Švedsku prekosutra čekaju izbori koji će vjerojatno radikalno promijeniti političku scenu dosad stabilne i bogate skandinavske zemlje.
Tradicionalnu ravnotežu između socijaldemokratskog i konzervativnog bloka u zemlji uzorne demokracije i velikodušne socijalne države poremetio je snažan uspon krajnje desnih i antiimigrantskih Švedskih demokrata. Još donedavno opskurna stranka neonacističkih korijena, prema anketama će postati druga stranka po snazi u zemlji. Ipak, nema straha da će doći na vlast jer ih nitko ne želi u svojoj koaliciji.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, mala prednost lijevog bloka se istopila pa će socijaldemokrati, ako i ostanu na vlasti, morati dobiti podršku konzervativnog bloka. Lijevi i desni blok, koji se tradicionalno bore za vlast posljednjih stotinu godina, osvajaju po 40 posto glasova.
Rezultati anketa
Švedska radikalna desnica ima jasne neonacističke korijene: stranku Švedski demokrati osnovali su 1988. pripadnici neonacističkih skupina. Uspon im je sličan onome talijanske krajnje desnice: kad je 2013. Matteo Salvini preuzeo Ligu, bili su na 4 posto, a u ožujku su osvojili 17 posto. Švedski su demokrati na izborima 2006. osvojili 2,9 posto, zatim 2010. već 5,7 posto, a 2014. su rezultat udvostručili na 12,9 posto. Godinu dana poslije u Švedsku je stiglo 160.000 tražitelja azila, imigracija je postala najvažnije političko pitanje.
Uoči parlamentarnih izbora ankete Švedskim demokratima daju od 17 do 20 posto glasova, ali neki upozoravaju da bi ultradesna i antiimigrantska stranka mogla osvojiti i više jer simpatizeri antiestablishmentskih stranaka nerado otkrivaju anketarima svoje opredjeljenje. Prema posljednjim anketama, Socijaldemokrati osvajaju 25 posto glasova (31 posto na posljednjim izborima), a krajnje desni Švedski demokrati 17,2 posto, tek neznatno više od Umjerene stranke (17 posto), stožerne stranke desnog bloka.
Pod pritiskom desnice sadašnja socijaldemokratska vlada Švedske zatvorila je vrata za imigrante pa je nakon 2015. godine, u kojoj je zemlja od deset milijuna stanovnika primila 162.000 izbjeglica, u 2017. zabilježeno 26.000 tražitelja azila. Danas Švedska ima jedan od najrestriktivnijih zakona za useljavanje, piše Guardian. Švedska je posljednjih desetljeća primila najviše imigranata po stanovniku i desničari dobivaju glasove tvrdeći da izbjeglice ugrožavaju opstanak švedske socijalne države. I utječu na rast kriminala: 13. kolovoza maskirani su napadači zapalili 80 automobila u Göteborgu i još nekoliko gradova. Akcija je bila koordinirana, kaže policija, ali nema naznaka stoje li iza nje imigranti ili desničari.
Protjerivanja
Tako Švedski demokrati u kampanji traže više novca za policiju kako bi mogla loviti ilegalne imigrante te promjenu zakona kako bi se mogli protjerivati oni koji već imaju dozvolu boravka ako ih se uhvati u većim prekršajima. Muslimani bi mogli postati većina u velikim švedskim gradovima, upozorava Jimmie Akesson, šef Švedskih demokrata, prenosi Guardian. Prema njegovu mišljenju, to je najveća prijetnja Švedskoj od Drugoga svjetskog rata.
“Ako ste se spremni prilagoditi, dobrodošli ste živjeti ovdje u Švedskoj”, poručuje Akesson, kako ga citira CNN. Međutim, Akessonovim istomišljenicima nije dovoljno prilagođen ni Zlatan Ibrahimović, slavni nogometaš rođen u Švedskoj. Tako je Mattias Karlsson, glavni ideolog stranke, jednom prigovorio Ibrahimoviću da mu govor tijela i način na koji se ponaša i govori nisu švedski, piše Guardian. Među ostalim, Švedski demokrati se zalažu za referendum o izlasku iz EU, što je bivši premijer Carl Bildt nazvao “najvećom opasnošću po budući švedski prosperitet”.
S rastom BDP-a od 2,2 posto i stopom nezaposlenosti od 6,7 posto (prosjek EU je 7,6 posto), gospodarske teme nisu glavne u kampanji. Svejedno, 50 posto Šveđana pesimistično gleda na budućnost. Glavna su im briga zdravstvo i školstvo: i Šveđani se žale na duge liste čekanja, suosjećaju s preopterećenim medicinskim sestrama i slabo plaćenim nastavnicima, a stranke se nadmeću svojim programima kako unaprijediti jedan ili drugi sektor.
Tko su ključni politički lideri na izborima u Švedskoj
Stefan Löfven (61), varilac i šef sindikata metalaca
Premijer i lider Socijaldemokrata, koji u koaliciji sa Zelenima od 2014. vodi švedsku manjinsku vladu, u kampanji se predstavlja kao glavni zaštitnik švedske socijalne države. Bivši varilac, odrastao kao posvojeno dijete u obitelji drvosječe, u politiku je ušao kao sindikalist i lider sindikata metalaca. Otvoren je prema suradnji s desnim blokom, pa je tako i opstala njegova manjinska vlada. Krajem 2015. s desnim blokom je dogovorio radikalnu promjenu imigracijske politika; postroženi su zakoni i vraćene granične kontrole na granici.
Ulf Kristersson (54), diplomirani ekonomist
Od listopada 2017. predsjednik konzervativne Umjerene stranke, glavne stranke desnog bloka, poručio je da želi na vlasti zamijeniti socijaldemokrate, ali bez suradnje s kstremnim Švedskim demokratima. Otkako je preuzeo vodstvo stranke, popularnost im je jako porasla. Lider švedske opozicije diplomirao je ekonomiju na Uppsali, osamdesetih je radio kao šef marketinga za libertarijanski think tank Timbro, od 2014. je ministar financija vlade u sjeni. Inzistira da se uvede zakonska obaveza za očeve da barem mjesec dana koriste roditeljski dopust.
Jimmie Akesson (39), priučeni web dizajner
Šef krajnje desnih Švedskih demokrata ovoga je proljeća izbacio otvorene fašiste i rasiste iz stranke, u velikoj operaciji čišćenja kako bi stranku učinio prihvatljivom za širi krug birača. Kaže: tko ne poštuje švedske vrijednosti, neka se iseli. Studirao je političke znanosti, pravo i ekonomiju na sveučilištu u Lundu, ali nikad nije diplomirao, i radio je kao web dizajner. Za predsjednika Švedskih demokrata izabran je 2005. i pet godina poslije uveo je stranku u švedski parlament, sa 5,7 posto osvojenih glasova.