RIVALI ILI PARTNERI?

EU ULAZI U NOVU FAZU ODNOSA S KINOM Dok Xi Jinping obilazi Europu, Dubrovnik se priprema na 'najveći vanjskopolitički događaj ikad održan u RH'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 27.03.2019. u 23:20

French President Emmanuel Macron, German Chancellor Angela Merkel and European Commission President Jean-Claude Juncker welcome Chinese President Xi Jinping at the Elysee Palace in Paris, France, March 26, 2019. REUTERS/Philippe Wojazer TPX IMAGES OF THE DAY
Philippe Wojazer / REUTERS

Jean-Claude Juncker, Emmanuel Macron, Angela Merkel i Xi Jinping

Odnosi Europske unije i Kine ulaze u novu fazu koja se mora temeljiti na reciprocitetu, poručili su u srijedu europski dužnosnici i hrvatski europarlamentarci uoči summita dviju strana u travnju u Bruxellesu, te skupa 16 europskih država i Kine koji će se isti mjesec održati u Dubrovniku.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je u Europskom parlamentu istaknuo kako su Kina i EU veliki partneri, no i rivali, naglasivši da to govori kao kompliment, pa je pozvao da se što prije omogući europskim tvrtkama da se natječu u Kini kao što se kineskima dopušta u Europi.

Juncker je to rekao dan nakon što je u Parizu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sudjelovao na susretu s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Kineski čelnik je prije Francuske posjetio Italiju i sklopio vrlo vrijedan sporazum o investicijama u tu državu.

Kinesko-europska gospodarska razmjena dnevno iznosi više od milijardu eura, što Europu čini najvećim trgovinskim partnerom Kine, dok je ona drugo najveće tržište za europska dobra i usluge, iza Sjedinjenih Država.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je u EP-u istaknuo da EU zahtijeva brzu reformu trgovinskih pravila WTO-a kako bi se nesmetano nastavila ta trgovina, posebice po pitanju subvencioniranja industrije. Peking je proteklih godina kritiziran zbog nepravednog subvencioniranja i dampinga cijena kojima je proizvode drugih država učinio nekonkurentnima.

Tusk je rekao kako su se europski čelnici prošli tjedan usuglasili da će im cilj na nadolazećim susretima s kineskim predstavnicima u Bruxellesu biti uvjeravanje Pekinga da pristane na te izmjene, kao i da se iduće godine finaliziraju dogovori o investicijama koji već godinama stoje na mjestu.

Pitanje ljudskih prava

Naglasio je i kako se na susretima s Kinezima treba dotaknuti i pitanja klimatskih promjena i ljudskih prava.

"Možda sam staromodan, ali i dalje mislim da su ljudska prava jednako važna koliko i trgovina", zaključio je.

Europski optimizam glede odnosa s Kinom koji je pratio desetljeće rasta trgovinske razmjene pretvorio se u frustraciju zbog sporosti Kine u otvaranju svog gospodarstva, sve učestalijim kineskim akvizicijama u ključnim europskim sektorima i dojma u Bruxellesu da Peking ne ispunjava svoje obećanje o težnji prema slobodnijem tržištu.

Kineske investicije u EU puno su veće od europskih investicija u Kini u većini industrija, a zapadne države optužuju Peking da se njezin razvoj industrija visoke tehnologije temelji na ilegalnim državnim potporama, kao i nepoštenom preuzimanju intelektualnog vlasništva.

Zapad strahuje i da jačanje kineskog ekonomskog utjecaja dovodi i do osnaživanja političke moći Pekinga nad pojedinim državama. Primjerice, Grčka je 2017. u Ujedinjenim narodima blokirala europsku kritiku stanja ljudskih prava u Pekingu, nedugo nakon što je Kina preuzela najveću grčku luku. Slično je nekoliko puta činila i Mađarska koja prima velike investicije iz Kine.

Europski i kineski dužnosnici susrest će se 9. travnja u Bruxellesu, a dva dana kasnije u Dubrovniku kreće sastanak u formatu "16+1", popraćen gospodarskim forumom i posjetom kineskog premijera Lija Keqianga. Riječ je o skupu 16 srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država i Kine, čiji je cilj osnaživanje infrastrukturnih ulaganja.

Hrvatski europarlamentarci o Kini

Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ističe da će to biti najveći vanjskopolitički događaj ikad održan u Hrvatskoj.

"EU želi dobre odnose s Kinom iako ne podržava njihov politički sustav", kazala je Šuica za Hinu i dodala kako i Hrvatska želi surađivati s tom azijskom državom i da se ne može u tom pogledu "izuzimati od ostatka svijeta".

