POROTA JUTARNJEG LISTA

Ovo je proračun za 2016.

Goran Mehkek/EPH

Najveći gubitnik ovogodišnjeg državnog proračuna jest Ministarstvo financija, koje je svoj budžet srezalo za čak 6,9 milijardi kuna. Najveća ušteda postignuta je na izdacima za financijsku imovinu i otplate različitih zajmova teških čak 6,8 milijardi kuna, što u konačnici znači da obični građani neće biti pogođeni ovim rezovima. Naprotiv, mogu biti sretni što će država plaćati manje za kredite, no pitanje je je li samo došlo do odgode plaćanja nekih obveza? I koliko će se zapravo smanjiti proračun s obzirom na izvršenje iz 2015., budući da takvo izvješće još nemamo, a državni proračun je rađen s obzirom na plan prošle Vlade iz listopada 2015., kada je bio i zadnji rebalans.

Nema novog minolovca

Ministarstvo obrane također je odlučilo uštedjeti popriličnu svotu novca. Iako prema planu ispada da će morati srezati troškove za čak 372 milijuna kuna, taj podatak ipak nije točan. S obzirom na stvarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, MORH će ostati bez 214 milijuna kuna, odnosno proračun će iznositi 4,022 milijarde kuna i bit će najniži u povijesti. No, vojnici zapravo ne bi trebali previše osjetiti kresanje budžeta. Plaće će im ostati na istoj razini, a režu se troškovi za građevinska ulaganja, a za modernizaciju je predviđen nešto manji iznos. Ministar Josip Buljević zapravo će odustati od kupnje broda minolovca.

Ono što najviše bode oči su manja sredstva za sektor znanosti i obrazovanja. Ministarstvu je budžet skresan za čak 158,1 milijun kuna, a od toga Vlada je namijenila 94 milijuna kuna manje za subvencioniranje đačkog prijevoza. Udio ministarstva u subvencioniranju prijevoza smanjuje se sa 75 posto na 50 posto. To će predstavljati izravan udar na roditelje đaka koji putuju do škole, no iz Vlade poručuju da će najsiromašniji i dalje imati subvencioniran prijevoz.

Milijuni za Schengen

Ministarstvo poduzetništva i obrta najveći je dobitnik proračuna. Sukladno najavama da se iz europskih fondova ove godine planira povući gotovo 10 milijardi kuna, proračun ministra Darka Horvata raste za značajnih 375,2 milijuna kuna. Za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva dat će se 913 milijuna kuna.

I u Ministarstvu gospodarstva proračun raste za 359,8 milijuna kuna. Za 300 milijuna kuna su povećane subvencije, ali i u tom sektoru se planira povući više novca iz EU fondova, ne iz poreznih prihoda.

Značajan rast bilježi i Ministarstvo unutarnjih poslova. MUP-u će proračun narasti za 300 milijuna kuna. Rashodi za zaposlene ostaju na istoj razini kao i lani, a najveći rast bilježe “Schengenski instrumenti”, sa 274 milijuna kuna na 521 milijun kuna.



Gojko Drljača,

zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista

Najviše bi nam koristilo da smo otprve shvatili proračun zaokreta koji bi sadržavao bitne izmjene poreznog sustava i svakako mnogo izraženije fiskalno ustaljenje. No, ako imamo na umu kako se i koliko dugo sklapala sadašnja Vlada, mogli bismo prihvatiti i proračun kao pripremu zaokreta. Ovaj proračun nesumnjivo udovoljava kriterijima za zaokret koji se priprema. No, od bilo kakvog potresa koji bi mogla pretrpjeti strana tržišta kapitala, na žalost, i dalje moramo strahovati.

Viktor Vresnik,

glavni urednik Forbesa

Sporo formiranje Vlade i nesklonost brzim promjenama načina upravljanja državom ostavili su trag na proračunu za 2016. Od trenutka kada smo čuli da Vlada ostaje sa svih 20 ministarstava, znali smo i da neće biti zaokreta u vođenju državnih financija. Ispune li premijer i ministar financija obećanje i do jeseni postave temelje reformi, proračun za 2017. mogao bi biti bitno drukčiji. Pretpostavka svega je poštivanje Zakona o izvršenju proračuna, a to znači: u 2016. nema rebalansa.

Željko Ivanković, ekonomski komentator Jutarnjeg lista

Redukcija sredstava za znanost najznačajnija je informacija o proračunu za 2016. godinu, značajnija od deficita, značajnija od informacija koje nedostaju, koji će biti imovinski cenzus za smanjenje socijalnih transfera, značajnija od plana prihoda, osobito iz fondova EU. Tko je god naviknut na hrvatski odnos prema proračunskoj politici, nije od temeljnog političkog akta očekivao više od deklaracije. I, kreatori proračuna za 2016. godinu su se deklarirali!



Marko Biočina,

izvršni urednik Jutarnjeg lista

Puno je nogometnih trenera koji znaju organizirati kvalitetnu obrambenu taktiku, no rijetki su oni koji znaju napadačku igru. Slično vrijedi i za ‘proračunske’ stratege. Rezovi u proračunskom trošenju u suštini su defenzivna igra. Vlada je bunker postavila, no da bi pobijedila u utakmici, morat će zabiti i koji zgoditak - u vidu značajnog povećanja iskorištenja novca iz fondova EU. No, dok je za rezove potrebna samo volja, za fondove EU potrebno je i znanje. Bit će to neizvjesna utakmica.

Izdvajamo