hrvata i Srba u borbi za slobodu.
"To je hrvatska povijest, moramo je gledati otvorenim očima i o njoj otvoreno razgovarati, a svoju djecu i mlade ne indoktrinirati nego ih tjerati da misle i postavljaju pitanja", rekao je Milanović.
To su, istaknuo je, i "užasno važne stvari" zbog kojih je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata završila ne na pobjedničkoj, nego na pravoj strani, jer je ta prava strana morala pobjediti.
"Dobro je moralo pobijediti zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani, na strani dobra, što naravno ne znači da su rođeni bolji, da su rođeni superiorniji jer nisu. Ali, da su birali pravi put, da su birali teži put i 1941. i 1991. to je činjenica. Hrvatski put je bio teži put zadnjih stotinu godina i sve što smo dobili i zaradili zaradili smo sami bez kredita, bez popusta, i na to imamo pravo. To je naša pravda i naša pravica i partizanski pokret je u tome igrao povijesno neprocjenjivu ulogu", poručio je Milanović
Dodao je kako nam je dugo trebalo da naučimo osnovnu lekciju povijesti i suživota - da živimo zajedno, da dijelimo sudbinu zajedno, da je ovo država hrvatskog naroda u kojoj sve manjine, pa i najbrojnija srpska manjina, imaju sva prava, da poštuju ovu državu, da je vole, grade i njeguju. "Da je ovo naša država, a ne ona država iz 1941. godine. To nije naša država i nikada nije bila", naglasio je.
Milanović je rekao kako su zadnjih stotinu godina Hrvatsku po značaju i utjecaju u političkom životu obilježila tri čovjeka - Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i antifašist što, istaknuo je, nikada nije tajio niti se toga stidio.
"Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje - Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku, ovu našu današnju Hrvatsku", zaključio je Milanović.
Predsjednica Grabar-Kitarović: Hrvatsko društvo želi očuvati antifašizam kao povijesnu vrijednost
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je u Brezovici svim hrvatskim građankama i građanima čestitala Dan antifašističke borbe, poručivši kako hrvatsko društvo želi očuvati antifašizam kao povijesnu vrijednost, ali ne i komunizam kao niti jedan drugi totalitarni poredak.
Predsjednica je istaknula kako 22. lipnja 1941. sažima povijest antifašističke borbe u Hrvatskoj, kao jedne od važnih etapa povijesnog hoda ka hrvatskoj slobodi i neovisnosti. "Bio je to početak borbe za oslobođenje Hrvatske od okupacije kojoj je ustaški režim pružao podršku u ime ostvarenja hrvatske države, kompromitirajući je, međutim, predajom dijela povijesnih hrvatskih krajeva okupacijskim silama te zločinima i progona na rasnoj i političkoj osnovi. To su povijesne činjenice koje danas, 74 godine od spomenutog događaja, možemo i moramo ustvrditi bez ideoloških i drugih prijepora", poručila je Grabar Kitarović.
Naglasila je kako se, vođen idealima slobode i socijalne pravde, antifašistički pokret u Hrvatskoj razvio kao nigdje u Europi - u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je s oko 200.000 boraca potkraj rata imala najmasovniji pokret otpora, podnijevši relativno najveće žrtve s oko 64.000 poginulih.
Usporedo s oružanom borbom, dodala je, na zasjedanjima ZAVNOH-a utrt je put državnosti Hrvatske kao federalne jedinice u sklopu bivše Jugoslavije. "S državno-pravnom podlogom tada stečenom, hrvatski je narod pola stoljeća poslije proglasio državnu neovisnost i obranio Hrvatsku u Domovinskom ratu. Bio je to završetak naše povijesne borbe za slobodu i neovisnost. Današnja svečanost podsjeća nas kako je jedna od dionica tog dugog puta započela upravo ovdje", poručila je Grabar Kitarović.
No, naglasila je, poštujući povijesnu istinu zreli smo priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata - masovne likvidacije i progoni, konfiskacija imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih narodnih neprijatelja, koje se ne mogu ni s čim opravdati niti pozitivno vrednovati. "Antifašizam želimo čuivati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije", rekla je Grabar Kitarović.
