MISLAV JEŽIĆ

ZNANSTVENA ISPOVIJEST UGLEDNOG AKADEMIKA 'Stotine ljudi na Filozofskom fakultetu danas su taoci nepotrebnog sukoba'

Zagreb, 100217.
Kneza Mislava 14.
Mislav Jezic, akademik i indolog.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Mislav Ježić

Mislav Ježić (64), akademik, indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni lingvist ili indoeuropeist, te dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu, autor je jedanaest knjiga te više od 120 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i svijetu

Nije lako ni nabrojati područja kojima se u životu bavio akademik Mislav Ježić. Ona obuhvaćaju indologiju, klasičnu filologiju, indoiranistiku, indoeuropeistiku, ali i filozofiju, indijsku, grčku i poredbenu, i hrvatske studije. Najvažnije je prinose dao na poljima proučavanja razvoja vedskoga panteona i dijelova vedskoga korpusa, analize slojeva upanišadskih i sanskrtskih epskih tekstova, poredbenoga studija religija i filozofije.

Objavio je jedanaest knjiga te više od 120 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i svijetu. Nakon prve njegove knjige, neosporni je autoritet, akademik Radoslav Katičić, napisao da se je Ježić tim djelom “suvereno uvrstio u slijed velikih učitelja vedologa i predložio rješenja koja su uvijek ozbiljna, sugestivna i dobro obrazložena”. Njegove se analize slojeva teksta upanišadi ili Bhagavadgite ocjenjuju u svijetu kao dosad najbolje. Organizirajući sa znalcima iz svijeta redovitu Dubrovačku međunarodnu konferenciju o sanskrtskim epovima i puranama, kažu da je pomogao poletu studija staroindijskih epova u svijetu.

Razgovarali smo u trenutku kada se tenzije na Filozofskom fakultetu i dalje ne smiruju, a rješenje koje bi zadovoljilo sve sukobljene strane teško se može naslutiti.

Nedavno je predstavljena vaša nova knjiga “Hellada i Indija. Poredbenofilozofijske rasprave”. Do kojih ste rezultata došli u istraživanjima?

- Knjiga obrađuje usporednice u staroj grčkoj filozofiji, dakle u predsokratovaca i Platona, i u staroj indijskoj filozofiji, u upanišadima, u upanišadskih mislilaca od kojih su neki glasoviti kao Uddalaka, a drugi anonimni. Pri tome se nalaze podudarnosti ne samo u nekim temeljnim dubokim zamislima na području ontologije, kozmologije, a dijelom i psihologije, nego i u jezičnim izrazima kojima se mogu rekonstruirati zajednički indoeuropski oblici. Sve to upućuje na izazovan zaključak da filozofsko mišljenje na tim područjima, kojima su nam najstarija svjedočanstva posvjedočena u indijskoj i grčkoj tradiciji, a fragmentarni odrazi i u drugim indoeuropskim tradicijama, vjerojatno potječe još iz vremena barem djelomičnoga jedinstva indoeuropskoga jezika, a to nije moglo biti kasnije od sredine trećega tisućljeća prije Krista. Je li to mišljenje još starije, ili još šire prošireno, ne može se zasad dokazati filološkim metodama, ali se, čini se, može razumno potkrijepiti izazovan zaključak da je filozofija par tisućljeća starija nego što se znalo i nego što redovito piše u povijestima filozofije.

Prošle godine objavljen je i novi zbornik Dubrovačke međunarodne konferencije o sanskrtskim epovima i puranama. O čemu govori vaš prinos u njemu?

- Konferenciju pod imenom Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Puranas stali smo organizirati prije više od dvadeset godina s kolegama iz svijeta, i u međuvremenu je po mišljenju mnogih postala najbolja redovita konferencija o sanskrtskim epovima u svijetu. Ove će se godine održati osmi put. Zbornik koji smo sada objavili sadrži radove kolega iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Italije, Njemačke, Poljske, Rusije, Švicarske, Velike Britanije i Hrvatske. Ima tu velikih imena. Ja sam tu objavio drugi dio dokaza da Ramayana nema jedan nego dva glavna izvora sadržaja, da je stariji dio druga knjiga koja opisuje moralnu dramu i progonstvo kraljevića Rame, a mlađi dio, u knjigama 3 do 6, opis boravka Ramina u progonstvu, otmice njegove žene, saveza s narodom majmuna i oslobođenja supruge od otmičara. Znalo se da su knjige 1 i 7 kasnije dodane, no ovo se nije znalo. Mislim da sam dokazao već 2005. da je književna struktura mlađega dijela posve različita od strukture starijega i točno odgovara strukturi bajke kako ju je odredio V. Propp. Na taj se dokaz već pozivaju stručnjaci u svijetu, kao harvardski profesor Witzel. U ovome sam članku, nadam se, dokazao da odrazi starijega dijela, dakle knjige 2, u starijoj buddhističkoj literaturi jasno svjedoče da mlađega proširenja priče tada još nije bilo. To pomaže i točnijoj dataciji tih dijelova Ramayane.

