Europska komisija u srijedu je još jednom preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom za koje smatra da su ispunile uvjete za to. Ta je preporuka jedna od glavnih vijesti ovogodišnjeg paketa proširenja i izvješća o napretku koje je u srijedu objavila Europska komisija.
Ove dvije države i prošle su godine dobile takvu preporuku od Komisije, ali u Vijeću nije bilo konsenzusa država članica za otvorenje pregovora. Zato sada, nakon ocjene Komisije, države članice moraju odlučiti da li otvoriti pregovore ili ne. Sjeverna Makedonija je ispunila potrebne uvjete, uključujući i rješenje sukoba s Grčkom oko imena. Prema ocjeni Europske komisije, i Albanija je učinila velik napredak, pogotovo u reformi sudstva. Međutim, neke države, prije svih Francuska i Nizozemska, nisu još uvijek sklone dopustiti otvaranje pregovora.
Dobra poruka
U dijelu objavljenog paketa je i mišljenje Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za stjecanjem statusa kandidata. Iako su u sjedištu Europske komisije pokušali ovo mišljenje predstaviti kao pozitivno i time poslati dobru poruku u BiH, jasno je da je Komisija ustvrdila da ta država ne ispunjava kriterije za stjecanje statusa kandidata. Zato i nema ni jasnog zaključka niti preporuka Vijeću da se BiH dodijeli status kandidata. Umjesto toga Komisija je nabrojila što sve BiH treba napraviti u sljedećem razdoblju, a države članice će potom odlučiti o daljnjim koracima.
Europska komisija kao problem u svim državama ponovno je spomenula korupciju koja ostaje raširena pojava, politički utjecaj na javnu administraciju i sudstvo, pritisak na medije i sporu reformu pravosuđa. Iako je zabilježila u nekim segmentima određen napredak, opća slika nije dobra.
Kritike
Europska komisija zatražila je od Srbije i Kosova da ukinu prepreke za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa i postignu sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa. Komisija je kritizirala odluku kosovske vlade o uvođenju tarifa od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH i zatražila još jednom povlačenje te odluke.
U izvještaju se navodi da je poseban izazov oko organiziranog kriminala sjever Kosova, gdje je kosovska policija u utorak provela opširnu operaciju koju je Beograd nazvao “napadom na Srbe” te zaprijetio i vojnom intervencijom.
Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini je događaje na sjeveru Kosova ocijenila kao dokaz da je status quo neodrživ i da se sve strane moraju okrenuti dijalogu i izbjegavati konfrontacije. Mogherini je rekla da je ona spremna, čim se stvore uvjeti, odmah sazvati sastanak čelnika Kosova i Srbije i pokrenuti nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa. Iako takvog dijaloga nije bilo gotovo godinu dana, Mogherini smatra da još uvijek postoji mogućnost postizanja sporazuma, bude li volje s obje strane.
Povjerenik Europske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je na dodatne napore za pomirenje, dobrosusjedske odnose i regionalnu suradnju, a kao pozitivan primjer spomenuo je sporazum Grčke i Makedonije.
U ovim izvješćima, u kojima se spominju i prosvjedi u nekoliko država protiv vlade, navodi se i da je bojkot rada Parlamenta doveo do dodatne polarizacije, što šteti napretku tih država i na putu prema EU.
Problemi
Europska komisija je i ovim izvještajima, uz sve kritike državama zapadnog Balkana, pokazala da podupire nastavak procesa proširenja. Ali u Vijeću, među državama članicama, ne postoji pretjerana volja za taj proces, pogotovo ne za ubrzanje pristupnih pregovora. Srbija je, primjerice, otvorila pregovore prije više od šest godina, a nije još uvijek otvorila niti polovicu pregovaračkih poglavlja. Dosad je otvorila samo 16 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo dva, i to one o kojima se zapravo ne pregovara.
Crna Gora, koja je najdalje otišla u pristupnim pregovorima, u sedam godina je otvorila 32 od 35 poglavlja, ali zatvorila samo tri.
Za Tursku je Europska komisija i jučer ponovila da se ona sve više udaljava od EU te da u ovakvim okolnostima nema mogućnosti otvarati i zatvarati dodatna poglavlja. Turska je pregovore otvorila isti dan kad i Hrvatska, u listopadu 2005. godine.
Makedonija je dobila status kandidata prije 14 godina ali, iako je Komisija preporučila otvaranje pregovora gotovo svake godine, to se nije dogodilo zbog grčke blokade. Sada kada je ta prepreka ukinuta EU bi morao dokazati da je u stanju ispuniti svoja obećanja i otvoriti pregovore. No jamstva za to nema.
Ovo je zadnji izvještaj o napretku u procesu proširenja u mandatu ove Komisije. Kada je ova Komisija počela mandat, predsjednik Jean-Claude Juncker je rekao da u tom mandatu neće biti proširenja. Mislio je da niti jedna država neće biti primljena u EU. Na kraju mandata, uz određeni napredak, stvari su se dodatno otežale za ovaj proces koji više nije među prioritetima Europske unije.
Đukanović: Crna Gora će se odgovorno ponijeti prema Izvješću EK
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je u srijedu u Podgorici kako će današnje Izvješće EK o napretku Crne Gore detaljno analizirati i odgovorno se prema njemu ponijeti.
U tom dokumentu se i dalje zamjera Crnoj Gori na nedovoljno dobrim rezultatima u oblasti slobode medija, te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Đukanović je ponovio kako je članstvo u EU prioritet Crne Gore, dodajući da to nije nikakva utrka s vremenom, već želja da Crna Gora zaista bude dio tog sustava vrijednosti.
On je kazao da u Izvješću o napretku Crne Gore nema ništa neočekivano i da se s pravom potencira pitanje daljeg unaprjeđenja vladavine prava, te da je cijela regija prepuna raznih deficita koji nas koče da dođemo do europske kvalitete života.
Crna Gora je, kazao je Đukanović, pokazala da unaprjeđuje stabilnost u nimalo lakim uvjetima.
''Ova zemlja je odgovoran državni subjekt. Ako imamo stope rasta iznad 4,5 posto, to je nešto čime trebamo biti zadovoljni i možemo govoriti o europskoj perspektivi u doglednoj budućnosti'', kazao je Đukanović novinarima prilikom konferencije za medije s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom koji je popodne stigao u dvodnevni posjet Crnoj Gori.
Hina
Beograd zamjera da su u izvješću EK-a vidljive 'političke ocjene'
Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrizi ocijenio je u srijedu da je izvješće Europske komisije (EK) o napretku Srbije u eurointegracijama "detaljno, objektivno i izbalansirano", dok su srbijanski dužnosnici ocijenili da je u cjelini "pozitivno", zamjerivši da su u pojedinim segmentima izvješća "vidljive političke ocjene" i "neobjektivnost".
Fabrizi je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji naveo da su u izvješću pohvaljene ekonomske reforme Srbije, ali je ukazano da se mora više i posvećenije raditi na vladavini prava, sudstvu i demokratiziranju institucija, među kojima je poglavito ukazano na parlament.
Europski diplomat ukazao je i na neophodan napredak u području slobode govora i borbi protiv kriminala i korupcije, navodeći kako su poruke EK „suštinski takve da ima napretka u nekim oblastima“, ali da Srbija „mora biti odlučnija“ i u "značajnoj mjeri pojačati svoje napore u oblastima, poput vladavine prava, pravosuđa i jačanju demokratskih institucija“.
U izvješću je, po njegovoj ocjeni, konstatirana i potreba za većom posvećenošću u procesuiranju ratnih zločina.
Premijerka Ana Brnabić ocijenila je da je izvješće u nekim područjima "jako zanimljivo", što je slučaj s medijima, slobodom izražavanja, radom parlamenta, građanskim prosvjedima, te suradnji s civilnim društvom, ali i da je izvješće „u nekim dijelovima neobjektivno“.
Brnabić, unatoč tim primjedbama, drži da je izvještaj „ukupno pozitivan“, uz poruku da „Srbija reforme ne provodi zbog EU, već zbog sebe“, te da će „ostati na putu europskih integracija“.
Ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović istaknula je da se izvješće držalo "daleko od očiju" onih na koje se odnosi i da su ga predstavnici Srbije, ali i drugih zemalja regije, dobili tek danas oko 13 sati.
Joksimović drži da se „u dvije ili tri oblasti“ mogu vidjeti "izrazito političke ocjene" kojima, po njenom uvjerenju, tu nije mjesto.
Ona je ocijenila i da je Srbija radila više nego što je u izvještaju konstatirano, te da postoji niz oblasti koje su „objektivno verificirane“, dok su političke ocjene vidljive kad je riječ o komentiranju slobode medija, izražavanja i radu parlamenta.
Joksimović je izrazila nadu da će zbog onoga što se navodi u izvještaju Srbija biti skinuta sa sive liste za pranje novca i financiranje terorizma.
Ona je uvjerena da bi otvaranje dva nova pregovaračka poglavlja bilo ono što bi ona realno očekivala.
Hina