Rusko-ukrajinska kriza ugrozila je rast njemačkoga gospodarstva i prijeti povratkom recesije u cijeloj Europi, upozoravaju gospodarski analitičari.
Njemačko je gospodarstvo u drugom tromjesečju ove godine doživjelo pad od 0,2 posto, a kako su tekući pokazatelji pesimistični, dio analitičara smatra da bi najveća gospodarska sila Europske unije mogla pasti u recesiju. Službeno, gospodarstvo je u recesiji kad BDP na godišnjoj razini pada dva tromjesečja zaredom, no ponekad analitičari upozoravaju na opasnost od recesije i u slučaju kad BDP pada na kvartalnoj razini, i to dva tromjesečja uzastopce. Njemačka i dalje ima rast BDP-a od 1,2 posto na godišnjoj razini, dok je ovaj pad 0,2 posto zabilježen u drugom kvartalu u odnosu na prvi.
Porast izvoza
Dok se čekaju podaci o kretanju njemačkog BDP-a za treće tromjesečje, od srpnja do rujna, zabrinutost izazivaju jučer objavljeni podaci o tome da je povjerenje njemačkih ulagača u kolovozu potonulo na najnižu razinu od 2012. godine, a četiri mjeseca zaredom pada i raspoloženje poduzetnika. Zabilježen je blagi porast izvoza i industrijske proizvodnje, no perspektive nisu blistave jer su Nijemcima poprilično pale industrijske narudžbe.
Oprez se širi njemačkim poslovnim krugovima kao posljedica zaoštravanja rusko-ukrajinske krize i odluke EU o nametanju sankcija Rusiji. Međutim, to nije jedini uzrok stagnacije u zemlji čije gospodarstvo nosi gotovo 30 posto BDP-a eurozone. Njemačka ima i druge probleme zbog kojih se rast usporio toliko da se našla na rubu recesije, upozorava Financial Times u svojoj analizi.
Industrijska obnova
Vrlo je ovisna o izvozu, koji čini polovicu njezina BDP-a, pa su njemački izvoznici prestrašeni vijestima o slabljenju novih tržišta, poput onog brazilskog, koje je upravo ušlo u recesiju, a ne ohrabruju ih ni vijesti o pojačanoj prijetnji konkurenata, Kine i Amerike, koja je iz krize izašla industrijski obnovljena.
Za usporedbu, izvoz čini 30 posto BDP-a Velike Britanije, Italije i Francuske, a samo 15 posto velikih tržišta SAD-a i Japana.
Njemačko izvozno orijentirano gospodarstvo godinama je bilo uzor ostalim članicama EU, ali sad se i moćna Njemačka pokazala kao slaba. Njemački izvoz neće biti pretjerano pogođen europskim sankcijama Rusiji, ukazuje FT, jer on i nije tako velik kad je o njoj riječ - jedva tri posto, no unatoč tome šteta će biti velika jer ondje posluje 6000 njemačkih poduzeća.
Njemačko gospodarstvo susreće se i s unutarnjim teškoćama. Najveće prepreke rasta su skupa energija, nedostatak stručne radne snage, dotrajala infrastruktura i pretjerana birokracija. FT piše da poslovni svijet nije dobro prihvatio ustupke na koje je njemačka kancelarka Angela Merkel bila prisiljena zbog ulaska u koaliciju sa socijaldemokratima: zemlja će od 2015. imati zakonski propisanu minimalnu plaću, a usprkos povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, oni sa 45 godina radnog staža moći će u mirovinu i malo mlađi, sa 63 godine. Prijevremeno umirovljenje dodatno je poskupjelo.
Daleko od toga da je Njemačka zaglibila u krizi: treće po snazi izvozno gospodarstvo svijeta, nakon Kine i Amerike, još je 2011. premašilo pretkrizni izvozni rekord, nezaposlenost je manja od 7 posto dok je u ostatku eurozone ostala na 13 posto, državni dug se približava nuli, dugovanja kućanstava padaju, a potrošnja raste.
Velik rast BDP-a
Svjetska kriza daleko je iza njih: ako se do kraja godine ispuni prognoza o ukupnom godišnjem rastu od 1,5 posto, njemački će BDP biti 10 posto veći nego što je bio prije izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. Amerika je još uspješnija, sa 13 posto većim BDP-om nego prije krize, ali u Europi većina ekonomija tavori na razinama prije 2008.
Njemačka je najranjivija u investicijama. Pad BDP-a u drugom kvartalu većinom je posljedica pada kapitalnih investicija za 2,3 posto i građevinskih za 4,2 posto. U dvijetisućitima su padale i javna i privatna ulaganja, kao reakcija na devedesete i prve godine nakon ujedinjenja kad je Njemačka bilježila kreditima financiran investicijski bum.
Kapitalne investicije
Manjak javnih investicija već dugo ugrožava njemačko gospodarstvo jer nema novca za obnovu starih infrastrukturnih objekata, poput mostova na Rajni. Tako u Leverkusenu kamioni teži od 3,5 tone ne smiju autocestom koja prelazi preko mosta koji spaja istok sa zapadom, prenosi FT. I najmanje idućih šest godina neće moći, koliko sigurno neće dobiti novi most.
Savezna vlada predvidjela je dodatnih 10 milijardi eura za javne investicije do 2017. godine, no Međunarodni monetarni fond smatra da to neće biti dovoljno i upozorava škrte Nijemce da moraju potrošiti barem 50 milijardi. Kapitalne investicije u privatnom sektoru na povijesno su niskih 6,2 postotka BDP-a: Nijemci i dalje ulažu, posebno u istočnu Europu i Kinu, ali su pritom direktne strane investicije u Njemačkoj na samo jedan posto BDP-a.
Više je razloga za to: zbog skupe energije kemijski gigant BASF najavio je da će svoje tvornice premjestiti u SAD. Nijemcima, između ostalog, na naplatu dolazi višegodišnje starenje stanovništva, jer ubrzano ostaju bez radno sposobne populacije. Prema projekcijama, radno aktivno stanovništvo smanjit će za još šest milijuna ljudi do 2030.
Loši pokazatelji
Zato se poduzetnici u Njemačkoj sve češće suočavaju s problemom pronalaska stručnih i osposobljenih radnika. Ovih dana sve su oči uprte u Njemačku jer se analitičari pribojavaju da će loši pokazatelji njezina gospodarstva, ako ono i u trećem tromjesečju nastavi kliziti tako da i službeno bude proglašena recesija, za sobom povući eurozonu.