ZAGREB - Vlada za desetak dana pokreće investicijski ciklus vrijedan 1,8 milijardi kuna koji bi trebao pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a posrnule građevinske tvrtke vratiti u život. Riječ je o projektu rekonstrukcije objekata u vlasništvu države, gradova i općina prema načelu energetske učinkovitosti, koji bi trebao zaposliti najmanje 50 tisuća ljudi. U ovoj godini planira se obnova oko 500 takvih objekata na području cijele Hrvatske.
Uspije li Vlada u svom naumu, ovo bi mogao postati hrvatski mini new deal, projekt koji bi Kukuriku koaliciji mogao biti glavni adut za ostanak na vlasti. Možda je prehrabro uspoređivati ovu veliku investiciju s najvećim građevinskim pothvatom u modernoj hrvatskoj povijesti, autocestom Zagreb-Split, ali zanimljivo je da je i ovaj put glavni akter projekta prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji u suradnji sa stranačkim kolegom, ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom, kreće u svoj, čini se, najambiciozniji pothvat u ovom mandatu.
O čemu je riječ?
Procjenjuje se da država i jedinice lokalne samouprave u svom vlasništvu imaju oko 11 tisuća objekata koji godišnje na račun energenata i vode progutaju čak 1,67 milijardi kuna. Glavni uzrok enormne potrošnje je taj što su zgrade državne uprave u lošem stanju, neke su stare i više od 50 godina, nisu održavane i nisu učinkovite.
Prikupljeni podaci
Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama je od 250 do čak 350 kilovatsati po četvornom metru, odnosno pet puta više nego što bi prema standardima Europske Unije nove zgrade trebale trošiti. U EU to je tek 45 kilovatsati energije po četvornom metru. U sklopu projekta “Dovesti svoju kuću u red”, koji u Hrvatskoj provodi agencija UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj), prvi put se izrađuje registar koji prati potrošnju u svim javnim objektima, a na temelju tih podataka napokon znamo koliko trošimo i na koji način možemo uštedjeti i reducirati emisiju stakleničkih plinova. Prema dostupnim podacima UNDP-a, o čemu smo već pisali u Nedjeljnom Jutarnjem, potrošački rekorderi su zgrade i poslovni prostori Ministarstva zdravlja, što je donekle i razumljivo jer tu spadaju sve bolnice u državi u kojima stalno netko boravi. U svojih 715 objekata, koji se prostiru na 1,1 milijun četvornih metara, oni godišnje potroše oko 250 milijuna kuna na energente i vodu. Veliki je potrošač i Ministarstvo unutarnjih poslova, koje u 366 objekata troši oko 61 milijun kuna godišnje, dok Ministarstvo pravosuđa svake godine iz proračuna uzme oko 55 milijuna kuna samo za struju, vodu i plin. Malo manje potroši Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, oko 50 milijuna kuna, a Ministarstvo financija 23 milijuna kuna.
Stručnjaci UNDP-a, na čelu s dr. Vlastom Zanki, vrijedno su posljednjih šest godina prikupljali podatke o potrošnji energenata i vode u javnom sektoru, a sada će njihov registar biti temelj za projekt obnove državnih nekretnina. Cjelovitom obnovom javnih zgrada primjenom mjera poboljšanja energetske učinkovitosti moguće je uštedjeti čak i do 60 posto. To bi značilo da bi država samo na energentima i vodi godišnje mogla uštedjeti gotovo milijardu kuna. S manjim intervencijama zgrade bi trošile 30 posto manje na struju, plin, vodu i grijanje. Uz te velike uštede, ovim projektom građevinske tvrtke digle bi se iz pepela, a pročelja javnih zgrada napokon bi izgledala ljepše.
VIŠE PROČITAJTE U NEDJELJNOM JUTARNJEM