Pored indoloških i filoloških tema radite i na velikoj ediciji HAZU Hrvatska i Europa gdje ste glavni urednik svezaka IV. i V. Koordinirate i rad na publikaciji Hrvatska kulturna dobra koja bi dopunila svezak Hrvatska prirodna bogatstva. Što sve sadrži svezak koji priređujete sa suradnicima?

- U ediciji Hrvatska i Europa svezak IV., koji je objavljen na hrvatskome, uređen je već i za francusko izdanje, a priprema se i za englesko, dok se svezak V. na hrvatskome još likovno oprema. Publikacija Hrvatska kulturna dobra treba obraditi velik niz tema: o prirodnim krajobrazima Hrvatske, o kulturnim krajolicima - a to su sveti krajolici, ruralne sredine, urbane sredine, arheološka područja i nalazi i likovni umjetnički spomenici - o zakonodavstvu i načelima čuvanja i upravljanja prirodnim i kulturnim dobrima, zatim o demografiji, jeziku, književnosti i glazbi, naobrazbi, znanostima, o strategiji očuvanja dobara i o razvoju koji ona omogućuju, o etičkim i bioetičkim načelima takva očuvanja i razvoja. Pod glavnim uredništvom akademika Neidhardta uređujem taj svezak, a i napisao sam za njega, dijelom sa suautorima, tri priloga.

Što je cilj te publikacije?

- Ta bi publikacija trebala dati sustavne obavijesti o tome čime u Hrvatskoj raspolažemo, kako to trebamo vrednovati i čuvati, kako upravljati i koristiti se time i kako Akademija, njeni članovi i suradnici smatraju da treba na osnovi kako prirodnih bogatstava, tako i kulturnih dobara voditi strategiju razvoja Hrvatske u budućnosti. To je na neki način strategija koju Akademija predlaže hrvatskoj Vladi i svima nadležnima.

Dugogodišnji ste profesor na Filozofskome fakultetu gdje je rad tijela već dugo paraliziran. Javnost to prati od sukoba dijela članova Fakultetskoga vijeća s dekanom Previšićem, koji je u jesen na Sveučilištu razriješen dužnosti zbog životne dobi. No ni s privremenom Upravom koju je potom imenovao Senat nije se situacija smirila?

- Nije lako reći što je glavni razlog sukoba dijela, danas većega dijela, članova Fakultetskoga vijeća i Uprave. Osporavatelji rada Uprave povezuju to stalno s borbom za autonomiju Fakulteta u odnosu na Sveučilište, koje, kako tvrde, Fakultetu nameće odluke koje su u nadležnosti Fakulteta. Pozivaju se na borbu za sekularni Fakultet i Sveučilište, a protiv navodne tendencije klerikalizacije. Nju pripisuju rektoru, profesoru Borasu, samo zato što je kao dekan bio voljan sklopiti ugovor o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, kao što je podupro slične ugovore s četiri druge sastavnice Sveučilišta.

Ali, dio nastavnika i studenata tomu se energično usprotivio?

- U početku se otpor na Filozofskome fakultetu javio samo na par odsjeka, ali su oni s vremenom uspjeli mobilizirati većinu i Vijeće je odbacilo ugovor s KBF-om. Meni se ne čini racionalnim shvatiti mogućnost da godišnje 10 do 15 studenata upiše studije na tim dvama fakultetima, ako prođu na prijamnim ispitima, klerikalizacijom fakulteta koji ima 1500 upisanih svake godine. O nekoj ‘integraciji’ u ugovoru nema riječi. Još je teže razumjeti kakav imamo problem s klerikalizacijom i nakon što je taj ugovor odbačen. No oni koji to razumiju izglasovali su nakon toga nepovjerenje dekanu Previšiću kao ‘čovjeku rektora Borasa’. Najaktivniji su pri tome bili članovi Vijeća koji su sebe nazvali Inicijativom i oni studenti koji sazivaju neformalno tijelo zvano Plenum, na koje u načelu mogu doći i svi zainteresirani namjernici.

Ima li u svemu i političke pozadine?

- No, da problem ima i političku pozadinu, osobito nakon posljednjih izbora, postalo je bjelodano kada su se na Plenumu pojavili istaknuti predstavnici SDP-a Ranko Ostojić, Sabina Glasovac, Aleksandra Kolarić i SDP-ov kandidat za ministra, prof. Neven Budak, a i aktivisti nekih nevladinih udruga. Čudi me da oni koji su vidjeli opasnost od klerikalizacije ne vide opasnost od političke instrumentalizacije Fakulteta. Fakultet treba biti i ostati znanstvena i visokoobrazovna ustanova, a ne smije postati platforma bilo koje stranke ili ideologije.

Poslije toga je Senat zatražio da se ponove izbori za studentske predstavnike?