Šuica smatra kako Europa ne može ignorirati snažno kinesko gospodarstvo, no da je problem u tome što ono često ne poštuje standarde diljem svijeta, posebice ekološke, no da u EU to ipak mora činiti.

"U tom smislu mislim da popravljamo Kinu", istaknula je.

Naglasila je kako su sazreli uvjeti za promjenu odnosa između europskih država i Pekinga, što je pokazao susret u Parizu na kojem je potpisano "da će se slijediti načela reciprociteta", čime će se uvesti pravedniji trgovinski odnos između dvije strane i ograničiti kineska politička moć nad europskim državama.

"Vjerujem da će se iznivelirati stvari. Načelo reciprociteta će biti odlučujuće, a valjda ima i mudrih koji neće ići glavom kroz zid", zaključila je.

Zastupnik Tonino Picula tumači kako su odnosi EU i Kine u tranziciji i kako je Kina postala tema o kojoj se unutar EU različito pozicioniraju države članice, što pokazuju i dokumenti koje Bruxelles priprema.

"Kina u njima prestaje biti tretirana kao zemlja u razvoju i postaje jedna vrsta rivala", rekao je Picula i dodao kako kineske ambicije više nisu samo da razvija trgovačke odnose, nego da izvozi i model političkog sustava koji je u zadnjih desetak godina postao izrazito prodoran.

Podsjetio je na izjavu njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Massa koji je vrlo jasno kazao da bi se sve države koje izvan bloka pokušavaju sklopiti lukrativne poslove s Kinom i pritom misle da rade dobar posao jednog dana "mogle probuditi i shvatiti da nisu neovisne".

Europska dilema

Picula ističe kako EU dolazi pred dilemu hoće li ući u konflikt s Kinom, kao što je to učinio američki predsjednik Donald Trump kroz pokretanje trgovinskih ratova, ili će pokušati nadograditi postojeći model odnosa.

"Dnevno se razmjenjuje milijardu eura, pa oba igrača moraju paziti što će biti idući potez u promijenjenim okolnostima".

Hrvatski zastupnik smatra kako kineski predsjednik sigurno želi zadržati tu razinu trgovine, no da želi i politički potvrditi poziciju svoje zemlje, osjećajući da, "za razliku od SAD-a, EU nije zajednička, nego zajednica država", zbog čega Jinping pokušava uspostavljati bilateralne aranžmane s državama članicama.

"Već je notorna činjenica da je prvo naciljao države inicijative 16+1 koja se pomalo ipak ispuhuje, ali je uspio pridobiti Italiju".

"Hrvatska ne treba izbjegavati suradnju s Kinom, dapače, riječ je o velikom tržištu, o zemlji koja u principu ima interese razvijati suradnju i s manjim igračima, no moramo imati svoje nacionalne strategije i ne smijemo stihijski sklapati poslove", zaključio je Picula.

I europarlamentarka Željana Zovko poručuje kako je Kina partner koji se ne smije zanemariti, no da se "u ovom trenutku zbog nekonkurentnosti EU u odnosu na Kinu postavlja pitanje na koji način izbalansirati moć koju je pokazala".

Zovko smatra kako je traženje reciprociteta u trgovinskoj suradnji započeo Trump sa svojim odnosom prema Kini te je izrazila nadu da će Europski parlament u sljedećem sazivu jasnije odrediti vanjsku politiku po tom pitanju.

S jedne strane je Rusija koja svoju snagu pokazuje vojnom prisutnošću na nekoliko kontinenata, a s druge "imamo Kinu koja ubrzano djeluje, ne postavlja nikakve uvjete za davanje novca i dobiva naklonost onih država koje su davno izgubile strpljenje s ponekad birokratiziranim aparatom koji nije imao nikakvog sluha za to da živimo u jednoj 'džungli' u kojoj onaj koji prvi dođe dobiva", rekla je zastupnica.

Osvrnuvši se na pitanje ljudskih prava, o čijem kršenju u Kini stalno upozorava niz organizacija, Zovko je kazala kako se njima u zadnje vrijeme "itekako lako trguje, a sve zbog utrke da se ljudima isporuče rezultati", odnosno da se "zbog trgovine nekad ne želi izazvati nelagoda kod partnera koji krši ljudska prava".

Zastupnica zaključuje kako Europa mora imati snažniju globalnu ulogu i stoga podržava inicijativu da EU dobije stalno mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo