SADRŽAJ OMOGUĆUJE HT

Dva projekta koja će promijeniti budućnost Svenu, drugim učenicima i cijeloj Hrvatskoj

Sandra Šimunović / HANZA MEDIA

Hrvatska zaostaje u razvoju digitalnog društva. Neki pokazatelji Europske komisije našu zemlju svrstavaju tek na 24. mjesto po stupnju razvoja digitalne ekonomije i društva među 28 članica EU

Korado Korlević u neku je ruku sinonim za astronomiju u Hrvatskoj - njegovo ime nose čak jedan asteroid i dva kometa - ali isto tako i za dugogodišnju motivatorsku misiju u kojoj njegovo Astronomsko društvo Višnjan generacijama osnovnoškolaca i srednjoškolaca kroz astronomiju pobuđuje ljubav za znanost.

Zahvaljujući HT-ovoj donaciji od 350 tisuća kuna, Korlevićevo Astronomsko društvo sada ima priliku svoj rad podići na višu razinu: projekt Campus predviđa niz radionica, škola i kampova za učenike osnovnih i srednjih škola, a polaznici će sudjelovati u različitim aktivnostima vezanima uz STEM područje. Radionice će moći primiti do 450 djece, što je čak trostruko više nego dosada.

- Ovo nije nadogradnja, ovo je skok gore koji nam otvara nove mogućnosti - ističe Korlević, dodajući da će u sklopu projekta Campus doći do povećanja količine programa, ali i zapošljavanja dvoje nastavnika.

- Opremit ćemo laboratorij za molekularnu biologiju, mikrobiologiju i astrobiologiju - kaže Korlević i dodaje da će to biti u Hrvatskoj jedinstven laboratorij za rad s učenicima.

Sama je astronomija, kako to Korlević voli reći, ovdje oduvijek bila mamac za znanost koju polaznici kampova i radionica upoznaju u širokom spektru područja koje pokriva, svladavajući osnovne znanstvene metode. Među predavačima koji taj mamac bacaju klincima ima astronoma svjetske klase, astronauta, vrhunskih biologa, genetičara, ali i sportaša i glazbenika, jer i u tom segmentu djeca mogu prepoznati visoku razinu truda i predanosti, koje treba ulagati kada nešto voliš i želiš se time baviti.

Pionirski posao

U za hrvatske prilike pomalo pionirski posao uključio se i poduzetnik i investitor Nenad Bakić. Ili, preciznije, Institut za razvoj i inovativnost mladih, čiji je suosnivač i financijer. Njihov projekt “Internet of Things u hrvatskim osnovnim školama” HT je također nagradio sa 350.000 kuna u sklopu projekta “Zajedno smo jači”. Taj bi projekt informatičkog upravljanja stvarima u prvoj fazi trebao okupiti 50-ak škola i oko 750 učenika koji će prvi put u Hrvatskoj dobiti priliku razvijati rješenja u školi za - internet of things.

Neke od karakteristika “interneta stvari” polako postaju realnost. I to ne samo virtualna.

- Primjerice, ako pas u kući laje dulje od sedam minuta, njegov će vlasnik dobiti SMS poruku u kojoj će ga o tome obavijestiti. K tome, moći će stisnuti gumb na smartphoneu kojim će uključiti hranilicu za psa. Ili će se hranilica sama uključiti - objašnjava Bakić.

Projekt predviđa dosad neviđene scenarije u Hrvatskoj: u jednom trenutku sve ili većina škola moći će poslati odgovarajuće stanje senzora na jedan ili na nekoliko pokaznih centara u HT centrima, čime će se na javnom displayu pokazati temperatura diljem zemlje. Ovakvi primjeri možda najbolje govore o tome u kojoj se mjeri promijenio svijet u kojem živimo i kako se nastavlja mijenjati. S druge strane, Hrvatska kao da tapka na mjestu.

Ubrzani napredak

Ključ uspjeha u suvremenom svijetu zove se STEM. Riječ je o kratici koja objedinjuje početna slova četiriju engleskih riječi: Science (znanost), Technology (tehnologija), Engineering (inženjerstvo) i Mathematics (matematika). Upravo su STEM zanimanja u suvremenom svijetu sve traženija, o čemu svjedoče i sami poduzetnici, koji ističu da trebaju upravo takve kadrove. Slične poruke dolaze iz znanstvenih institucija.