- Kada je dekan Previšić zatražio upravni nadzor Ministarstva i Sveučilišta, da se provjere optužbe na Vijeću protiv njega i zakonitost njegova rada i postupka njegova razrješenja, obavljena je i sveučilišna revizija na osnovi koje je Senat donio odluku o poništavanju posljednjih studentskih izbora iz zakonskih i statutarnih razloga, i zatražio da se provedu novi izbori. To je mnoge zbunilo, a izazvalo velik otpor Plenuma i dobroga dijela članova Vijeća. U međuvremenu je dekan Previšić bio razriješen. A nova je privremena Uprava, koju je imenovao Senat, nepristrano provela te studentske izbore, što se vidi po tome što je izabrana najaktivnija skupina studenata, upravo s one liste koju su podržavali i prethodni studentski predstavnici. I sada, kad je Vijeće ponovo potpuno, mogle bi se konačno nakon više mjeseci paralize početi rješavati redovite točke kojih se nagomilalo više od četiri stotine, a o njima ovise i sudbine kolegica i kolega, nastavnika i studenata, s Fakulteta i s drugih ustanova za koje Fakultet obavlja izbore.

Ipak, ni nakon toga nije došlo do smirivanja situacije na fakultetu?

- Članovi koji slijede vodstvo Inicijative i Plenuma sada zahtijevaju da se prvo odluči o legitimnosti privremene Uprave koju je imenovao Senat, a tek potom rješavaju te točke. Obnašatelj dužnosti dekana, prof. Željko Holjevac, sada je u nemogućoj situaciji jer je, kada je imenovan od Senata, dobio zadaće da provede studentske izbore, što je izvršio, no i da rješava redovite poslove koji su se sada nagomilali, što na Vijeću ne uspijeva, i da pokrene postupak izbora novoga dekana, što vjerujem da želi učiniti, ali nema pravo pokretati na nižem tijelu točke koje osporavaju odluke Senata kao nadređenoga tijela. Situacija je takva da sadašnja većina u Vijeću, ako ne traži osporavanje odluka Senata, može u postupku izbora novoga dekana lako dobiti osobu koju odabere i ubrzo imati Upravu kakvu misli da želi. A ako traži osporavanje odluka Senata prije rješavanja nagomilanih redovitih točaka, može blokirati privremenoga dekana i u rješavanju tih točaka i u tome da pokrene postupak izbora dekana kojega žele. Pri tome se stotine ljudi o čijim se sudbinama radi drže kao taoci ako se prije njihovih točaka ne riješe zahtijevane točke koje bi osporile odluke Senata.

U više ste navrata rekli da se zalažete za poštovanje zakonskih i statutarnih procedura, a i za konstruktivnu suradnju Fakulteta i Sveučilišta. Ovoga trena većina članova Fakultetskoga vijeća situaciju vidi drugačije. Pred izborom ste da vam se produlji radni odnos na Fakultetu. Što očekujete, hoće li vam većina u Vijeću izglasati produljenje ili neće jer imate različita mišljenja?

- Zakon i propisi omogućuju produljenje radnoga odnosa ako je profesor potreban svojoj instituciji i ako zadovoljava uvjete. Na sjednici mojega odsjeka svi su se prisutni tajnim glasovanjem izjasnili se da se slažu s izvješćem izvjestitelja i s time da sam Odsjeku potreban u idućem razdoblju i za obavljanje dijela nastave za koji još nema zamjene za mene, i za brigu za daljnji razvoj studija, u prvome redu indologije, ali i sinologije i japanologije, za koje sam se već dugo brinuo, a osobito tek pokrenute romistike za koju smatraju da sam neophodan. Malo se tko na Fakultetu tako zalagao za uvođenje niza potrebnih studija. Potreban sam i za rad s petero doktoranada koje trebam voditi. A i neki međunarodni projekti Odsjeka, kao svjetska konferencija o sanskrtskim epovima, ne bi se lako nastavili ako sada napustim Odsjek.

Koje sve uvjete treba zadovoljiti?

- Uvjeta treba zadovoljiti četiri od sedam propisanih. Ja zadovoljavam svih sedam, neke i višestruko više nego što se traži. Ako Fakultet nije postao platforma neke stranke ili utvrda neke ideologije, nego ostao znanstvena i visokoobrazovna ustanova, članovi Vijeća ne bi smjeli glasovati po političkome opredjeljenju ili svjetonazoru, nego po stručnosti kandidata i potrebi struke za njim. Rezultat glasovanja na Vijeću pokazat će stanje. Ja želim vjerovati da smo ipak ostali prava znanstvena i sveučilišna ustanova jer sam Fakultet uvijek volio i snažno se zalagao za razvoj studija i znanstvenoga rada na njemu.

Što biste voljeli raditi u idućem razdoblju?

- Mnogo je znanstvenih zadataka na kojima želim raditi, a među njima je osobito važan nastavak istraživanja o povijesti i slojevima vedskih, osobito upanišadskih tekstova. Tu imamo rezultate među najboljima na svijetu. Za Akademiju svakako želim što prije dovršiti peti svezak edicije Hrvatska i Europa. Ove nas jeseni čeka osma Dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i puranama. Mnogo je posla koji čeka.

Izdvajamo