NAJDUGOVJEČNIJI PREMIJER

NEIZVJESNOST NAKON IZBORA U IZRAELU: Glasovi vojnika ili tužitelj mogli bi pokopati Netanyahua

Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu looks on after delivering a statement in Ramat Gan, near Tel Aviv, Israel September 10, 2019. REUTERS/Amir Cohen
Amir Cohen / REUTERS

Benjamin Netanyahu

 

Benjamin Netanyahu uspio je preživjeti izbore održane u utorak u Izraelu, ali sudbina najdugovječnijeg izraelskog premijera i dalje je u rukama tamošnjeg tužiteljstva. Što se tiče izbornih rezultata, još traje pat-pozicija u borbi za većinu u Knessetu: za većinu treba 61 zastupnik, a nakon 90 posto prebrojanih glasova Netanyahuov Likud sa saveznicima je sakupio 55 mandata, dok je Plavo-bijela koalicija koju vodi Benny Gantz, donedavni zapovjednik Glavnog stožera IDF-a (Israel Defense Forces), sa strankama koje ga podržavaju osvojila 56 mjesta u parlamentu.

Puno toga bit će jasnije za dva dana kada stignu glasovi vojnika, koji donose približno sedam mandata. Na prošlim izborima u travnju većina je vojnika glasala za Gantza i ako se to ponovi, postat će favorit za premijera.

Konačni odgovor

U utorak je preostalih devet mandata pripalo bivšem ministru obrane koji je srušio prošlu Netanyahuovu vladu, desničaru Avigdoru Liebermanu i njegovoj stranci Yisrael Beiteinu, koji sada može odlučiti tko će ubuduće voditi Izrael. Lieberman je odmah predložio veliku koaliciju koja bi imala sigurnu većinu od 73 zastupnika (po 32 likudovca i iz Plavo-bijele koalicije te devetero njegovih), što znači da se ne bi morali baviti ucjenama malih vjerskih stranaka, preostale ljevice, a kamoli liste koja predstavlja Arape. Međutim, najvjerojatnije je da će konačni dogovor pričekati otprilike dva tjedna.

Početkom listopada će javni tužitelj ispitati 69-godišnjeg Netanyahua oko optužbi prema kojima je mijenjao usluge za poklone vrijedne stotine tisuća dolara, uključujući cigare, šampanjac, nakit te pozitivne članke o njemu i njegovoj političkoj vladavini koji se ne mogu niti procijeniti u financijskom smislu. Sve je u rukama tužiteljstva - podigne li se optužnica, Benjamin Netanyahu postat će politički mrtvac. Odustane li se od optužbi za korupciju, vođa Likuda imat će velike izglede postati predsjednik iduće izraelske vlade, bez obzira na to hoće li je sastaviti s najjačom opozicijskom strankom ili čak i s Avigdorom Liebermanom ili će nekako navući većinu s religijsko-desničarskim strančicama.

Izlazak birača

Ipak, rezultati izraelskih izbora donijeli su jednu veliku novost, a to je uspjeh Zajedničke liste koja okuplja izraelske Arape. Sa 12 zastupnika ona je prerasla u treću političku snagu u 120-članom Knessetu. Arapi čine petinu izraelske populacije i u prošlosti su uglavnom bojkotirali izbore, ali sada su se odazvali u 65-postotnom broju (ukupni odaziv u cijeloj državi bio je 69 posto) te pokazali da imaju snagu. Veliki izlazak arapskih birača povećao je broj glasova koji su potrebni da bi se prešao 3,25-postotni izborni prag, što je upropastilo nekoliko ekstremno desnih židovskih stranaka, a usput su arapski lideri promptno objavili da su spremni podržati vladu koju bi formirao Benny Gantz.

To ne znači da bi ušli u njegovu vladu, nego bi je podržavali, otprilike kao što SDSS podupire HDZ i Andreja Plenkovića. U prvim reakcijama Gantz nije rekao ni da, ni ne jer će prije toga pokušati prikupiti većinu među židovskim strankama. Pritom treba biti realist - Izrael neće bitnije promijeniti državnu politiku, tko god došao na vlast, a Gantz nije nikakav ljevičar, kamoli mirotvorac. Taj 60-godišnjak je u vojsci od osamnaeste godine, bio je padobranac, poslije general koji je sudjelovao i iskazao se u nizu sukoba. Upravo je to razlog njegove popularnosti, unatoč političkom neiskustvu, jer izraelski birači rezoniraju po principu “Gantz zna donositi dobre odluke u teškim situacijama”.

Ali, još ne treba otpisati Benjamina Netanyahua. Istina je da je on desničar, koji prema Palestincima provodi politiku koja se često može opisati kao kršenje ljudskih prava. Uostalom, prije tjedan dana najavio je da će nakon uspostave nove vlade dolina Jordana i sjeverno Mrtvo more staviti pod izraelski suverenitet te tako Palestincima oteti još dio zemlje koja im dosad nije oteta. Nije čudno što su mu iz Turske poručili da je “rasist”, a iz Arapske lige objavili kako će na taj način “torpedirati temelje mira”.

Dobri rezultati

Pritom se zaboravlja da je u posljednjih desetljeće i pol izraelsko društvo strahovito skrenulo desno, a desetljećima moćna Laburistička stranka, koja se smjenjivala na vlasti s Likudom, već dugo jedva prelazi izborni prag. U takvom miljeu Netanyahu se osjeća kao riba u vodi, ali on svoju popularnost jednim dijelom može zahvaliti i dobrim gospodarskim rezultatima. U Economistu je opisan kao “Kralj Bibi - parabola modernog populista”, što nije daleko od istine. On je ekonomski liberal koji je snizio poreze, srezao državnu birokraciju, omogućio privatnu inicijativu i tako osigurao privredni rast.

Pod njegovim vodstvom zakoni su maksimalno prilagođeni slobodnim poduzetnicima, a ne napajanju državne administracije. I sigurnost je važna stavka - Izraelci se osjećaju sigurni u svojim domovima, kontrolne točke ispunjavaju svoju funkciju, restorani i autobusi s civilima više ne lete u zrak, a zahvaljujući obrambenoj tehnologiji, rakete ispaljene s palestinskih područja više ne mogu samo tako pogađati naselja. Napokon, Netanyahua podržavaju Donald Trump i Vladimir Putin kojega je posjetio, sigurno-neslučajno, tri dana prije izbora.

Ali, hoće li Izrael voditi Benjamin Netanyahu ili Benny Gantz, presudit će ili glasovi vojske ili državni tužitelj.

Gantzove vojne snage likvidirale 1462 Palestinca

Dok ga Netanyahu optužuje da je slabić i popustljiv prema Palestincima, Bennyju Gantzu bi se za nekoliko mjeseci moglo suditi zbog postupaka izraelske vojske tijekom 51-dnevnog sukoba u Gazi u ljeto 2014. godine.

U to je vrijeme Gantz bio zapovjednik izraelskih snaga koje su, prema izvješću UN-a, likvidirale 1462 Palestinaca, od kojih su trećina bila djeca.

Sada je protiv njega tužbu digao Ismail Zaida čiju su kuću pogodili izraelski avioni, ubivši pritom šestero članova obitelji. Optužnica je podignuta u Haagu jer Nizozemska poštuje univerzalnu jurisdikciju i tamošnji sudovi mogu suditi za zločine bez obzira na to gdje su se dogodili. Zaida tuži Gantza i tadašnjeg zapovjednika zrakoplovstva Amira Eshela te traži odštetu od 536.600 eura.

Dok Gantzovi odvjetnici pokušavaju osporiti optužnicu argumentom da se sukob nije dogodio na nizozemskom teritoriju, on je u pismenom priopćenju istaknuo: “Izraelske obrambene snage su najmoralnija vojska na svijetu, u kojoj sam dulje od 40 godina služio i zapovijedao”.

Sud će odluku o tome hoće li biti suđenja donijeti u siječnju 2020. godine.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo