MANJAK BRUCOŠA

FAKULTETI KOJE NITKO NE ŽELI Na jednom našem Veleučilištu samo na studiju informatike planirali su imati 60 studenata, javio im se - jedan...

Zagreb, 070709.
Jutros u 9 sati na Pravnom fakultetu u Zagrebu odrzani su prijemni ispiti.
Foto: Neja Markicevic / Cropix
Neja Markicevic / Ilustracija / CROPIX

Ilustracija

 

Posljednjih nekoliko godina Filozofski fakultet u Puli nudi upis na redovni studij japanski jezik i kultura i latinski jezik i rimska književnost. Iako za brucoše besplatan, taj dvopredmetni studijski program ove, a ni prošle godine, nije upisao niti jedan student. Bez studenata su ove godine ostali i programi japanski jezik i kultura i hrvatski jezik i književnost, kao i studiji povijest i latinski jezik i rimska književnost.

Migracijski val

Ti studiji na listi su 41-og studijskog programa koji, prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ove godine nisu uspjeli privući niti jednog studenta. Brojka takvih studija udvostručena je u kratkome roku: u 2015. studija koje nije upisao nijedan student bilo je 21, u 2016. - 18, a u 2017. penju se na 34.

Pritom ove godine, prema istome izvoru (AZVO), 66 studijskih programa u Hrvatskoj popunilo je manje od deset posto kvote. Paralelno, podaci pokazuju rast broja studijskih programa (ukupno je u ponudi 860 preddiplomskih studijskih programa na javnim i privatnim visokim učilištima) i pad broj maturanata. Prije četiri godine na državnu maturu izašlo je 4000 kandidata više nego ove godine.

Među postojećim studijima bez studenata su redoviti studiji filozofija i povijest u Osijeku, učiteljski studij na talijanskom jeziku u Puli, ili pak izvanredni studij protestantska teologija u Zagrebu, kao i niz drugih. Kakva je budućnost takvih studija i njihovih nastavnika?

Prema riječima Dražena Kozaka, prorektora Sveučilišta u Osijeku, zbog nedostatka interesa, studij filozofija i povijest iduće godine neće biti u ponudi. Kozak poručuje kako Sveučilište u Osijeku, kao jedino u istočnoj Hrvatskoj, čini što je u njegovoj moći kako bi se nosilo s posljedicama smanjenja broja maturanata, ali i velikog vala migracija koje su posebno pogodile Slavoniju i Baranju.

Kapaciteti

- Učiteljskom studiju na talijanskom kvota će se vrlo vjerojatno ugasiti jer interesa nema. Što se tiče dvopredmetnih studija japanskog jezika, ne vidimo problem s nastavnicima jer ti kolege izvode nastavu na jednopredmetnim studijima istog odsjeka koji su dobro popunjeni - kažu na Sveučilištu u Puli.

Na Sveučilištu u Rijeci, čiji je, primjerice, izvanredni studij tehnologija i organizacija prometa Pomorskog fakulteta, od mogućih devet studenata upisao samo jednog brucoša, tvrde da imaju jasnu upisnu politiku - taj se program neće ugasiti, već će se eventualno nastavnički kapaciteti prebaciti na druge studijske programe Pomorskog fakulteta.

- Sveučilište nije ovlašteno izravno utjecati na egzistenciju i sadržaj studijskih programa svojih sastavnica. No, zajednička je politika Sveučilišta da fakulteti prebace interne kapacitete na one studijske programe za koje postoji najveći interes te razvijaju studijske programe interdisciplinarne naravi i programe za koje postoji ustanovljeni deficit na tržištu rada, poput logopedije, socijalnog rada, bioinformatike i slično - objašnjava prorektorica za studije i studente riječkog sveučilišta Sanja Barić.

S manjkom upisanih bore se, naravno, i na privatnim studijima.

Iako su planirali upisati 60 studenata na stručni studij informatike, na Veleučilištu Hrvatsko zagorje u Krapini uspjeli su upisati samo jednog studenta. Na drugoj godini studija imaju šest studenata, na trećoj 13... Riječ je o privatnom veleučilištu, čije je osnivanje pokrenula Županija, a koje nudi trogodišnje stručne studije informatike, prometne logistike i operativnog menadžmenta, s ukupnom kvotom od 90 željenih i 32 upisana studenata ove godine.

Pritom je to veleučilište spremno upisati kandidate sa završenom bilo kojom srednjom školom (dakle, i trogodišnjom), kao i kandidate bez položene državne mature, koje primaju ako zadovolje na internom prijemnom ispitu. Primjere prijemnog nude na svojim stranicama, doduše riječ je o testu iz 2007. godine, kakav se polagao u ugašenoj visokoj školi u Krapini iz koje je nastalo veleučilište.

Druga tržišta

Na javnom Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu potvrđuju da su od mogućih 30 studenta na studij poljoprivrede krša - stočarstvo krša upisali jednog studenta. Trideset su poželjeli upisati na drugi studij poljoprivreda krša - biljna proizvodnja, no privukli su tek troje. Prehrambena tehnologija prošla je bolje s devet upisanih od 60 mogućih.

S obzirom na to da visokoškolske ustanove i dalje očekuje nastavak pada broja maturanata, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Alen Jugović rješenje vidi u “proboju na druga tržišta”.

- Svaki dekan fakulteta trebao bi se ponašati poput direktora firme. Trebalo bi napraviti izračun u kojem bi se vidjelo znači li novi program novi trošak. Ako niti jedan student ne upiše studij, onda to nema smisla - kaže dekan.


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo