BOLSONAROV KRVAVI BRAZIL

NOVI ČOVJEK NA ČELU DRŽAVE Politička ubojstva rapidno rastu, prijeti se gayevima i ljevičarima. A sad će svim Brazilcima podijeliti oružje

Jair Bolsonaro, far-right lawmaker and presidential candidate of the Social Liberal Party (PSL), arrives to cast his vote, in Rio de Janeiro, Brazil October 28, 2018. REUTERS/Ricardo Moraes/Pool
REUTERS

Jair Bolsonaro

“Prvo želim zahvaliti Bogu”, tako je Jair Bolsonaro počeo svoj govor nakon što je potvrđeno da je pobijedio na brazilskim predsjedničkim izborima.

“Ova zemlja pripada svima nama, Brazilcima po rođenju ili po srcu, različitih mišljenja, boja i orijentacija. Svi ste mi svjedoci da će ova vlada braniti Ustav, slobode i Boga”, rekao je aludirajući tako na brojne komentare koji su isticali da će njegovim izborima demokracija u Brazilu biti dovedena u pitanje. “To nije ni obećanje jedne stranke, niti su to prazne riječi jednog čovjeka, to je prisega pred Bogom”, zaključio je.

Ubojstva

No, u oči posebno upada dio njegove izjave u kojoj najavljuje da će već ove godine - predsjednička je inauguracija 1. siječnja 2019. - ublažiti zakone o nošenju oružja prema kojima bi se dob za to pravo spustila na 16 godina. Najavio je da će stvoriti pritisak na Kongres da provede taj zakon što prije.

Brazil je zemlja s najvećim apsolutnim brojem ubojstava na svijetu: prošle je godine zabilježeno rekordnih 64.000 umorstava. Preciznije, 175 krvnih delikata dnevno (u Brazilu živi 209 milijuna ljudi). A Bolsonaro je zagovornik teze koju već desetljećima propagira američka Udruga za zaštitu prava na nošenje oružja (NRA) da se ubojstva smanjuju ako je što više ljudi, a po mogućnosti svi, naoružano. Tu je tezu ovih dana ponovio i američki predsjednik Donald Trump. Nakon krvoprolića u sinagogi u Pittsburghu rekao je kako do toga ne bi došlo da je bilo bolje osiguranje, naoružano.

Bolsonaro je tijekom kampanje tvrdio da bi “svaki pošteni građanin, muškarac ili žena”, trebao moći posjedovati oružje. Tu se otvara jedno važno pitanje: kako definirati “poštenog građanina”? I ubojica iz Pittsburgha je bio miran susjed i svi su ostali šokirani kad su čuli da je pobio nemoćne starce. Bolsonaro je rekao da bi se odluka donosila na temelju “čvrstih kriterija” - ali nije naveo koji su. Kritičari tvrde da je riječ o potpuno pogrešnoj politici koja će dovesti do porasta nasilja u zemlji.

Maurício Santoro, politolog sa sveučilišta u Rio de Janeiru, strahuje da se Brazil neće tako brzo oporaviti od napete i nasilne atmosfere koja je pratila kampanju. “Moguće je da se čak i nakon njegove pobjede dogode izljevi nasilja Bolsonarovih pobornika protiv onih koji su podržali njegova protivnika”, ističe Santoro u razgovoru za Reuters.

I u tom se kontekstu već može zabilježiti značajna promjena kad je riječ o razlozima zbog kojih dolazi do ubojstava: dosad je to bilo zbog zemlje, imovine ili ekonomskih razloga. Sada u prvi plan dolazi politika. Sredinom ovoga mjeseca, dok je još trajala kampanja, u gradu Salvadoru je Paulo Sérgio Ferreira Santana u lokalnom kafiću ušao u raspravu s Moom do Katendêom. Posvadili su se oko politike i Santana, Bolsonarov sljedbenik, platio je račun i otišao kući da bi se vratio s nožem i ubo Katendêa, zagovornika Radničke stranke, 12 puta u leđa. U leđa vrlo vjerojatno zato što je Katendê bio majstor u brazilskoj borilačkoj vještini capoeira.

