Europska unija pozdravila je u srijedu konsenzus predsjedništva BiH o europskom putu zemlje, što odražava i težnje građana te zemlje, te je zatražila konkretne i opipljive reforme na tom putu.
- Budućnost Bosne i Hercegovine je u ujedinjenoj Europi. Ali put i brzina ovise prije svega o vodstvu zemlje koje treba zajednički raditi za zajedničko dobro svojih građana - poručio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Članovi predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić u utorak i srijedu posjetili su Bruxelles, što je prvi službeni posjet predsjedništva u ovom sazivu.
U utorak ih je primila visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, a u srijedu predsjednik Europskog vijeća Tusk te povjerenik za proširenje Johannes Hahn. Sastanku s Hahnom pridružio se i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Povjerenik Hahn je u priopćenju objavljenom nakon susreta "pozdravio kolektivni dogovor predsjedništva o europskom putu Bosne i Hercegovine kao strateškom cilju, u skladu s aspiracijama građana Bosne i Hercegovine. Zatražio je od njih da koriste taj konsenzus kao politički temelj za ubrzanje potrebnih mjera i reformi".
Hahn je također istaknuo da su u Bosni i Hercegovini sad potrebne konkretne i opipljive reforme te da treba izbjeći retoriku podjele i inicijative koje predstavljaju smetnju na putu prema EU-u.
Pozvao je članove predsjedništva da što prije pošalju odgovore na dodatnih šestotinjak pitanja koje je Komisija dostavila bosanskohercegovačkim vlastima. Komisija je dužna objaviti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u, a prvi korak u tom procesu je slanje upitnika na koji zemlja mora odgovoriti.
Odgovori su predani krajem veljače prošle godine, a na njima se radilo oko 14 mjeseci, zbog kompliciranog sustava koordinacije unutar zemlje. Nakon toga, Komisija je poslala dodatna pitanja na koja još uvijek čeka odgovore. Sva trojica članova predsjedništva rekli su da su odgovori spremni i da će uskoro biti poslani u Bruxelles.
Povjerenik Hahn upozorava kako predaja odgovora ne podrazumijeva da će BiH automatski dobiti status kandidata za članstvo.
- Mišljenje Komisije bit će sveobuhvatni putokaz za duboke reforme koje se hitno moraju usvojiti i provesti, posebice one u području vladavine prava i temeljnih prava, gdje postoje jasni nedostaci na svim razinama. Povjerenik Hahn je u tom pogledu iznio legitimnu zabrinutost koju izražavaju građani zemlje, uključujući i one koji su izišli na ulice Banje Luke. Istaknuo je da EU, kao i međunarodna zajednica, očekuju da se ti slučajevi prate u skladu s međunarodnim standardima".
Građani Banje Luke mjesecima prosvjeduju zbog nerazjašnjene smrti mladića Davida Dragičevića. Policija u Banjoj Luci na samom kraju prošle godine objavila je kako zabranjuje sve eventualne nove prosvjede skupine "Pravda za Davida" u tom gradu, optuživši njezine pripadnike da su kršitelji zakona i najavljujući da će biti uhićeni svi koji se usude prekršiti tu zabranu.
Sva trojica članova predsjedništva ponovili su izjave da je realno dobiti status kandidata za članstvo u EU-u do kraja mandata ove Komisije, koji istječe 1. studenoga.
Europska strana inzistira na bržoj uspostavi vlasti na svim razinama nakon izbora održanih u listopadu prošle godine. Nakon toga, vlasti bi se trebale usredotočiti na prioritetna pitanja, među kojima je i promjena izbornog zakonodavstva.
Na pitanje je li netko od europskih sugovornika postavio pitanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, predsjednik predsjedništva Dodik rekao je da je to zapisano u ustavu.
- Jasno je da je funkcioniranje BiH zasnovano na izrazitom poštivanju kolektiviteta konstitutivnih naroda. To je u svim dokumentima, u Daytonskom ustavu. U Europskoj uniji postoji jedna filozofija da sve počiva na priznavanju individualnih prava i da bi ti kolektiviteti u nekoj genezi političkog razvoja trebali nekako nestati. Ali, to je u BiH nemoguće. BiH se mora moći dogovoriti o svemu - postoje dva entiteta i tri konstitutivna naroda, uvažavajući sva pojedinačna prava. Mislim da to ovdje svi razumiju - rekao je Dodik, dodajući kako je takva struktura i razlog za kašnjenje u nekim stvarima, poput odgovora na upitnik.
Dodik dodaje da se svi slažu oko potrebe izmjene izbornog zakonodavstva, ali nema suglasnosti kako te izmjene trebaju izgledati.
- Svatko od nas ima svoj pogled na to. Poznato nam je što misli hrvatski narod, bošnjački, srpski, što misle multietničari kao što je moj prijatelj Komšić, ali nitko ne spori potrebu revizije i reorganizacije izbornog zakona i na tome ćemo raditi - kaže Dodik.
Željko Komšić dodaje kako se pred BiH postavlja zadaća promjene izbornog zakonodavstva, ali bez preciziranja na koji način.
- Nitko nije spominjao konstitutivnost, nije bilo takve vrste sugestija. To ja naš problem i naša stvar. Izmjene izbornog zakonodavstva trebaju sadržavati i političke odluke, to je moj vlastiti stav, te neke tehničke stvari kako bi se izborni proces učinio transparentnim i vjerodostojnim - rekao je Komšić.
Šefik Džaferović spomenuo je potrebu donošenja nacionalnog plana u okviru Akcijskog plana za članstvo u NATO-u, s čime se Dodik ne slaže, te rješavanje odnosa sa susjedima.