POLITIČKA KRIZA U SLOVENIJI

Broji li Janez Janša svoje posljednje dane u politici?

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 14.01.2013. u 09:39

Slovenija ovih dana proživljava najtežu političku krizu od osamostaljenja, koja daleko premašuje poznatu aferu Depala vas iz ožujka 1994., kada je zbog nezakonitih radnji pripadnika vojne obavještajne službe i kontroverznih dokumenata koji su ukazivali na mogućnost vojnog udara tadašnji predsjednik vlade Janez Drnovšek smijenio Janeza Janšu, tada slovenskog ministra obrane. Konfliktnim situacijama, u koje se sadašnja Janšina vlada u nepunih godinu dana svoga rada, po mišljenju značajnog dijela slovenske javnosti potpuno nepotrebno, a prije svega s ideološkim motivima, upustila te velikim prosvjedima koji tresu slovenske gradove zadnjih mjesec dana dodano je prije nekoliko dana i izvješće državne komisije za borbu protiv korupcije. Ono je, naime, pokazalo da ni predsjednik vlade Janez Janša ni šef najveće oporbene stranke Pozitivna Slovenija i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković ne mogu objasniti porijeklo za svu svoju imovinu.

Udarac koaliciji

Zadnji prosvjedi u petak navečer u Ljubljani u tim su okolnostima okupili do sada najveći broj prosvjednika, oko 10 tisuća, koji su bez obzira na različite političke stavove, interese i socijalni background bili jedinstveni u zahtjevu da se vladajuća politička elita u Sloveniji makne, na čelu s Janšom i, prvi put, Jankovićem. Prosvjedi koji su ovaj put bili potpuno mirni i okupili mnoštvo ljudi, od mlade generacije preko obitelji s djecom do umirovljenika, s nastupima govornika, umjetnika i glazbenih skupina, više su sličili na politički happening nego na klasične prosvjede. No, poruka političkoj eliti, pod kojom javnost podrazumijeva ne samo vladu, nego i zastupnike u parlamentu, bila je jasna: odlazite, i to odmah.

Reakcije parlamentarnih stranaka različite su, bez obzira na to jesu li dio vladajuće koalicije ili ne. Ključni udarac Janšinoj koalicijskoj vladi zadala je Građanska lista Gregora Viranta koji predsjedava slovenskom parlamentu. Nakon prvog Virantova stava da i Janša i Janković trebaju dati ostavke na svoje javne funkcije, njegova Građanska lista u subotu je donijela zaključak u kojem od Janeza Janše traži da u roku od 10 dana da ostavku na mjesto predsjednika vlade ili u parlament pošalje prijedlog o izglasavanju nepovjerenja sebi kao predsjedniku vlade. U tom slučaju ta članica vladine koalicije glasovat će za nepovjerenje Janši. Virantova stranka dopušta mogućnost da stranka SDS Janeza Janše nakon njegove ostavke kao najveća stranka koalicije predloži drugog kandidata za predsjednika vlade. Na tragu te odluke, rekao je Virant, Građanska lista kao koalicijski partner poziva Janeza Janšu da postupa državotvorno i donese odluku u zatraženom roku.

Zamrzavanje funkcije

U subotu su se na svom kongresu sastali i članovi Jankovićeve Pozitivne Slovenije, a Janković je na njemu, nakon prvih odlučnih odbacivanja mogućnosti da podnese ostavku u prošlih nekoliko dana, prisutne iznenadio odlukom da do izbornog kongresa svoje stranke, koji bi trebao biti do kraja ove godine, zamrzne svoju dužnost predsjednika stranke. Za njegovu se ostavku prije početka kongresa zauzeo i Milan Kučan, objasnivši da je njegov stav sukladan njegovim etičkim načelima. Zamrzavanjem svoje funkcije, objasnio je Janković, dajem svima u koaliciji i u oporbi priliku da razmisle o novoj koaliciji ili tehničkoj vladi. Budući da statut stranke ne poznaje institut zamrzavanja funkcije, Janković se praktički odrekao funkcije predsjednika Pozitivne Slovenije i stranka treba izabrati novoga.

Preostale tri članice vladine koalicije reagirale su različito. Nakon prvotne suzdržanosti, zbog reakcije i pritiska javnosti, promijenile su stavove. DESUS stranka umirovljenika ministra vanjskih poslova Erjavca sada također podržava Janšinu ostavku pa i po cijenu prijevremenih izbora. Pučka stranka SLS još nije odlučila, a Katoličkoj crkvi bliska Nova Slovenija samo razmišlja o mogućnosti da SDS nakon Janšine ostavke predloži drugog kandidata. Oporbeni i za odluke u parlamentu nedovoljno brojni socijalni demokrati, SD, zauzimaju se za prijevremene izbore jer u tome vide svoju šansu.

Ponedjeljak dan odluke

Nakon stresnog prošlog tjedna i nervoznog vikenda, Slovenija s velikom neizvjesnošću očekuje ponedeljak koji bi trebao biti dan odluke u kojem će smjeru politički, ali i gospodarski te socijalno krenuti Slovenija u ovoj godini. S nemalom neizvjesnošću, pa i velikom zebnjom, zbog ratifikacije hrvatskog ugovora s EU, rezultat unutarstranačkih, ali i općedruštvenih previranja u Sloveniji očekuje se i u Hrvatskoj. S formalnog stajališta, i prijevremeni izbori u Sloveniji, ako bi se za njih odlučili još u ovom mjesecu, ne trebaju biti nepremostiva prepreka za pravovremenu ratifikaciju hrvatskog ugovora. To potvrđuje i iskustvo sa zadnjim izborima u Sloveniji. Pahorova vlada u slovenskom parlamentu je “pala” 20. rujna 2011. Konstituiranje Državnog zbora, nakon izbora 4. prosinca, u novom sastavu bilo je 21. prosinca 2011. Uvažavajući visok stupanj konsenza u slovenskoj politici glede pitanja Ljubljanske banke i Hrvatske, vjerojatno bi za službeni Zagreb bilo korisnije da svu svoju energiju usmjeri u traženje kompromisa prihvatljivog za obje strane, nego da se brine ili opterećuje unutranjim političkim, pa i društvenim problemima Slovenije koji s problemom Ljubljanske banke, ali i ratifikacijom nemaju mnogo toga zajedničkoga.

Izdvajamo