Nasilje

Bolsonaro je u rujnu tijekom kampanje uzeo tronožac na kojem stoji televizijska kamera te ga stavio u položaj puške i pozvao svoje sljedbenike da “pobiju petralhade” (pogrdni naziv za glasače Radničke stranke).

Od 30. rujna u Brazilu je zabilježeno više od 70 politički motiviranih ubojstava i prijetnji: 50 su izveli pristaše Bolsonara, a samo šest je bilo protiv njih. “Prije se ljudi nisu ubijali zbog političkih razloga. To je posljedica ovih izbora”, tvrdi Bruno Paes Manso, istraživač s Centra za studije nasilja Sveučilišta São Paulo.

“U ova ubojstva mogu biti uključene emocije, alkohol ili provokacija, ali ubojice opravdanje pronalaze u politici. I to je nešto sasvim novo”, zaključio je Manso.

Bolsonaro je rekao da se protiv nasilja može boriti samo nasiljem.

To tvrdi i filipinski predsjednik Rodrigo Duterte pa je tijekom njegove vladavine u toj zemlji ubijeno više tisuća ljudi pod okriljem borbe protiv preprodavača droge - a droga se ondje i dalje uživa. Novi brazilski predsjednik je ostao zapamćen i po izjavi da policajce koji su ubili kriminalca tijekom akcije treba odlikovati, a ne im suditi, što je također “ukrao” Duterteu.

“To je ratni diskurs - protiv neprijatelja”, upozorava Manso. Na udaru su se, jasno, našli i novinari: napadnuto je njih 138, a posebno su ranjive novinarke jer nitko ne reagira kad ih se naziva “droljama”. A Bolsonaro je i tu dolio ulje na vatru svojom ženomrzačkom retorikom.

Bolsonaro je najavio da će u prvi posjet otići u Čile te da se priprema posjetiti i Sjedinjene Države čiji je predsjednik pozdravio njegovu izbornu pobjedu.

“Želimo da Brazil i SAD blisko surađuju u trgovini, obrambenim pitanjima i svemu ostalome”, napisao je na svom omiljenom sredstvu komunikacije Twitteru.

Takva reakcija ne treba čuditi jer Bolsonaro ima pozitivan stav prema predloženom partnerstvu američkog proizvođača zrakoplova Boeinga i brazilskog Embraera: ovaj potonji bi trebao prodati 80 posto svoje proizvodnje komercijalnih zrakoplova za 4,75 milijardi dolara. Tajvan mu je među prvima poslao čestitku jer je Bolsonaro najavio oštriji stav prema kineskom sudjelovanju u brazilskoj ekonomiji: “Brazil neće dopustiti Pekingu da dođe i kupi Brazil umjesto da kupuje u Brazilu”.

Kriza

I to je sasvim sigurno dobro odjeknulo u Washingtonu koji je nedavno poslao ministra obrane Jamesa Mattisa u J. Ameriku da upozori te zemlje na kineski pokušaj da ih pretvori u dužnike i zatim ostvari politički utjecaj. Inače, kineski bi novac jako dobro došao Brazilu koji se oporavlja od recesije koja je zemlju potresla 2015. i 2016. godine te rezultirala deficitom od 34 milijarde dolara.

Ulagači ipak pozitivno gledaju na Bolsonarov dolazak na vlast, nadajući se da će provesti fiskalne reforme. Nadu im budi Paulo Guedes, očekivani ministar financija, školovan na sveučilištu u Chicagu, poznatom uporištu zagovornika slobodnog tržišta. Taj investicijski bankar želi privatizirati niz državnih tvrtki, a u nedjelju je istaknuo kako će nova vlada pokušati obrisati brazilski proračunski deficit unutar jedne godine, smanjiti poreze te stvoriti 10 milijuna radnih mjesta.

Prvi će korak biti, obećava, mirovinska reforma. Pitanje je samo hoće li to uspjeti provesti bez velikih potresa - čak je i ruski predsjednik Vladimir Putin morao ublažavati svoju mirovinsku reformu zbog bijesa građana.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo