OD SURADNIKA DO KRITIČARA

KAKO JE ZLATKO HASANBEGOVIĆ RADIO NA JOKIĆEVOJ KURIKULARNOJ REFORMI Zaboravljena povijest omiljenog povjesničara hrvatske političke desnice

Danas oštri kritičar kurikularne reforme i njezinog voditelja Borisa Jokića bio je recenzent kurikularnog dokumenta vezanog za islamski vjeronauk i za to primio financijsku naknadu. Danas tvrdi da je njegova uloga u cijeloj priči bila beznačajna
 HANZA MEDIA

Jedno od ključnih iskušenja za ovu Vladu je da je ono što je ostalo od HNS-a, osim graditeljstva i stanovitih uprava, preuzelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što može imati dalekosežne posljedice, a vezano je uz nastavak kurikularne reforme, koja je, usprkos istinskoj potrebi za reformom, iskorištena za promicanje određenih ideologija suprotnih hrvatskoj predaji. Ta ideja začeta je za vrijeme Zorana Milanovića koji je projekt dodijelio Borisu Jokiću kao estradnoj figuri, što je trebalo sakriti istinske interese. Sada se stari akteri vraćaju u igru i pokušavaju ostvariti svoje interese, uz Plenkovićevo odobrenje, zaključio je Zlatko Hasanbegović, politički tajnik prije četiri mjeseca osnovane stranke Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku, gostujući u jednoj od ovotjednih TV emisija.

Iako danas upozorava na dalekosežne posljedice kurikularne reforme, Hasanbegović je prije 15 mjeseci javno izražavao pozitivne stavove o njoj, a Jokića je apostrofirao imenom.

Kamerom zabilježen slučajni susret s bivšim voditeljem ERS-a u lipnju 2016. komentirao je, tada u ulozi ministra kulture, riječima: “Srdačno smo razgovarali i razmijenili svoja mišljenja o reformi. Gospodin Jokić je prihvatio sve što sam mu rekao i složili smo se da češće moramo razgovarati. Rekao sam mu da je relevantni dio povjesničara bio nezadovoljan određenim sadržajem u kurikulumu, a Boris je to uvažio”.

Hasanbegović danas nudi sasvim drukčiju intonaciju: “Jokić je estradna zvijezda, ide okolo po Hrvatskoj, gledaju ga učiteljice, to je estradizacija. Jamčim vam, s reformom se neće dogoditi ništa”.

Povijest je prva na Hasanbegovićevu popisu tzv. ideologiziranih predmeta u kurikularnoj reformi, pa kaže da se kao povjesničar nije niti pokušao prijaviti na javni natječaj za člana stručne skupine za kurikulum povijest. “To bi bilo smiješno, s obzirom na to da nisam mogao stupiti ni u hodnik takvoga procesa. Krug povjesničara odabranih za kurikulum tog predmeta su ljevičarska sekta”, tvrdi bivši ministar kulture.

Nedvojbeno je da su Neven Budak, Miljenko Hajdarović i Snježana Koren iz te skupine javno eksponirani stručnjaci lijevo orijentiranih stajališta, no ostalih šest članova skupine nisu istupali, pa ostaje nejasno po čemu je moguće prosuditi da su lijevi ili desni. Jedna od članica skupine koju Hasanbegović naziva ljevičarskom sektom, primjerice, kći je poginulog vukovarskog branitelja.

Sadržajno pozitivno

Javnosti je manje poznato da je, unatoč takvim, kako ih danas doživljava “kvarnim” predigrama oko kurikularne reforme, Hasanbegović prije nepune dvije godine pristao biti recenzent jednog od kurikularnih dokumenata. Njegov doprinos u vidu recenzentskog teksta za predmet islamski vjeronauk bio je sadržajno pozitivan prema odrađenom poslu (osim nekoliko savjeta na račun ishoda obrazovanja). Za recenziju je primio isplatu Ministarstva obrazovanja u iznosu od 1000 kuna, za razliku od dijela bivše Ekspertne radne skupine koja za 18 mjeseci rada nije primila ni kune.