To je i razlog zbog kojeg je HT, tvrde u toj kompaniji, ove godine donirao spomenuta dva STEM projekta, jedan u području znanosti, a drugi u novim tehnologijama. Njihovi će mentori, ističu u HT-u, pomagati u provedbi projekata.

- STEM područja, odnosno razvoj znanosti, inženjeringa, elektronike i matematike, temelj su napretka svijeta, ključ razvoja gospodarstva. Tako je to od industrijske revolucije, danas, i tako će biti u budućnosti. Važnost STEM-a samo će rapidno rasti, jedino što će se možda mijenjati je relativna važnost pojedinog STEM područja - ističe Tome Antičić, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”.

Dodaje da će se svijet u idućih nekoliko desetljeća više promijeniti nego što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko stoljeća.

Zbog iznimno ubrzanog napretka u znanosti i tehnologiji predstoje nam, napominje Antičić, revolucije u genetskom inženjeringu i medicini, umjetnoj inteligenciji i informatici, nanotehnologiji i materijalima. To su, uvjeren je, revolucije koje će preokrenuti osnove na kojima funkcionira gospodarstvo i način na koji živimo.

Time se, naravno, mijenja i potražnja za radnom snagom. Već sada oni koji su završili, primjerice, neki od tehničkih fakulteta znatno brže i jednostavnije nalaze posao od onih koji završavaju, recimo, društveno-humanističke studije. A upravo takvi dominiraju kod nas.

 

 

Avantura studiranja

- Istraživanje koje su prošle godine proveli Visoko učilište Algebra i portal Srednja.hr upozorilo je na činjenicu da više od polovice maturanata želi što lakše doći do diplome i zapravo bira lakši put umjesto da odgovorno sagledava svoju budućnost. Vjerujem da ne postoji puno ljudi koji su spremni mladoj osobi savjetovati da se upusti u avanturu studiranja prosječnih sedam godina na nekom manje propulzivnom društveno-humanističkom studiju, da nakon toga provede, recimo, dvije godine tražeći posao i potom se zaposli izvan struke za koju se školovala - smatra Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra.

- Tehnološka i inženjerska zanimanja u digitalnom području, kao što su računarstvo, multimedija ili digitalni marketing, primjeri su zanimanja koja su posljednjih 20 godina u fokusu jer pojedincima daju sigurnost radnog mjesta, mogućnost zapošljavanja bilo gdje u svijetu te kontinuirani profesionalni razvoj. S druge strane, nacionalnim je ekonomijama u interesu poticati otvaranje digitalnih radnih mjesta jer kroz iznadprosječne plaće znatno pridonose proračunu, a iskustva Algebrina Centra karijera govore da se gotovo polovica studenata u digitalnim smjerovima zapošljava tijekom studija - dodaje Balen, koji očekuje da ćemo i u bliskoj budućnosti svjedočiti nastavku tog trenda otvaranja radnih mjesta u Hrvatskoj.

Razlog za to daje snažan rast hrvatskog ICT sektora posljednjih godina. Prema podacia HUP-a, ukupan je hrvatski ICT sektor 2008. činilo 3208 subjekata, koji su zapošljavali nešto manje od 27.000 ljudi. U 2014., šest godina poslije, ICT sektor u nas činilo je 4838 subjekata s gotovo 32.000 zaposlenih. Upravo je tijekom kriznih godina ICT sektor postao važan hrvatski izvoznik s izvozom “teškim” oko pet milijardi kuna.

Iako jako zaostaje za nizom drugih zemalja na Starom kontinentu, Hrvatska ima veliki broj studenata iz STEM područja. Naime, kako pokazuju podaci, od ukupnog broja od oko 166.000 studenata, na studente koje bismo mogli voditi kao one iz STEM područja, u Hrvatskoj otpada 28,8 posto. Pritom se, kako pokazuju statistike, za studije STEM-a više odlučuju muškarci nego žene. No, velik broj studenata, čak 41 posto, kako pokazuju podaci Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ne uspijeva završiti studij: većina ih “otpadne” već na prvoj godini studija. To se posebno odnosi na studije vezane uz STEM i ICT.

Hrvatska općenito, pokazuju međunarodne usporedbe, zaostaje u razvoju digitalnog društva. Neki pokazatelji Europske komisije našu zemlju svrstavaju tek na 24. mjesto po stupnju razvoja digitalne ekonomije i društva među 28 članica EU.

Već i podatak eurokrata da je u Hrvatskoj samo 66 posto korisnika interneta, što je znatno manje od Unijina prosjeka od 76 posto, razlog je za paljenje alarma. Još lošije stojimo, pokazuju isti podaci Bruxellesa, u poznavanju osnovnih digitalnih vještina, kojima kod nas vlada samo 51 posto stanovništva, što je četiri postotna boda manje od prosjeka EU. Loše stojimo i po udjelu onih s diplomama STEM-a: takvih je kod nas, upozorava se u izvješću eurokarata, samo 16 na tisuću stanovnika u dobi od 20 do 29 godina, što nas plasira tek na 17. mjesto unutar Unije.

Digitalne vještine

“Hrvatska mora unaprijediti digitalne vještine građana i potaknuti ih da koriste internet kako bi se dalje mogla razvijati digitalna ekonomija”, upozorava se u jednom izvješću Europske komisije.

I naši sugovornici smatraju da bi država trebala ojačati napore na poticanju obrazovanja u području STEM-a. Njihova je ocjena da je naš obrazovni sustav previše zastario, a mjere njegova unapređenja koje se provode su sporadične i uglavnom bez opipljivih rezultata.

Problem nam je i veliki egzodus školovanih kadrova.

- Najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 90 posto, i upravo je to jedan od ključnih razloga uspjeha njihova gospodarstva. U Hrvatskoj je to katastrofalno niskih 10 posto - upozorava Antičić.

Njegovo je stajalište da je ovdje potrebno provesti cijeli niz mjera sličnih onima koje su provedene u najrazvijenijim zemljama na svijetu. Neki od poteza koji bi, tvrdi, pridonijeli razvoju STEM-a, uz samo povećanje financiranja, je i povećanje broja doktoranada za nekoliko puta. Među ostalim, kaže, potrebno je povećati i broj stipendija za studije STEM-a.

- Država mora puno aktivnije i odlučnije raditi na stvaranju konkurentskog okvira kojim će motivirati tvrtke da zapošljavaju i posluju u Hrvatskoj. Isto tako, ako želimo povećati broj zaposlenih u ICT sektoru, nužno će biti iskoristiti sve nepopunjene kvote na javnim i privatnim akreditiranim visokim učilištima, dodatnim naporom u nastavi smanjiti broj studenata koji nikada ne završavaju STEM studije te iskoristiti potencijal prekvalifikacije nezaposlenih - napominje Balen.

Vjetar za reformu

I dok vlast oklijeva s dugonajavljivanom kurikularnom reformom, neki njeni elementi, barem oni vezani uz STEM, na mala se vrata već pojavljuju među osnovnoškolcima. Jedan od tih projekta je robotika, koju Bakić smatra najboljim ulazom djece u STEM zanimanja. U taj je projekt, nakon provedenog natječaja, već uključio 219 škola i ustanova.

- Njima smo već dali robote. Prvo organiziramo edukaciju za nastavnike, koji potom rade s učenicima. Učenici, uz pomoć nastavnika, nastoje napraviti što bolji program - ističe Bakić.

- Bit je u programiranju. Robot, recimo, mora pratiti crtu na podu, doći do određene prepreke i prijeći je, stići do određene udaljenosti te se vratiti - objašnjava Bakić.

Upravo s tim zadacima organizira natjecanja učenika osnovnih škola.

- Mi tako unosimo vjetar reformi u škole. Djeca su sjajna, samo im treba dati priliku - zaključuje Bakić.

I u Višnjanu puno rade s djecom. Projekt Campus provodi se u skladu s najboljom svjetskom praksom, a s obzirom na dosadašnju praksu Korlevića i njegove ekipe, nema sumnje da će se i među budućim generacijama polaznika isprofilirati solidan broj talenata koji će se jednog dana rasprostraniti po poznatim svjetskim sveučilištima i istraživačkim centrima.

Primjeri bivših polaznika višnjanskih radionica kao što su Silvija Gradaček, danas predavačica na najpoznatijem svjetskom tehničkom fakultetu Massachusetts Institute of Technology, Marina Rejkuba, astronom European Southern Observatoryja, ili pak Marina Brozović, znanstvenica koja radi u Jet Propulsion Laboratoryju u Pasadeni na otkrivanju opasnih asteroida, toj tvrdnji definitivno idu na ruku.

 

SVEN 'Kad narastem, želim biti učitelj robotike'

Sven ima devet godina. Živi u Velikoj Gorici, ide u treći razred, znatiželjan je i sve ga zanima. Od starije sestre Tee (23) i brata Dominika (21) puno nauči, ali najviše voli igru s njima i prijateljima. Najdraži predmeti su mu tjelesni i likovni. Svenovo djetinjstvo bilo je slično onom mnoge druge djece. Sve do rujna prošle godine, kada im je učiteljica rekla da je u školu stigla - robotika. Novu izvannastavnu aktivnost organizirala je Svenova škola, a opremu je donirao Institut za razvoj i inovativnost mladih u sklopu Croatian Makers pokreta. Sven je tada prvi put vidio robota u životu, prvi put čuo za programiranje. Deset mjeseci poslije, uz dva sata robotike tjedno, dok sjedimo i razgovaramo, suvereno nam objašnjava kako programira u Scratchu, kako slaže mBot i što je programski jezik C. Objašnjava funkcije i najmanjeg djelića robota, pokazuje gdje su mu ultrazvučni senzori i zašto su važne LED diode.

- Kad narastem, želim biti učitelj robotike umjesto Maje - govori mi.

Maja Mačinko Kovač, profesorica fizike koja u Svenovoj školi predaje tehnički i informatiku, jedan je od partnera u Croatian Makers ligi, koja daje svoje znanje i slobodno vrijeme da bi djecu naučila nečemu čega nema u školi i da bi potaknuli interes za STEM zanimanja. - Djeca na ovaj način kroz igru uče i razvijaju logiku, drukčiji način razmišljanja, timski rad i, najvažnije, proces razvijanja ideja - kaže Maja.

 

HT stručnjaci: Djeca traže nova znanja, a nove tehnologije im to i omogućuju

 

U projekte Internet of Things i Campus uključit će se zaposlenici HT-a koji će pomagati profesorima mentorima. Jedan od HT-ovih mentora je Dražen Beleta, HT-ov stručnjak za osiguranje efikasnosti isporuke usluga.

- Učinci tih projekata su veliki i kreću se od dodatne edukacije učenika i povezivanja sudionika pa do pružanja prilike manjim sredinama u razvoju disciplina kao što su matematika i logika - kaže Beleta i dodaje:

- Današnje vrijeme je izrazito dinamično. Djeca traže nova znanja, poput određene razine programiranja, a nove tehnologije im to i omogućuju. Na taj način usvajaju i znanja iz drugih područja i razvijaju logičke koncepte. Vjerujem da ćemo kroz ove projekte potaknuti i druge da budu aktivniji u promoviranju STEM-a. Poticanje zanimanja za tehničke struke, kaže, može nam osigurati prosperitet, a na zanimljiv način mladima može približiti koncepte automatike, robotike i programiranja te poticati inovativnost.

Prvi partner HT-a u projektu stvaranja novih stručnjaka iz prirodoslovnog i znanstvenog područja je zagrebački FER. Zajedno su pokrenuli HT STEM HUB, inkubator za poticanje razvoja vještina u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, odnosno u STEM-u.

- Na FER-u imamo 20-ak različitih aktivnosti godišnje, od radionica pa do Dana otvorenih vrata i obilaska laboratorija. Imamo radionice i za nastavnike i za djecu, kao i za studente. U te je aktivnosti uključeno 10 do 100 naših studenata, ovisno o tipu aktivnosti - objašnjava Ana Sović Kržić, docentica na FER-u.

Već od ranije imaju program “Šuza”, kojem je cilj popularizacija znanosti, tehnologije i matematike. Cilj tih aktivnosti je, dodaje, edukacija djece o STEM-u, ali i vrbovanje budućih studenata FER-a. Kroz ljetne prakse studenti u sklopu HT STEM HUB-a imaju priliku raditi na tehnološki najnaprednijim projektima u Hrvatskoj, među kojima su i “Smart City” rješenja, sustav proširene stvarnosti (AR), robotika i inteligentni kontrolni sustavi. Najboljim članovima STEM HUB-a HT će ponuditi posao, a imat će priliku i pomoći u projektima Internet of Things i Campus.

 

 

Ovaj prilog napravljen je u produkciji Native Ad Studija i HT-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo