Iako je krovni nacionalni dokument kurikularne reforme - Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) - bio dio predloženih izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, tog dokumenta više nema u verziji Zakona koja je u četvrtak usvojena na Vladi.
Osim njega, iz Zakona su ispala još tri ključna kurikulumska dokumenta - okviri za vrednovanje učenika, za darovitu djecu i učenike s teškoćama.
Točke sustava
ONK određuje sve druge kurikularne dokumente, a okviri se bave sustavnim rješenjima za vrlo bolne točke sustava obrazovanja koje se tiču ocjenjivanja u školi te nude sustavna poboljšanja za darovite i učenike s teškoćama. Izbacivanje tih dokumenata, koji su prošli javnu raspravu, posebno je neobično s obzirom na to da je Ministarstvo obrazovanja u svojim odgovorima na javnu raspravu prihvatilo prijedloge koji se odnose na te dokumente.
Na upit zašto je došlo do izostavljanja ključnih kurikularnih dokumenata iz Zakona, u Ministarstvu obrazovanja odgovaraju: “Ovaj zakon regulira samo osnovno i srednje obrazovanje. ONK, na način kako je definiran Strategijom, obuhvaća i rani i predškolski odgoj i osnovno i srednje obrazovanje. Da smo ga ostavili u Zakonu, iz njega bismo morali izbaciti dio o ranom i predškolskom odgoju i tako ne bi bio cjelovit.”
Na pitanje zašto su onda ti dokumenti bili dio izmjena, a izbačeni su tek u zadnjoj verziji, uoči sjednice Vlade, odgovaraju da su takvu sugestiju dobili od Ureda za zakonodavstvo.
U MZO-u dodaju da ONK ostaje kao krovni dokument koji proizlazi iz Strategije i na temelju nje će se i donijeti da bi mogao ostati cjelovit. S time se ne slaže jedan od ključnih autora kurikularne reforme, Boris Jokić.
Krovni dokument
- Ovakvim se rješenjem u potpunosti i konačno odustaje od koncepta cjelovite kurikularne reforme onako kako je osmišljena Strategijom obrazovanja i zbog koje su deseci tisuća ljudi u dva navrata izlazili na ulice hrvatskih gradova.
Ta je reforma konačno propala 10. svibnja 2018. činjenicom da Vlada u Zakon nije uvrstila krovni dokument u kojem se hrvatsko obrazovanje određuje prema znanjima i vještinama potrebnim za život i rad u 21. stoljeću. Ocjenjivanje, obrazovanje darovitih i učenika s teškoćama desetljećima su jasni problemi našeg sustava, djece, nastavnika i roditelja.
Kao stručnjaku, roditelju i građaninu, žao mi je zbog toga. Ovo što se sada čini nema baš nikakve veze s izvornim postavkama reforme, izrađenim dokumentima i našim radom tijekom godina te bih cijenio da me se ni na koji način s tim ne povezuje. Na Ministarstvu je sada da predloži neku novu reformu - izjavio je Boris Jokić.