Kad je početkom školske godine 2011./2012. e-Dnevnik uveden kao pilot-projekt u domaći obrazovni sustav, samo tri škole u Hrvatskoj dobile su priliku da njihovi nastavnici stare razredne knjige zamijene tabletima i aplikacijama. Uz XV. gimnaziju u Zagrebu i požešku gimnaziju, u tom se prestižnom i vizionarskom društvu našla i Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru. Za one koji prate rad te škole, vijest nije bila posebno iznenađenje. U vrijeme kad većina škola nije imala računalo, oni su imali slobodan pristup internetu iz svake prostorije, u učionicama su organizirali videokonferencije, pokrenuli srednjoškolski portal Riva on i veliki nacionalni projekt povezivanja svih zdravstvenih škola Hrvatske u jedinstvenu zajednicu, e-medica.
Iza tih ideja stoji škola i jedan vizionar, profesor Edin Kadić, koji je veliki dio staža i energije u Medicinskoj školi posvetio upravo tehnološkim inovacijama u nastavnom i obrazovnom procesu. Da priča bude zanimljivija, profesor Kadić po struci nije profesor informatike nego, vjerovali ili ne, predaje hrvatski jezik.
- Jednom davno, razmišljajući o budućnosti školstva, zaključio sam da ću za nekoliko godina biti nepismen jer će tehnologija preuzeti dobar dio papirologije u našim školama. Zato sam prvo krenuo na samoedukaciju, a potom i počeo surađivati s Carnetom - kaže profesor Kadić.
Prvo korištenje tehnologije u školi bilo je organiziranje stručnih videokonferencija zahvaljujući kojima su učenici u klupama mogli pratiti prijenos operacija izravno iz zadarske bolnice. U ono vrijeme, 2008. godine, bio je to revolucionaran pothvat. Linkom su povezane škole i operacijska sala na ginekologiji, u vrijeme kad je liječnički tim endoskopski operirao dvije pacijentice. Učenici su pratili operacije i izravno komunicirali s liječničkim timom u bolnici, koji je tada vodio ginekolog dr. Branko Dukić, sadašnji zadarski gradonačelnik.
- Istina, malo su nas čudno gledali zbog takvog pristupa nastavi. Sve ideje koje smo imali, a bile su vezane uz primjenu novih tehnologija, nazivali su suludima. Danas je sve to normalno - prisjeća se Kadić koji je prvi primjer e-Škole, kao uspješnog funkcioniranja vanjskog nadzora svih škola, donio iz Belgije.
Iz toga se razvila i prva ideja o e-Dnevniku. Stručni tim sastavljen od pedagoga, informatičara i djelatnika tri škole koje su uključene u pilot-program vrlo je brzo krenuo u realizaciju. Prvo što su očekivali bio je otpor nastavnika. Međutim, dogodio se fenomenalan preokret. Nastavnici u školama, pogotovo razrednici, bili su oduševljeni novim načinom rada.
Danas je e-Dnevnik dio radne svakodnevice u više od 800 škola. Prednosti koje je donio u sustav obrazovanja brojne su, od olakšanog rada do povećanog povjerenja između profesora i učenika koji odmah mogu vidjeti svoju ocjenu. Upravo to pokazalo se kao dodatna motivacija jer kod učenika stvara osjećaj veće uključenosti.
- Nadam se da će se u sljedećih pet godina ovaj sustav e-Škola povezati s bazom kurikularnih predmeta i da ću ja, onog trenutka kad upišem temu nastavnog sata, primjerice Marin Držić, dobiti meni s ponudom sadržaja koji mogu koristiti na predavanju. To je bio cilj koji smo željeli postići još od osmišljavanja e-Dnevnika - zaključio je prof. Kadić.