BUDUĆI MINISTAR FINANCIJA

PRVI INTERVJU LALOVCA 'Što ću promijeniti i kako ću voditi državne financije'

    AUTOR:
    • Dragana Radusinović

  • OBJAVLJENO:
  • 10.05.2014. u 18:51

Sandra Šimunović/CROPIX

'Odmrznut ću 90 milijardi koje leže u nekretninama i tražiti od šefa HNB-a Vujčića da nam pomogne'

Boris Lalovac , 37-godišnji kandidat premijera Zorana Milanovića za novog ministra financija, u razgovoru koji je trajao nešto dulje od sat vremena ostavio je dojam čovjeka sasvim sigurnog u sebe i svoj kapacitet da preuzme upravljanje državnim tijekovima novca nakon smjene njegova dosadašnjeg šefa Slavka Linića. Upravo Liniću najviše zahvaljuje na onome što ga je naučio, a s ministarske pozicije, koju idući tjedan treba potvrditi Sabor, provodit će dosadašnju politiku za koju ističe da je zadana nizom dokumenata predanih Europskoj komisiji zbog procedure prekomjernog deficita. Nove poreze, osim već najavljenih, ne misli uvoditi, neke porezne ideje propituje, ali svakako želi do kraja mandata kvalitetno pripremiti državu za uvođenje poreza na nekretnine. Lalovac traži od HNB-a sudjelovanje u nalaženju rješenja da se odmrzne kapital zarobljen u nekretninskom biznisu, što smatra ključnim za pokretanje gospodarstva. Prvi pravi test održivosti i kvalitete tog njegova zahtjeva bit će mišljenje guvernera HNB-a Borisa Vujčića o tome jer bez njega se ne može. Budući ministar najavio je sastanak s guvernerom.

Je li teško preuzeti Ministarstvo u ovako napetim okonostima?

- Tako je već šest mjeseci. Ministarstvo i Porezna uprava već duže vrijeme spominju se u dvojbenim kontekstima i u takvim okolnostima nije jednostavno raditi. S druge strane, od prvog dana kada sam ušao u MF dio sam svih pokrenutih projekata te je lakše nositi se s izazovima... Kod mene je ‘klasa optimist’ trajna vrijednost.

Je li Linić bio dobar ministar financija?

- Imali smo dobru suradnju. Bio sam uključen u sve važne projekte Ministarstva financija koji su već dali rezultate ili će se njihovi rezultati tek vidjeti.

Ali njegovu posljednu odluku o imenovanju Kralja na čelo Porezne uprave odmah ste promijenili...

- Dok Vlada nije razriješila ravnateljicu Porezne uprave u ostavci, nije bilo moguće ni potrebno imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja. Predložio sam Josipa Lozančića za vršitelja dužnosti jer on taj posao zna raditi i jer je zakonom predviđeno da se za vršitelja dužnosti imenuje jedan od zamjenika. Tko će biti trajno rješenje? Odluka o tome tek slijedi. Mene na prvom mjestu zanima stručnost.

Hoće li biti još kadrovskih promjena?

- Imam podršku premijera Milanovića da samostalno izaberem svoj tim, što znači da tražim jednog zamjenika i dva pomoćnika, a u obzir dolaze stručnjaci koji će se baviti financijama, ne politikom.

Očekujete li jedinstvenu podršku u Saboru?

- Mogu samo reći da ću raditi ovaj posao predano i profesionalno.

Mijenja li se nešto značajno iz dosadašnje Linićeve politike?

- Ciljevi Vlade i Ministarstva financija kao njezina sastavnog dijela zadani su nizom dokumenata i planova. Slijedi nastavak njihova provođenja. Predstečajne nagodbe sele se pod zakonodavnu regulativu Ministarstva pravosuđa i nadležnost sudova. Istovremeno, Ministarstvo financija priprema cjelovito izvješće za Sabor kojim ćemo pokazati pozitivne učinke na gospodarsvo.

I prepuštate ih bez borbe?

- Predstečajne će samo biti drugačije uređene. Cilj ostaje isti za državu, tamo gdje smo veliki vjerovnik, želimo naplatiti maksimalan iznos, u najkraćem roku. Ministarstvo pravosuđa Stečajnim zakonom stečaj i predstečaj mora urediti tako da poglavito nekretnine ne ostaju zarobljene godinama. Primjerice, od Dalmacijavina u stečaju potražujemo milijardu kuna, čekanje na naplatu ne može trajati unedogled.

Kako ćete ikada od Dalmacijavina naplatiti milijardu kuna?

- Svjestan sam da graniči s nemogućim. Ali stečaj se mora okončati brzo kako bi država naplatila ono što se može naplatiti. Zato tražimo zakonsko ubrzavanje okončanja stečaja. Sva imovina koju će Ministarstvo financija u stečajevima preuzimati za dug ići će pod upravljanje Državnog ureda za upravljanje imovinom. Nekoliko milijardi kuna vrijedna imovina danas je zamrznuta u stečajevima.

Na koji ćete način osigurati da se ta imovina procjenjuje realno, a ne kao Spačvina zemlja?

- Kako procijeniti vrijednost nečega na zamrlom tržištu? Sada će DUUDI za svaku nekretninu koju bismo potencijalno preuzimali za dug davati mišljenje o tome što država može s njom, treba li joj i koliko, u tom kontekstu, vrijedi. Promjena je utoliko što Ministarstvo financija više nije nositelj procesa nego aktivan sudionik.

Procjena zemljišta Spačve u predstečajnoj nagodbi bila je povod za smjenu ministra, očekujete li još takvih problema u drugim slučajevima?

- Vršitelj dužnosti ravnatelja Porezne uprave dobio je nalog da provjeri procjene svih nekretnina koje smo preuzeli u predstečajnim nagodbama, ne samo radi provjere, nego nam treba njihova vrijednost kako bismo je unijeli u registar državne imovine.

Hoćete li uspjeti držati državne financije pod kontrolom u proceduri prekomjernog deficita?

- Do kraja lipnja očekujemo konačne preporuke Europske komisije. Uvjeren sam da ćemo ispoštovati zacrtani plan, a u prilog nam ide i činjenica da u prva tri mjeseca 2014. raste industrijska proizvodnja.

No, i deficit je porastao za 1,3 milijarde kuna, a trebao bi se smanjivati...

- Ako gledate deficit na mjesečnoj razini, u travnju ga gotovo i nema. Povećanje u prva tri mjeseca dogodilo se zbog ranije isplate poticaja za poljoprivredu, a dali smo i milijardu kuna za županijske bolnice. Do kraja godine prihodi i rashodi će se uravnotežiti.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Izdvajamo