Srbija će uskoro Hrvatskoj poslati imena i prezimena 20.000 djece koja su ubijena u Jasenovcu i drugim koncentracijskim logorima u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, navode beogradske Novosti. To za taj list potvrđuje srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić koji se sprema popis žrtava u Zagreb poslati preporučenom poštom.
- I ranije sam to planirao uraditi, ali kad god odlučim dostaviti popis nekom ministru, oni ga smijene. Tako je bilo i kad sam htio bivšem šefu hrvatske diplomacije Stieru poslati popis ubijene djece. Ali ovoga puta će im stići preporučena pošta.
Dačić misli kako bi hrvatski dužnosnici, bar iz osjećanja počasti za žrtve, morali šutjeti, a ne da traže neke nove istrage, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja se nedavno založila za formiranje međunarodne komisije za utvrđivanje broja žrtava u Jasenovcu.
Podsjetimo, hrvatski državni vrh odlučio je jučer da se neće ići na dodatne mjere prema Srbiji, pa tako ni na povlačenje hrvatskog veleposlanika u Beogradu Gordana Bakote. Odluku su donijeli predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i šefica diplomacije Marija Pejčinović-Burić. Prošli tjedan je srpska vlada odlučila nepoželjnim proglasiti ministra obrane Damira Krstičevića kao kontramjeru zbog proglašavanja Aleksandra Vulina za personu non grata u Hrvatskoj.
Dačić je pak prethodnih dana ušao u "verbalni rat" sa Plenkovićem, kojem je otvoreno poručio da "nismo jednaki jer Srbija nije bila na strani Hitlera i nismo vršili holokaust nad Židovima".
Srpskom šefu diplomacije jučer je odgovorio Plenković. "Hrvatska je odgovorna država. Želimo prije svega otvoriti nove stranice suradnje sa svim susjednim zemljama i odlučno odbacujemo ovu negativnu retoriku koja dolazi i koja je skandalozna, u biti od jednog ministra vanjskih poslova koji je poznat po tome što je jedan neuspješni šlager pjevač", rekao je premijer.
Na novinarsko pitanje da komentira izjavu Dačića da je Hrvatska bila saveznica Hitlera a Srbija nije, Plenković je nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a rekao: "Mi se na takve izjave ne želimo uopće osvrtati, nego voditi europsku politiku i politiku dobrosusjedske suradnje sa svima onima koji uvažavaju civilizacijske europske standarde i tu je ta ključna razlika."
Kako će napeti odnosi Zagreba i Beograda odraziti na konkretnu suradnju Srbije i Hrvatske, znat će se već sljedećeg tjedna, navode Novosti. Naime, za 8. svibnja je zakazan sastanak mješovite komisije dvaju država za pitanja nestalih, ali još nema potvrde da li će do tog susreta i doći.
Beogradski list navodi i kako bi novo zatezanje između Beograda i Zagreba moglo poremetiti i značajan napredak koji je postignut na polju pravosuđa, a nakon što su ministri pravosuđa Srbije i Hrvatske dogovorili formiranje dvaju zajedničkih komisija čiji će članovi raditi na rješavanju problema procesuiranja ratnih zločina, kao i na razmjeni popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine.