PEČALBA

HRVATI U SAMOM VRHU BOLIVIJE Novi ministri vanjskih i unutarnjih poslova podrijetlom su iz Lijepe naše, Moralesu prijete zatvorom

REUTERS

Karen Longaric Rodriguez (lijevo) i Arturo Murillo-Prijic (desno)

Arturo Murillo-Prijic u posljednja dva mjeseca etablirao se kao jedan od najvećih kritičara Eva Moralesa

Teško da je netko mogao režirati ovakvu priču, ali nakon što je Evo Morales, dugogodišnji predsjednik Bolivije, zbog neuspjelog pokušaja namještanja rezultata predsjedničkih izbora, pobjegao u Meksiko, na položaje ministara unutarnjih i vanjskih poslova u ovoj latinoameričkoj državi postavljeni su Arturo Murillo-Prijic i Karen Longaric Rodriguez, oboje potomci hrvatskih iseljenika.

Oni su prije desetak dana imenovani u tamošnju vladu koja nema izborni demokratski legitimitet jer je formirana uz pomoć vojske. Ubrzo nakon toga privremena vlada Bolivije podnijela je kaznenu prijavu protiv nedavno zbačenog ljevičarskog predsjednika Eva Moralesa zbog terorizma i poticanja na pobunu, a u tome glavnu ulogu ima Murillo Prijic, sin Bolivijca i Hrvatice. Murillo je izjavio da se optužnica zasniva na snimku na kojem se navodno čuje kako Morales koordinira blokade tijekom prosvjeda u Boliviji i pojasnio da vlada traži maksimalnu kaznu, od 15 do 20 godina zatvora. Evo Morales je iz egzila u Mexico Cityju kratko uzvratio da je snimak zapravo “montaža”.

Prosvjedi

Sve ovo događa se nakon što je potpredsjednica Senata, 52-godišnja konzervativka Jeanine Anez, stupila na predsjedničku dužnost. Prije toga su Morales i Alvaro Garcia, potpredsjednik Bolivije, podnijeli ostavke suočeni s pritiscima i protestima zbog optužbi za prijevaru na izborima 20. listopada, na kojima je pobijedio dugogodišnji lider Bolivije. No, suočen s uličnim protestima i nasiljem, pritiscima iz inozemstva i naposljetku odbijanjem poslušnosti vojske i policije, odlučio je otići jer je Boliviji prijetio građanski rat.

Jeanine Anez, koja je obećala da će brzo provesti nove izbore i vratiti mir u podijeljenu zemlju, odmah se počela udaljavati od Moralesovih politika i najprije je protjerala dužnosnike Venezuele, a saveznike potražila u Brazilu i SAD-u. Usput je svojem prethodniku poslala znakovitu poruku o tome što može očekivati ako se pokuša vratiti: “Evo Morales je sam otišao u Meksiko i ako će se vratiti u Boliviju, mora znati da će odgovarati pravosuđu. Postoji izborni prekršaj i brojne optužbe za korupciju u njegovoj vladi”, rekla je Jeanine Anez tijekom prvog susreta sa stranim novinarima.

Jedna od njezinih prvih odluka bilo je imenovanje Karen Longaric novom bolivijskom šeficom diplomacije. Karen Longaric je hrvatskih korijena, djed joj je Ivan Longarić Brozović iz Selca, a po zanimanju je odvjetnica, stručnjakinja za vanjsku politiku i vanjskopolitičke odnose.

Iza sebe ima uspješnu karijeru. Studirala je pravo na Sveučilištu Mayor de San Andrés u La Pazu, a na Sveučilištu u Havani doktorirala je međunarodno pravo. Bila je akademska direktorica Sveučilišta Andina Simón Bolívar u La Pazu, izvršna direktorica međunarodnog instituta za integraciju sporazuma Andrés Bello i glavna direktorica međunarodnih organizacija, pravnih poslova i međunarodnih ugovora u Ministarstvu vanjskih poslova Bolivije. Redovita je profesorica međunarodnoga javnog prava i međunarodne arbitraže na Sveučilištu San Andrés u La Pazu, o čemu je izdala više knjiga.

Međutim, ipak je u prvi plan izbio 55-godišnji Arturo Murillo, donedavni senator u Cochabambi, gradu u središnjoj Boliviji, koji se u posljednja dva mjeseca etablirao kao jedan od najvećih Moralesovih kritičara. Već je tada Moralesa javno optužio da je prekršio referendumsku odluku Bolivijaca i protuustavnim djelovanjem izazvao krizu.

Sada je Murillo ministar unutarnjih poslova, a ne poluanonimni senator iz Cochabambe, i njegove riječi imaju puno veću težinu nego prije tridesetak dana. Iz desničarske vlade koja je preuzela vlast najavljuju kako bi Evo Morales mogao ostatak života provesti iza rešetaka. Dakako, ako se usudi vratiti u Boliviju.

Zasluge

Murillo je javno optužio svrgnutog predsjednika da je svojim ljevičarskim pristašama naredio da zatvore prilaze gradovima koji ga ne podržavaju te tako izazovu nestašice hrane i energenata. “Imamo snimku na kojoj se čuju ove zapovijedi. To je terorizam koji zaslužuje maksimalnu zatvorsku kaznu u trajanju od 30 godina. Svi teroristi moraju provesti ostatak života u zatvoru, pa i Evo Morales. Dapače, još je gore kada bivši predsjednik zagovara terorističke akcije, jer on ima utjecaj na dio ljudi i zato njega treba osuditi na dvostruku robiju”, najavio je Murillo u razgovoru za Guardian.

Ljevica

Treba znati da se, otkako je 11. studenog Morales pobjegao u Meksiko, situacija u njegovoj zemlji stubokom promijenila i Bolivija, donedavno ljevičarski bastion Latinske Amerike, sada je gotovo u potpunosti pod kontrolom desničara, koji vode široku propagandnu operaciju uvjeravanja javnosti da su donedavno vlast držali kriminalci. U tome je jedna od glavnih uloga pripala novom ministru unutarnjih poslova, koji Moralesa opisuje kao “fake ljevičara... kojem je isključivi cilj zadržati vlast”.

Artura Murilla dopala je i dužnost razuvjeravanja svjetskih medija da je vlast u Boliviji preuzela ekipa koju je najlakše opisati kao spoj ekstremnih desničara i kršćanskih fanatika, koji se jedva čekaju obračunati s biračima ljevice i autohtonim indijanskim stanovništvom. Uostalom, privremena predsjednica Jeanine Anez je konzervativna katolkinja, koja je s rukom na Bibliji prisegnula na dužnost, a na Twitteru se mogu vidjeti njezini rasistički tvitovi na račun Indijanaca.

Upravo je Murillu pripao zadatak da na temelju svojih korijena demantira optužbe o novim bolivijskim vlastima kao bjelačkim rasistima: “Ja sam bijelac čija je mama Hrvatica. Ali majka mojeg oca je nosila domorodačku odjeću”, ispričao je za Guardian, pa poentirao: “Kako mogu biti protiv Indijanaca kad imam miješano porijeklo? Bolivijci su potpuno izmiješani i nema šanse da se sukobe bijelci i Indijanci”.

Međutim, priznao je da je izrazito religiozan (“Nisam vjerski fanatik, ali svake večeri liježem, a ujutro se budim s mišlju na Njega”), od poznatih javnih osoba najviše cijeni nekadašnjeg papu Ivana Pavla II., kojeg opisuje terminom “pravi Papa”, a kod sadašnjeg mu, Franje, smeta to što “uvelike podržava komunističke režime, a ne pita se što oni čine ljudima”.

Treba podsjetiti i kako je bolivijski tajkun bračkih korijena Branko Marinković godinama slovio za najopasnijeg suparnika Eva Moralesa, protiv kojega je, navodno, organizirao neuspješan pokušaj atentata.

Izdvajamo