ŠEF HGK

LUKA BURILOVIĆ 'I Europska komisija već zna da je Maras najlošiji ministar'

    AUTOR:
    • Senad Pašić

  • OBJAVLJENO:
  • 11.01.2015. u 15:34

Boris Kovačev/Cropix

Božićni i novogodišnji blagdani za Luku Burilovića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore koji je prije osam mjeseci na toj funkciji naslijedio Nadana Vidoševića, bili su burni. Nimalo diplomatskim rječnikom, Burilovića i rad HGK optužio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, a povod sukoba je ministrov zahtjev da se ukine obavezna članarina HGK. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nije podržao Marasovu inicijativu, nego se zalaže za postupnu reformu HGK.

Još traje polemika između HGK kojem ste na čelu i ministra Marasa. Što je osnovni razlog sukoba?

- Nema sukoba, traju isključivo napadi na HGK. Da biste se s nekim sukobili, trebate s njim i razgovarati, poslušati ga i uspostaviti nekakav dijalog. Tog dijaloga nema, iako sam nekoliko puta to inicirao. Dok nas se napada, mi se bavimo reformama i javnosti pokazujemo rezultate. Za dnevno politikantstvo, za razliku od drugih, nemamo vremena. Tako se naše reforme pokušavaju obezvrijediti, a u konačnici zaustaviti.

Jesu li razlozi gospodarske ili političke prirode?

- Razlozi su isključivo političke prirode. Želja nije stvarni interes gospodarstva, nego politički utjecaj na rad snažne organizacije čiji se značaj pokušava marginalizirati. Budući da se Komorom itekako svi bave, ispada da je puno važnija i interesantnija nego što se u javnosti želi prikazati. Jer, kako objasniti da je dio Vlade provodio i nadzirao izbore na kojima sam pobijedio među 17 kandidata, ocijenivši ih ujedno najdemokratskijima dosad, a onda nakon izbora, kad nije prošao očekivani kandidat, odlučuje se potpuno promijeniti način funkcioniranja organizacije? I to bez realnog prijelaznog razdoblja te s ciljem uvođenja političkog nadzora u rad gotovo 200 godina neovisne gospodarske organizacije.

Zbunjuje i različit pristup ministara Marasa i Vrdoljaka u odnosu na načine funkcioniranja HGK. Koji je model bolji za HGK?

- Dva prijedloga zakona u jednoj Vladi, osim što zbunjuju javnost i zabrinjavaju institucije EU, zbunjuju - što je najvažnije - gospodarstvenike. To je presedan koji pokazuje nedostatak koordiniranosti i vizije, a ujedno i višak ad hoc rješenja koja ne samo da nisu korisna nego mogu imati dalekosežne posljedice. Ujedno su oba zakonska rješenja donesena suprotno Zakonu o procjeni učinaka propisa, prema kojemu se pri donošenju svakog novog zakonskog rješenja trebaju konzultirati i oni na koje se taj zakon odnosi. Umjesto stalnih izmjena zakona, što najviše tišti naše gospodarstvenike, treba se pridržavati postojećih.

Zagovarate obavezno članstvo u HGK i kažete da je čak 95 posto članova za to. Što bi donijelo potpuno ukidanje obaveznog članstva?

- To nije točno. Upravo mi ne podupiremo status quo oko Komore, kako nam se želi podmetati. Upravo mi provodimo reforme koje idu u tom smjeru i stvaramo modernu, fleksibilnu, kvalitetniju i učinkovitiju komorsku organizaciju koja će napokon služiti svojim pravim gospodarima - poduzetnicima. Došao sam iz poduzetništva pa znam što nam treba! Za to nije potrebno paradirati izmjenama zakona, nego nam dopustiti da u razumnom roku donesemo ispravne poslovne odluke. Jedino tako ćemo Komoru učiniti istinskim servisom poduzetnika bez rušenja vrijedne i potrebne institucije. Mi smo već samoinicijativno, i bez izmjena zakona, četiri puta smanjivali članarinu te potpuno ukinuli doprinose. Od 25 komora u Hrvatskoj, od kojih su sve obavezne, članarina HGK je jedna od najnižih.

Što je onda zapravo sporno u prijedlozima zakona?

- Suština problema je pokušaj stavljanja Komore pod ingerenciju Vlade, a time i politike, te uvođenje novog zakona koji mijenja osnove rada Komore bez realnog prijelaznog razdoblja. To vam je kao da zakon koji mijenja 75 posto poslovanja neke tvrtke stupa na snagu od danas do sutra. Posljedica donošenja takvog zakona ne može biti reforma, nego isključivo uništenje te tvrtke ili, u ovom slučaju, Komore. Konkretan dokaz ove političke ideje jest i pokušaj poništenja legitimno provedenih izbora te opoziv izabranog vodstva Komore od strane onih koji su te izbore i provodili.

Ministar Maras tvrdi da je sto najkvalitetnijih ljudi napustilo HGK, a na njihova su mjesta došli ‘špijuni’ i ‘uhljebi’. O kakvim je ‘špijunima’ riječ i jesu li zapošljavani novi ljudi na sigurnosnim poslovima?

- Ne znam kojom je metodom ministar utvrdio kvalitetu onih koji više ne rade i onih koji danas rade u HGK, ali mi je drago makar i ovo njegovo post festum priznanje o kvaliteti komorskih stručnjaka. Danas u HGK radi 75 posto visokoobrazovanih stručnjaka. Njih više od 50 sudjelovalo je u radnim skupinama za EU, a cijelo je rukovodstvo potvrđeno na najvišim menadžerskim pozicijama u privatnim kompanijama. Ne znam koje to stručne kompetencije i kakav legitimitet za ocjenjivanje kadra posjeduje ministar kad tako lakonski dovodi u pitanje cijenjene stručnjake potvrđene u svom području, u kojem se dosad osobno nije dokazao.

Govori se o novom nametu koji ste uveli za j.d.o.o., obaveznoj mjesečnoj članarini u iznosu od 20 kuna?

- Nema govora o novom nametu. Podsjećamo da su sve tvrtke prema zakonu obavezne plaćati članarinu, a mi smo ih samoinicijativno oslobodili plaćanja prve dvije godine dok ne stanu na noge. Cijelo to vrijeme imaju pravo na neograničenu uslugu Komore, kao i sve druge članice.

Što ste sve napravili u osam mjeseci na čelu HGK?

- Odmah smo prepolovili broj direktora i organizacijskih jedinica te se riješili luksuznih vozila. Clean start je nalagao smanjenje broja zaposlenih za 10 posto, a mi smo ga do danas smanjili gotovo 30 posto. Proveli smo brojne uštede u poslovanju, uveli snažne kontrolne mehanizme, u potpunosti se okrenuli prema članicama te temeljem ispitivanja njihovih potreba kontinuirano poboljšavamo postojeće i kreiramo nove usluge.

Iza Nadana Vidoševića ostalo je mnogo neraščišćenih stvari, nije bilo jasno što je vlasništvo HGK, a što Vidoševićevo. To se posebno odnosi na brojna umjetnička djela. Imate li sada uvid u imovinu HGK?

- Napravili smo inventuru cjelokupne imovine HGK kako više ne bi bilo polemike oko tog pitanja. Sada je sve jasno i transparentno i predstoji nam planiranje kako ukupne resurse najbolje staviti u funkciju potreba gospodarstva.

Poražavajući je podatak da su se u Hrvatskoj u posljednje dvije godine ugasila 49.242 mala poduzeća sa 66.843 zaposlenika.

- HGK neizmjerno pomaže gospodarstvenicima, no naša pomoć nije dovoljna jer smo mi samo jedna, doduše nezaobilazna, ali ipak samo karika u tom lancu. U Hrvatskoj već dugi niz godina vlada antipoduzetnička klima, a uvjeti u kojima gospodarstvenici rade danas neizdrživi su. Ocjenu politika za malo i srednje poduzetništvo Vlade najbolje ilustrira nedavno objavljeno izvješće Europske komisije o provedbi načela iz EU zakona o malom gospodarstvu. Na žalost, sve ono na što već dulje upozorava HGK, a to su, između ostalog, stalne izmjene zakona, nepredvidivost u poslovanju, nemogućnost pristupa javnoj nabavi za malo i srednje poduzetništvo, politike izlaska na međunarodna tržišta i (ne)pristupačnost javne uprave, upravo su najlošije ocijenjena područja te se RH ponovno nalazi među najlošijima u provedbi tih politika. To je ujedno i ocjena rada Ministarstva poduzetništva i obrta. Krajnje je vrijeme da se naša mišljenja, kao zakonitog predstavnika poduzetnika, počnu uvažavati i da se upozorenja EK shvate ozbiljno.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg.

Izdvajamo