U središtu Beograda u petak navečer, simbolično u 11 sati i sedam minuta, odana je počast srebreničkim žrtvama paljenjem svijeća pored listića s ispisanim brojevima stradalih, pri čemu je kordon policije razdvajao sudionike i pristaše akcije #sedamtisuća ( #sedamhiljada) od pripadnika ekstremističkih skupina i članova Srpske radikalne stranke.
Performans #sedamtisuća trebao je biti održan 11. srpnja ispred Skupštine Srbije, ali je srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo sve skupove u Beogradu na 20. obljetnicu zločina u Srebrenici, uz objašnjenje da bi sigurnost sudionika bila ugrožena jer je za isti dan prijavljeno pet skupova.
Večerašnji skup održan je sat prije službenog početka zabrane, a policija je postavila kordon na platou ispred Predsjedništva Srbije i Skupštine grada.
Foto: AFP
Policija je spriječila da deseci okupljenih desničara i ekstremista, te pristaša Srpske radikalne stranke, među kojima je bio i vođa radikala i haški optuženik Vojislav Šešelj, priđu građanima i pripadnicima nevladinih udruga koji su palili svijeće.
Ekstremisti su, uzvikujući imena haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, pjevali četničke pjesme, a nekoliko ih je i uhićeno, no ozbiljniji incidenti su izbjegnuti.
Foto: AFP
Za 11. srpnja bila najavljena akcija #sedamtisuća čiji je inicijator novinar Dušan Mašić, a performans je bio zamišljen tako da 7.000 ljudi simbolizirajući srebreničke žrtve u 11 sati i 7 minuta legne na plato ispred srbijanskog parlamenta u središtu grada, odajući počast srebreničkim žrtvama.
Zabrana je uslijedila uz obrazloženje da su na istom mjestu skupove najavile i ekstremističke desničarske organizacija i udruge, a MUP je priopćio da će svi skupovi biti zabranjeni jer sigurnosne procjene ukazuju na moguće incidente.
Foto: AFP
Skupina nevladinih organizacija u petak je, predvođena Ženama u crnom i Inicijativom mladih za ljudska prava, organizirala u središtu Beograda skupove u povodu obilježavanja 20. obljetnice srebreničke tragedije.
Uz jako policijsko osiguranje organizatori performansa nosili su poruke na transparentima "Odgovornost", "Srebrenico, nećemo te zaboraviti" i druge, a na videozidu prikazan je dokumentarni film "Žene Srebrenice govore".
Foto: AFP
Komemoraciji srebreničkim žtrvama i obilježavanju 20. obljetnice genocida u Srebrenici u subotu u Potočarima nazočit će i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
Komemoracija u Srebrenici najveća dosad
U Srebrenici se u subotu obilježava 20. godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba, a očekuje se da će ovogodišnja komemoracija u tom gradiću na istoku Bosne biti najmasovnija dosad.
Načelnik općine Srebrenice i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida Ćamil Duraković kazao je da se na komemoracijama očekuje nazočnost oko 50 tisuća ljudi. "Mi smo obavili sve pripreme, a na dženazi očekujemo pedeset tisuća ljudi", izjavio je Duraković.
Hrvatsku će na komemoraciji predstavljati predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednica Vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić.
Uz članove obitelji i druge posjetitelje, u Srebrenici će se u subotu naći i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija koji žele odati počast žrtvama. Osim Hrvatske, na razini šefova država bit će zastupljene Slovenija i Crna Gora, a dolaze premijeri i Turske i Albanije.
I predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić najavio je nakon dugog premišljanja kako će im se pridružiti. Europsku komisiju predstavljat će visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. Počast žrtvama genocida doći će odati predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron i tužitelj Serge Brammertz. No, najveću pozornost vjerojatno će privući bivši američki predsjednik Bill Clinton koji u Srebrenicu stiže kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.
Postrojbe kojima je zapovijedao Ratko Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.
Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.
Istodobno je trajao progon bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.
Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.
Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.
Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
Do sada su pronađeni i identificirani te u Potočarima pokopani ostaci 6241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.
Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba.
Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred Sudom BiH.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.