Opći izbori u Tajlandu u nedjelju otvorit će put povratku poludemokratske vladavine, ali će taj sustav biti "šarada od demokracije" jer su pravila namještena tako da idu u prilog vojsci, komentiraju tajlandski analitičari.
Tajlandom vlada vojni režim od vojnog udara 2014. kojim je s vlasti srušena demokratski izabrana vlada premijera Yinglucka Shinawatre.
To u Tajlandu nije ništa neobično. Zemlja je od 1932. doživjela desetak vojnih udara, ali ovo je prvi put da je stranka koju podržava vojska nominirala vođu hunte za premijerskog kandidata na izborima.
Po ustavu koji je sastavila hunta, a odobren je na referendumu u kolovozu 2016., za premijera će u parlamentu glasati 250 senatora koje imenuje vojska, uz 500 zastupnika u donjem domu parlamenta.
Da bi ostao na vlasti, vođa hunte i sadašnji premijer Prayut Chan-o-cha morat će dobiti više od polovice glasova u parlamentu ili najmanje 376 glasova gornjeg i donjeg doma.
"Prayutovi izgledi su jako visoki", rekao je Paul Chambers, politolog sa Sveučilišta Naresuan.
"Prayutu ide u korist to što je novi ustav kao stvoren da bi mu pomogao da osvoji vlast ili uspostavi šaradu od demokracije ili oboje", dodao je.
Novi ustav mijenja također način na koji se računa dodjela mjesta u parlamentu zbog čega bi veće stranke mogle izgubiti desetke mjesta, uključujući Pheu Thai koja je odnijela premoćnu pobjedu na zadnjim općim izborima 2011.
Pheu Thai je produžena ruka bivšeg premijera Thaksina Shinawatre, koji je i dalje popularan iako živi u samonametnutom egzilu pošto je vojnim udarom 2006. srušen s vlasti i optužen za korupciju.
Tajland je ustavna monarhija s kraljem na čelu države i premijerom na čelu vlade. Pravo glasa ima 51,4 milijuna ljudi od ukupno 69 milijuna stanovnika.