Excercise - napisao je velikim tiskanim slovima na školskoj ploči mladi profesor matematike, okrenuo se prema razredu i najavio početak vježbe.
- Profesore, pogriješili ste - dobiva upozorenje iz srednjeg reda.
Profesor briše slovo viška i obraća se 1. L razredu:
- Ako napravim kojiput grešku, a sigurno hoću, ispravite me.
Vedran Pamuković (28) prvi put predaje matematiku na engleskom. Pripremu za to odradio je, zajedno s kolegama iz škole, usavršavajući se na Cambridgeu i Bristolu. Nakon povratka s edukacije škola im je platila i polaganje ispita iz engleskog na British Council, što je Pamuković odradio sa 100-postotnim bodovima. Sigurno je, dakle, da zna kako se speluje vježba na engleskom. Grešku je napravio namjerno.
- Oni su vrlo zainteresirani za matematiku i jako dobro barataju engleskim - kaže mladi profesor.
90 kandidata Prvi L razred (oznaka L dolazi od language) ima 28 učenika, poseban su “odred” zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga i dobivaju obrazovanje s najboljim mogućim potencijalom: predmete iz STEM područja, matematiku, fiziku, kemiju i biologiju slušaju na engleskom. Za desetak dana pisat će prvi test, biologiju na engleskom. To je prvi put da se nastava u bivšoj Kemijskoj školi održava dvojezično, zasad samo u jednom razredu. Ukupno je za ovaj smjer na upisu konkuriralo više od 90 kandidata.
- Ovo mi je treće razredništvo, prvo na engleskom. Budući da je i njima sve ovo novo, želio sam im olakšati. Ako se ne mogu sjetiti pokoje riječi, mogu koristiti hrvatski. Dosad još nitko nije iskoristio tu mogućnost - kaže profesor biologije Karlo Horvatin (33), s rezultatom provjere engleskog zero slabijim od Pamukovićeva - 99,8 posto bodova.
Profesor biologije i razrednik 1L razreda Karlo Horvatin
- Sve su vam to naši štreberi - smije se zamjenica ravnatelja, psihologinja Violeta Jazbec.
Prve razgovore o mogućnosti uvođenja dvojezičnog gimnazijskog razreda u školi vodili su prije dvije godine. Plan je bio povući kvalitetne učenike i poticati obrazovanje iz STEM područja koje je potencijalni generator razvoja bilo koje pametne zemlje.
- Bez biologije, fizike, kemije, matematike i informatike danas nema razvoja društva, a znanje iz tih područja garantira i zapošljavanje. Cilj nam je bio osposobiti nastavnike i učenike i za odlično ovladavanje engleskim - objašnjava ravnatelj Zlatko Stić, iznimno zadovoljan mladim i kvalitetnim nastavnim kadrom.
Tjedan dana nakon što je diplomirao na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Vedran Vulić dobio je posao u Prirodnoslovnoj školi. Imao je nevjerojatnu sreću jer su dvije profesorice kemije istodobno otišle u mirovinu i škola je tražila novi kadar. Zaposlili su ga lani sa 24 godine. Bio je najmlađi kadar primljen u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, istoj u kojoj je prije šest godina maturirao.
Biflanje I on prvi put predaje svoj predmet na engleskom.
- Moram se više pripremati nego za nastavu na hrvatskom, zbog znanstvene terminologije - kaže profesor kemije. I učenicima prvog L je teže nego ostalima. Prvo novi pojam moraju razumjeti na hrvatskom da bi ga mogli reproducirati na engleskom. Profesora Vulića ne zanima biflanje definicija. On traži razumijevanje i samostalno interpretiranje kemijskih procesa. Na engleskom, naravno.
- Da se razumijemo, šok im je što su praktički još jučer bili u osnovnoj, a sada su upisali srednju i slušaju najteže predmete na engleskom. Naravno da to zahtijeva više truda, no dobro su pohvatali. Bitno mi je da razmišljaju i izraze se svojim riječima - objašnjava Vulić.
Kao i ostali profesori koji predaju prvoj generaciji učenika na engleskom, samostalno priprema ispite. Koristi stranu literaturu, prilagođava materijale stranih udžbenika našem gimnazijskom programu.
Prvi L nije tipičan srednjoškolski razred. Prvaši su obično nešto nesigurniji, no ovi svi dižu ruke na svako postavljeno pitanje.
- Takvi su od prvoga dana. I zato je s njima lakše raditi - objašnjava razrednik Horvatin.
Odlikaši
Omjer učenika i učenica je podjednak, pri čemu ih nekolicina dolazi izvan Zagreba. Zajedničko im je što su mahom bili odlikaši iz engleskog u osnovnoj, no na provjeru tko je pohađao dodatne (privatne) sate jezika javlja ih se manje od polovice. Od njih 28, 22 dižu ruku u zrak na pitanje planiraju li studij u inozemstvu. Ovi su petnaestogodišnjaci svjesni prednosti ovakvog modela školovanja i imaju zacrtane planove za budućnost.
- Iako je teško, imat ćemo bolje znanje. Ovakva nastava je zahtjevna i sigurno nije za one koji ne barataju dobro engleskim, kao niti za one koji misle - lako ćemo. Ovo je ozbiljno težak program, ali nama se sviđa - objašnjava Ivana Mandir iz Zaprešića. Njezina cimerica iz klupe Marta Krpan odradila je dvije godine školovanja u Španjolskoj, pa joj se izbor prirodoslovlja na engleskom činio logičnim slijedom.
Učenica 1L razreda, Ivana Mandir
- Sigurna sam da je to odlična priprema za budućnost, što uključuje i neki od studija u inozemstvu - kaže Marta. Niti Martini Bencek nikakav problem ne predstavlja kemija, fizika ili biologija na engleskom jeziku, kojeg uči od vrtića.
- Ako vam kažemo nešto loše, hoćete li i to uvažiti - presječe Marta iz prve klupe neočekivanim pitanjem. U hipu se polovica 1. L prebacuje na potencijalne probleme, poput činjenice da su im udžbenici na hrvatskom, a ne na engleskom. Benedikt Barun podvlači novi prijedlog: državnu maturu trebali bismo polagati na engleskom(!).
Takve mogućnosti još nema, no svjesni činjenice da će četiri godine slušati ključne predmete za svoju struku na stranome jeziku, a polagati ih na maturi na hrvatskom, u školi su smislili rješenje: na kraju svake godine 1. L će pisati veću provjeru znanja predmeta na - hrvatskom.