S predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem razgovarali smo u Vitezu, nakon sastanka šireg vrha te stranke, sazvanog radi predstojećeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini , prvog u 22 godine. Posljednji je održan uoči rata, a novog nije bilo zbog visokih tenzija koje to pitanje izaziva. Popis se održava od 1. do 15. listopada, a lideri BiH 1. listopada pozvani su u Bruxelles na sastanak s povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom, koji inzistira da dotad dogovore najmanje dvije stvari, jedinstveni nastup u pregovorima s EU i provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci iz 2009. godine, što zahtijeva dogovor o novom načinu izbora za tri člana Predsjedništva BiH, kako pripadnici “ostalih” ne bi bili diskriminirani. Zbog izostanka dogovora Vijeće Europe prijeti da će BiH izbaciti iz članstva, a Bruxelles najavljuje zamrzavanje odnosa na dvije godine.
Strah od rezultata
Trebaju li se Hrvati bojati rezultata popisa?
- Mislim da se nemaju razloga bojati, trebaju samo ozbiljno i odgovorno shvatiti da u Bosni i Hercegovini ništa nije u skladu sa standardima kakvi vrijede u čitavom svijetu. Odgovornost je prije svega na Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu, da shvatimo da je popis prevažan. Bez obzira na to kakve su nas obaveze i okolnosti natjerale da budemo izvan BiH, obaveza nam je da u vrijeme popisa budemo u svom domu da možemo evidentirati svoju prisutnost. U tom slučaju nema nikakvog razloga za zabrinutost. Iako je to jedan od poslova koji bi trebale raditi institucije države, i mi u HDZ-u BiH moramo politički djelovati kako bismo motivirali ljude. No mislim da nema straha, jer je i Katolička crkva uradila svoj dio posla.
Smatra se da će dio Hrvata u BiH izbjeći popis u strahu da zbog toga ne izgube prava u Hrvatskoj?
- S pravom.
Kako s pravom?
- Pa s pravom, jer su ljudi često zbunjeni. Evo danas smo čuli da najteži invalidi Domovinskog rata, 100-postotni, dobivaju rješenja da nisu bili dio sustava obrane Republike Hrvatske. Ljudi strepe da bi mogli izgubiti neko svoje pravo. Razumijem ih, no ipak sam siguran da će najveći broj njih koji imaju pravo popisati se u BiH to i učiniti.
Uvjeravate ljude da sudjelovanje na popisu nema veze s ostvarivanjem prava u Hrvatskoj?
- Da. Jer nema.
Kampanja HDZ-a BiH, Crkve u obje zemlje i hrvatske Vlade usmjerena je i na Hrvate iz BiH koji već dulje vrijeme žive u Hrvatskoj. Bošnjaci također agitiraju po svojoj dijaspori. Je li to popis stanovništva BiH 2013. ili 1992. godine?
- Popis je svagdje statistika, a kod nas politika. Liberalni pristup popisu stvorio je mogućnost da se i na taj način špekulira. Mi želimo prije svega motivirati one koji imaju pravo, sukladno zakonu, sudjelovati na popisu. Naravno da će biti raznih nagađanja zbog političkih igara, najviše oko ključna tri pitanja - nacionalnosti, jezika kojim govorite i vjeroispovijesti. Jeste li Musliman, Bošnjak ili Bosanac, jeste li Hrvat ili katolik, jer ako niste jasno dali odgovor na pitanje broj 24. da ste Hrvat, Bošnjak ili Srbin, vi ste ‘ostali’.
Kolika je onda tu mogućnost manipulacije?
- Jako velika. Zamislite tu staračka domaćinstva, nepismene ljude‚ a pitanja o nacionalnosti, jeziku i vjeri nisu obvezujuća, pa ih popisivač može propustiti, ako nije sasvim profesionalan, što je moguće. Zatim, pitanje se veže za pitanje: možete reći da ste Hrvat, katolik. Ako on zapiše da ste Hrvat - katolik po nacionalnosti, vi ste uračunati u ‘ostale’.
Popis je jako ispolitiziran, postoji li onda i politička kontrola kao na izborima?
- Upravo tako. Postoji mehanizam nadzora, a struktura popisivača morala je odgovoriti strukturi stanovništva 1991. godine.
Postoji li opasnost da broj Hrvata u BiH padne ispod 10 posto?
- Ako govorimo o 4 milijuna stanovnika BiH to nije moguće, ali ako manipuliramo brojkom od 5-6 milijuna građana BiH, onda postoji.
Koliko je Hrvata u BiH
Postoji li neki postotak ispod kojeg bi mogli izgubiti konstitutivnost?
- Ne. Po Ustavu i zakonima taj postotak ne postoji. Ali broj je sam po sebi poruka.
Koliko ljudi živi na dvije adrese, obitelj im je u BiH a oni rade u Hrvatskoj?
- Jako mnogo. Smatram da nas danas u BiH koji stalno tu spavaju ima oko 500.000, i to se poklapa s evidencijama Katoličke crkve o broju katolika. Uz to vjerujem da se oko 100.000 Hrvata iz BiH nalazi negdje oko Bosne i Hercegovine, od Dubrovnika do Županje i Slavonskog Broda, dok im je najveći dio obitelji ovdje u BiH. I oni bi se morali odazvati popisu.
Prvi dan listopada zbog sastanka u Bruxellesu još je jedan dan D za BiH. Kad će se BiH okrenuti ispunjavanju uvjeta EU?
- BiH je bazirana na jednom referendumskom pitanju koje ju je definiralo: Hrvati, Bošnjaci i Srbi su ustavno jednakopravni. To je osnova, a sve drugo, bez obzira je li to kultura, obrazovanje, gospodarstvo, trebamo urediti po standardima koji danas vrijede u EU. Daleko smo od toga, ne možemo dva ozbiljna zakona staviti u proceduru, a morali bismo 200-300 zakona godišnje. No 1. listopada nije dan D, to je jedan od susreta s povjerenikom Füleom. Dali smo mu obećanje da ćemo dotad riješiti pitanje presude Sejdić-Finci. No s njom ništa ne rješavamo, nego samo pokazujemo odgovornost prema instituciji kao što je Sud u Strasbourgu.
Ali zar to nije ključno pitanje da se ne bi ponovio Željko Komšić?
- Naravno. Ali govorim o suštini: trebali smo to riješiti još prije četiri godine, kad je presuda donesena. To je za nas prevažno, da nam se nikad više ne bi desilo da jedan narod drugim različitim tehnikama i inženjerinzima bira predstavnike. Ne govorimo o Komšiću kao osobi, govorimo o hrvatskom članu Predsjedništva BiH, u čiji mandat je ugrađeno 98 posto volje bošnjačkog naroda. Tko ima od toga koristi? Imate člana Predsjedništva kojega nitko ne uvažava, koji nigdje ne može doći i predstavljati Hrvate, koji u dva mandata nije mogao obići nijedan prostor u Republici Srpskoj ni neki gdje dominantno žive Hrvati. Ili uzmite Vladu Federacije, koja je također napravljena bez legitimne volje hrvatskog naroda, kojekakvim odlukama OHR-a. Koga smo time prevarili? Ako netko misli da smo prevarili Hrvate ili HDZ, griješi. Prevarili smo sve građane Federacije.
(...)