Nakon što se smrtonosni koronavirus prošlog mjeseca proširio po Kini i svijetu, postalo je jasno da je nešto pošlo po krivu.
Dužnosnici u pokrajini Hubei koja je središte epidemije, optuženi su za namjerno prikrivanje ozbiljnosti situacije i ignoriranje činjenice da se virus širi s čovjeka na čovjeka, a to su činili dok već nije bilo prekasno.
Kinom se širi i još jedna priča o neodgovornosti lokalnih vlasti, koje su središnjim državnim vlastima uskratile informacije, a drastične mjere protiv širenja virusa poduzete su tek kad su shvatili da su posljedice jako ozbiljne.
Do velikog je zaokreta došlo tek 20. siječnja, kad je kineski predsjednik Xi Jinping prvi put u javnosti komentirao virus i naredio snažne napore za kontrolu epidemije. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je tada u Pekingu, govoreći uz kineskog predsjednika, da je Kina transparentna što se tiče ove situacije i da je poduzela ozbiljne korake u borbi s virusom.
Tijekom vikenda se pojavio transkript unutarnjeg dokumenta Komunističke partije u kojem se otkriva da je kineski predsjednik Xi znao za virus još 7. siječnja, gotovo dva tjedna prije nego što je o njemu govorio u javnosti. Postavljaju se pitanja o tome jesu li središnje državne vlasti, a ne lokalne vlasti, ipak krive za širenje virusa Kinom, a zatim i svijetom, piše CNN.
Takva situacija naglašava poteškoće u održavanju Xijeve slike kao sveznajućeg vladara koji sve nadgleda i svjestan je svega što se u zemlji događa. Dok je sve više kritika zbog nemogućnosti zaustavljanja širenja virusa, Peking se sada suočava i s novim teškim izborom: hoće li priznati da predsjednik Xi nije bio svjestan ozbiljnosti situacije, ili pak da je sve znao, no nije na vrijeme započeo s odgovorima i suzbijanjem širenja virusa.
Ako se odluče na drugu opciju, koliko god da se krivnje može svaliti na lokalne vlasti jer nisu učinile sve po Xijevim uputama, vlada bi time priznala da je odgovornost za širenje virusa ipak na njima.
U transkriptu govora koji je u subotu objavio službeni časopis Komunističke partije, stoji da je predsjednik Xi dao izričite upute za prevenciju i kontrolu novog virusa. To je navodno učinio tijekom sastanka koji je održan 7. siječnja.
Daljnje je upute dao 20. siječnja i dva dana kasnije, kad je izričito naredio da vlasti provincije Hubei provedu strogu kontrolu nad kretanjem ljudi.
Razdoblje od 13 dana između 7. siječnja i 20. siječnja je ključno. Naime, tada su vlasti pokrajine Hubei održale dva velika partijska sastanka, a Wuhan je na masovni banket pozvao više od 40.000 obitelji u pokušaju postavljanja svjetskog rekorda. U to je vrijeme bilo i puno putovanja zbog lunarne nove godine, a pregled putnika nije se događao u Wuhanu sve do 14. siječnja. Daljnja ograničenja uvedena su tek tjedan dana kasnije.
Gradonačelnik Wuhana Zhou Xianwang kasnije je priznao da upozorenja nisu bila dovoljna te je ponudio svoju ostavku.
'Razumijemo da javnost nije zadovoljna našim davanjem informacija. S jedne strane, nismo uspjeli pravovremeno otkriti relevantne informacije, a s druge strane, nismo valjane informacije dobro iskoristili kako bismo unaprijedili naš rad', rekao je Zhou u intervjuu na državnoj televiziji. Dodao je da se nada da javnost shvaća da lokalne vlasti mogu dati informacije tek nakon što za to dobiju odobrenje.
Njegove su riječi tada najprije shvaćene kao pokušaj da spasi sam sebe prebacivanjem dijela odgovornosti na nadređene. No ako je Xi u tom vremenskom razdoblju dao svoje upute, tada je doista moguće da je Zgou čekao upute iz Pekinga prije nego što je išta učinio i otkrio sve informacije koje je imao, piše CNN.
Proteklih je tjedana bilo dosta napora da se krivnja prebaci na pokrajinske vlasti koje nisu Pekingu dali sve informacije, ili pak nisu slijedili uputstva Komunističke partije.
Kineski veleposlanik u SAD-u Cui Tiankai pojasnio je da, kada je riječ o Kini, nije moguće govoriti o vlastima kao općenitom pojmu.
'Ponekad vlasti na nekoj razini naprave pogreške. To je moguće. Mislim da je to normalna mogućnost koja se može dogoditi u cijelom svijetu, ali ne može se reći da je cijela vlast u Kini pogriješila. To nije istina', rekao je.
Kina i Japan zbog koronavirusa otkazuju važna događanja
Kina je u ponedjeljak objavila da razmišlja o odgodi godišnjeg zasjedanja parlamenta, a Japan je odlučio da se ove godine neće održati proslava rođendana cara Naruhita, zbog straha od širenja koronavirusa.
Kina će o odgodi sjednice koja se prema rasporedu treba održati početkom ožujka odlučivati 24. veljače. Odluku će donijeti Stalni odbor Svekineskog narodnog kongresa, prenosi agencija Nova Kina.
Kina je u ponedjeljak izvijestila o 2048 novih slučajeva zaraze, od kojih je 1933 u provinciji Hubei iz koje je epidemija i krenula. Diljem države zaraženo je oko 70 tisuća ljudi, prenosi BBC.
I Japan je u ponedjeljak objavio kako će ograničiti javna okupljanja kako bi spriječio daljnje širenje koronavirusa. Odlučio je odustati od proslave rođendana japanskog cara Naruhita 23. veljače, prve otkad je okrunjen prošle godine.
Taj događaj tradicionalno privuče desetke tisuća ljudi u Carsku palaču u središtu Tokija. Posljednji put je takva proslava otkazana 1996., zbog talačke krize u japanskom veleposlanstvu u Peruu.
Tokio je odlučio ograničiti i maratonsku utrku samo na profesionalne trkače, iako se za utrku prijavilo 38.000 ljudi. Tokijski maraton jedan je od najvećih na svijetu.
Utrkivat će se 176 profesionalnih maratonaca i 30 paraolimpijaca.
Tokio je ove godine domaćin i ljetnih Olimpijskih igara. Organizatori zasad ne razmišljaju o otkazivanju tog elitnog sportskog događaja.