DIVOVSKI KONFLIKT

KONTROVERZNI PROJEKT GOLF TERENA NA SRĐU Obračun nepomirljivih: Što slijedi? Pobjeda 'kapitala' ili 'trijumf malih ljudi'?

Ahmet Kalajdžić/CROPIX

Bosanka je maleno selo smješteno na zaravni Srđ poviše Dubrovnika , do kojega se stiže uskom vijugavom cestom što se od Jadranske magistrale uspinje u brdo. Čini ga stotinjak razbacanih obiteljskih kuća s tipičnim dalmatinskim seoskim okućnicama, od kojih su mnoge i u ruševnom stanju. U selu, očito nastalom u dalekoj prošlosti na omanjem kraškom polju pogodnom za minimalističku poljoprivredu, stalno živi oko 120 duša, i za njega je donedavno malo tko u Hrvatskoj čuo. Ali, danas je to možda i najbogatije selo u našoj državi: u zadnjih par godina njegovim stanovnicima neki su globalni investitori isplatili za njihovu zemlju na Srđu više od 362 milijuna kuna, a za površine koje su od njih uzeli u najam plaćaju im svake godine još po milijun kuna rente!

Ali, nije Bosanka u središte pozornosti hrvatske javnosti dospjela samo po silnim milijunima kuna i eura koji su u nju pali poput mane s neba: oko Bosanke rasplamsao se žestoki društveni konflikt u kojemu su na jednoj strani “strateški” inozemni ulagači i njihovi pobornici u samim vrhovima lokalne i državne vlasti, a s druge dio dubrovačkih građana, i njihovih simpatizera iz cijele Hrvatske, koji te investitore smatraju uzurpatorima, predatorima i kriminalcima. Premda se na prvi pogled čini lokalnim i čisto komercijalnim, u tom sukobu prelamaju se zapravo fundamentalna pitanja hrvatske društvene zbilje.

Makar su ga, u biti, prodali, Dubrovčani su se ovih dana maksimalno podigli na noge i viču “Srđ je naš!”. Prvoga veljače, pred Festu Sv. Vlaha, sveca zaštitnika svojega grada, počinju prikupljati potpise na zahtjev da dubrovačke vlasti raspišu referendum o tome hoće li inozemnim investitorima dozvoliti da provedu svoj naum na Srđu.

Zapuštena zaravan

Podnose na sve strane tužbe i prigovore, angažiraju stručnjake koji će im dati za pravo, prikriveno ili otvoreno optužuju strance da su do svojega projekta došli korumpirajući hrvatske vlasti, od lokalnog gradonačelnika i župana sve do premijera i predsjednika države... Što je tu istina? Tko je u tom divovskom socijalnom konfliktu u pravu? Kako će se taj sukob rasplesti - pobjedom “kapitala” ili političkim trijumfom “malih ljudi”, običnih građana?

Prije šest godina u Dubrovnik je stigla skupina inozemnih investitora koje predvode izraelski biznismen i hrvatski počasni konzul u Izraelu Aaron Frenkel i njegova žena Maja Brinar Frenkel, Hrvatica, svojedobno zamjenica ministra gospodarstva u Vladi Ivice Račana. Na Srđu, ogoljenom brdu i zapuštenoj krševitoj zaravni iznad Grada, s koje su odmah morali odvesti 200 velikih kamiona krupnoga otpada, najavili su golemu investiciju, daleko najveću u Hrvatskoj, veću od milijarde eura, u gradnju sportsko-turističke Arkadije, “kultne destinacije svjetskog ugleda”.

Na čak 350 hektara naumili su stvoriti toliko sadržaja da ga je teško i nabrojiti: golf-igrališta i akademiju, polivalentnu sportsku dvoranu, konjički klub i staze, biciklističku stazu, šetnice, boćalište; teniski, odbojkaški, košarkaški i nogometni teren; dječji, rekreacijski, “linearni”, piknik i rekreacijski park; trgovački, wellness, spa i “holistički” centar...

Bit će tu i restorani, barovi, konobe, slastičarnice, vidikovci, amfiteatar, muzeji, umjetničke galerije. Stara napoleonska pa austro-ugarska tvrđava Imperijal, za koju se u Domovinskom ratu vodila tenkovsko-pješačka bitka, bit će minuciozno restaurirana. Sagradit će se ekskluzivne vile i apartmani te dva luksuzna hotela.

“Golf-park Dubrovnik će u potpunosi valorizirati neiskorišteno područje Srđa. Vraćajući plato od 350 hektara Dubrovčanima, park će stvoriti poveznicu između platoa Srđa i grada Dubrovnika, kreirajući jedinstveno mjesto za sport, odmor, stanovanje i zabavu”, stoji u reklamnom letku. Ali, ne samo to.

Sumnjičavi Dubrovčani

Na Srđu bi trebalo naći posao više od tisuću ljudi. Dubrovnik bi trebao povećati kvalitetu i ekskluzivnost svoje turističke ponude, privući goste koji će više trošiti (golferi su navodno ti), produljiti turističku sezonu, donijeti nov prihod lokalnoj upravi - odmah barem 150 milijuna kuna, a potom i do 30 milijuna kuna na godinu. Zvuči sjajno! Ali, opreznijim čitateljima i sumnjičavim Dubrovčanima odmah su za oko zapele dvije riječi koje kao da ne spadaju u sportsko-turističku idilu, riječi koje već dulje prati loš glas, ne samo u Hrvatskoj, nego po čitavom Mediteranu: apartmani i vile. Što rade apartmani i vile u sportsko-rekreativnom parku?

Sumnjičavost se istraživačima isplatila. Čim su dobili priliku zaviriti u strukturu planiranih ulaganja na Srđu, ostali su zaprepašteni: na gradnju golf-terena inozemni investitori namjeravaju potrošiti 2,8 posto svojega novca, a na gradnju kuća za odmor i apartmana čak 62 posto! Vila za prodaju na tržištu trebalo bi biti 240, a uz njih i čak 400 apartmana, i u njihovu se gradnju ukupno planira uložiti više od 700 milijuna eura.

A kako bi gradnja (po najvišim standardima) trebala stajati oko 2000 eura po četvornome metru, može se zaključiti da bi u vilama i apartmanima trebalo biti oko 350.000 metara stambene površine. Uzme li se 60 kvadrata za prosječnu površinu stana, to daje 5800 prosječnih stanova. Pritom, na Srđu bi dva golf-terena trebala imati ukupno 27 rupa (18 plus 9), što znači da bi na jednu golfsku rupu na Srđu trebalo izniknuti više od 200 prosječnih stanova!

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Izdvajamo