Istaknula je kako danas, kao suverena država i punopravna članica EU uključena u sve važne međunarodne političke i gospdoarske procese, Hrvatsk i njen društveni život više ne trebaju biti opterećeni prošlošću. "Želimo povijest prosuditi objektivno i trijezno, jer jedino tako, slobodni od jednostranih fokusiranja s bilo koje strane, napokon se možemo složno posvetiti izgradnji budućnosti. A osnova su uvijek tome sloboda i mir koje smo ostvarili zajedništvom u Domovinskom ratu i međusobno poštovanje. To zajedništvo tada stvoreno može i treba biti i sada uvijek nadahnuće našem zajedništvu u samosvjesnoj posvećenosti izgradnji stabilne i uspješne države i svim dobrima bogatog društva. Svatko je za to odgovoran, svatko tomu može i treba dati svoj doprinos, a povijest nam u tome treba biti smjerokaz i pouka", poručila je predsjednica.
Naglasila je kako hrvatski narod i svi građani Hrvatske moraju biti jedinstveni u želji za boljom i prosperitetnijom Hrvatskom. "Onom Hrvatskom u kojoj nema nimalo mjesta nikakvoj mržnji, diskriminaciji, veličanju fašizma, totalitarizma i diktatura, onom Hrvatskom gdje se jednako štuje i hrvatski narod i sve nacionalne manjine, u kojoj se ne govori mi ili oni, već se na istini, poštenju, domoljublju i zajedništvu gradi bolja Hrvatska", zaključila je.
Sisačka gradonačelnica Ikić Baniček: Crvena zvijezda petokraja bila je jedini ispravan put 1941. godine
Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe, nakon polaganja vijenaca brojnih delegacija u Spomen park Brezovica pokraj Siska nastavljena je podzravima i obraćanjem brojnih uzvanika.
U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin kazao je da se formiranje partizanskog odreda nije dogodilo slučajno, nego ga je planirala Komunistička partija Jugoslavije, jedina stranka koja se otvoreno suprotstavila fašističkoj okupaciji. Druge au stranke, dodao je, prihvatile okupaciju ili joj se nisu otvoreno suprotstavljale.
KPJ je pozvala građane na bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost narodna i narodnosti, a njihov odaziv bio je izraz protivljenja hrvatskog naroda koji se nije mirio s okupacijom, terorom, ubojstvima i deportacijama u logore, kazao je Habulin i dodao da je Hrvatska dala veliki doprinos antifašizmu.
Upozorio je da ekstremna desnica danas nastoji minorizirati ulogu Narodnooslobodilačke vojske, da su u Hrvatskoj prisutni pokušaji revizije povijesti, što pokazuju i izrazi poput Hrvatska domovinska vojska, iako takvo nešto "nikad nije postojalo".
"Pojava kukastih križeva i ustaških pozdrava na stadionima nisu tek izraz huliganskog nestašluka, nego posljedica činjenice da se o antifašizmu u školama malo uči, da su knjižnice ispražnjene te da je porušeno 3000 spomenika borcima i žrtvama NOB-a", kazao je Habulin. Naglasio je da na takve pojave nije bilo dovoljno reakcije šire društvene zajednice, te da je krajnje vrijeme da se time pozabavimo.
Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček kazala je da je crvena zvijezda petokraka bila jedini ispravan put 1941. godine, ali da je hrvatski narod i 1991. godine znao prepoznati što je moralno ispravno te da je i danas zvijezda petokraka ispravan put.
Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić istaknuo je da se u mjesecu lipnju tijekom povijesti na području Siska zbilo nekoliko važnih događaja. Pored početka antifašističke borbe, koja je i danas identitet hrvatskog naroda, u tom se mjesecu 1693. vodila bitka protiv Turaka, a 1991. je osnovan 57. bataljun Hrvatske vojske, koji se 23. lipnja prvi put postrojio u Sisku, a navečer zauzeo mjesto na prvoj liniji bojišnice u Sunji.
U ime zemalja Antifašističke koalicije svečanost je pozdravio veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad i istaknuo da je Hrvatska bila dio svjetske politike protiv najužasnijeg političkog sustava koji je svijet ikada upoznao, jer je nacistička ideja počivala na zamisli da se neki ljudi rađaju superiorniji od drugih, što je opravdavalo pokušaj uništenja cijelog jednog naroda.
Europa je danas pred izazovima stagnacije i migracijskih pritisaka pa se važnije danas sjetiti antifašizma nego ikada, kazao je Ofstad i napomenuo da još uvijek prisutna misao da je netko superiorniji od drugog te da se tome treba odlučno suprotstaviti.