“Moramo biti spremni obraniti se od vojnih sila koje se žele dokopati našeg teritorija i resursa”, izjavio je u utorak iranski predsjednik Hasan Rohani.
Nije, razumljivo, specificirao o kojim je “vojnim silama” riječ, no nema ni malo dvojbe da je riječ o SAD-u, Izraelu te susjednim arapskim zemljama, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Sa SAD-om se odnosi ozbiljno pogoršavaju jer je predsjednik Donald Trump u svibnju istupio iz iranskog nuklearnog sporazuma, što je manji problem, i vratio sankcije Islamskoj Republici, što je veći problem.
Zapadne tvrtke koje su od 2016. godine (nuklearni sporazum je dogovoren u ljeto 2015.) ušle na iransko tržište te najavile ulaganja, koja su trebala potaknuti rast lokalne privrede, većinom su se počele povlačiti. Ovaj je tjedan iransko tržište napustio i francuski energetski div Total, prekinuvši zajednički projekt na naftnom polju.
Izrael je trn u oku
Saudijska Arabija i UAE protive se širenju iranskog utjecaja u regiji i posredno ratuju u Jemenu nakon što se situacija počela smirivati. Iran ne priznaje Izrael te se zalaže za uništenje te države koju naziva “cionističkim režimom” pa je stoga Jeruzalem najavljivao vojne akcije kojima bi zaustavio razvoj iranskoga nuklearnog programa.
No, Rohanijev vrlo oštar istup u utorak ima prije svega unutarnjopolitičku svrhu. Naime, u sadašnjim bi okolnostima bilo izuzetno veliko iznenađenje da bilo koja od navedenih država odluči napasti Iran: riječ je o velikoj zemlji sa snažnom vojskom, prekaljenom u ratovima u Siriji i Iraku. Koja ima mogućnost izazvati destabilizaciju regije, a u tom bi slučaju mogla očekivati pomoć, javnu ili prikrivenu, Turske i Rusije.
Rohani je odgovarao vrhovnom religijskom vođi Aliju Hamneiju koji aktivno radi na njegovu rušenju, u čemu mu pomaže Trump svojim nametanjem sankcija. Naime, od kraja prosinca prošle godine u Iranu traju, uz manje pauze, prosvjedi stanovnika protiv režima, a Hamnei i Rohani, obojica religijski vođe, nastoje oštricu prosvjeda usmjeriti na onoga drugog. I tako ojačati svoju vlast.
Rušenje ministara
Rohani je u toj borbi slabiji pa je već morao smijeniti čelnika središnje banke, ministra rada, a parlament je pokrenuo proceduru iskazivanja podrške ministru financija. Na njega svaljuju krivnju zbog ekonomskih problema koji su katalizirani američkim sankcijama zbog kojih je iranska valuta, rijal, doživjela težak pad u odnosu na dolar.
Sve su to Rohanijevi važni suradnici bez kojih je ostao ili će ostati. A i njega su zastupnici pozvali da im se obrati, no tu mu je lakše jer im se može odazvati kad ocijeni da je to oportuno. Svoju odlučnost je stoga u utorak argumentirao predstavljajući i prvi borbeni zrakoplov domaće proizvodnje, Kowsar, koji može nositi razno naoružanje, a koristit će se za kraće misije zračne podrške.
“Sve smo sami napravili, od motora do radarskog sustava”, rekao je Rohani na svečanosti. Ratno zrakoplovstvo je najslabiji rod iranske vojske jer zbog dugotrajnih američkih sankcija nisu mogli nabavljati moderne lovce i bombardere. Situacija je jednako loša i kad je riječ o civilnom zrakoplovstvu te je Teheran bio najavio kupnju velikog broja aviona, ali Boeing se povukao iz posla nakon istupanja SAD-a iz nuklearnog sporazuma.
Predsjednik Irana Hassan Rouhani