Hasanbegović relativizira tu činjenicu odgovorom kako to nema veze s koncepcijom reforme.

- Pristao sam biti recenzent jer je to bilo vezano uz konkretno područje. Moja uloga u toj priči bila je beznačajna. Nisam sjedio s Jokićem i radio na reformi - odgovara.

Prema nama dostupnim podacima i dokumentima, Hasanbegovića je za jednog od recenzenta (ukupno ih je bilo oko 140 za 21 dokument) nominirala Stručna radna skupina za islamski vjeronauk 12. listopada 2015. Odluka o imenovanju konzultanata, ili kako se još i službeno spominju “kritičkih prijatelja reforme”, postala je javna 7. siječnja 2016., netom prije nego što je Hasanbegović imenovan ministrom kulture. Odluku je potpisao tadašnji ministar Vedran Mornar, čije se Ministarstvo obvezalo isplatiti naknadu recenzentima u iznosu od 1000 kuna, zauzvrat od recenzenata očekujući komentare u roku od 10 do 14 dana. Hasanbegovićeva recenzija bila je kraćeg formata.

U najboljoj vjeri

Je li uloga recenzenata bila beznačajna kao što tvrdi Hasanbegović? Koji su dio posla po važnosti odradili u cjelovitoj kurikularnoj reformi? Odgovor je vidljiv iz dokumenta s uputama poslanog na e-adrese imenovanih recenzenata. U prvoj rečenici toga dokumenta stoji da je “konzultacijski proces jedna od osnovnih aktivnosti u Cjelovitoj kurikularnoj reformi”.

Zadatak je konzultanata, piše dalje, da u najboljoj vjeri savjetuju, osvrću se na predložena rješenja, daju vlastita mišljenja i predlažu poboljšanja kurikularnih dokumenata (dijelova ili cjeline). Konzultanti su, nastavlja se, tijekom procesa izrade prijedloga kurikularnih dokumenata angažirani isključivo kao individualni stručnjaci s ciljem da u SRS-u s kojim surađuju preuzmu ulogu kritičkog prijatelja. Imenovani su na rok do 1. veljače 2016. godine.

Da je zapravo iz cijelog procesa CKR-a ispali Jokić, a ne recimo nestranačka ministrica obrazovanja iz kvote HNS-a, target desnice - kojoj razumljivo smeta velika podrška liberalno-lijevog dijela Hrvatske koju Jokić i dalje ima - pokazao je i svježi slučaj s postom Hasanbegovićeve stranačke predsjednice Brune Esih.

“VJERODOSTOJNO vraćaju Borisa Jokića da nam izbaci identitet iz lektire, vjeronauk iz škole - koji je čuvao hrvatsku samobitnost, hrvatski jezik, hrvatsku kulturu, uništi samobitnost - to je Jokićeva reforma. Sve članke, knjige i autorstva koje je Jokić objavio, financirao je Georg Soros”, ispisano je nedavno na Facebooku s potpisom i fotografijom Brune Esih.

Pet udara zaredom

“To nije moja službena stranica, ne radi se o mojim rečenicama”, demantirala je Esih sadržaj, koji je usput rečeno i netočan (Jokiću nije palo na pamet poigravati se s vjeronaukom, a G. Soros definitivno ne financira znanstvene radove).

Na upit koliko je izloženi stav kompatibilan s njezinim promišljanjem, B. Esih kaže:

“U određenom smjeru može se govoriti o dodirnim točkama i tomu što mislim o Jokiću i njegovoj reformi. Ali to ne bih tako napisala na F-komentaru”.

Ovakvi izleti Esih-Hasanbegović koaliraju s još još nekoliko izjava drugih desnih političko-crkvenih aktera: Ž. Markić lupila je po B. Divjak i B. Jokiću, zadarski nadbiskup Ž. Puljić po novopredloženoj lektiri i B. Jokiću, S. Letica po STEM-revoluciji. Dakle, ukupno pet udara u deset dana po akterima i reformi koja se odgađa i odgađa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. svibanj 2024 19:20