HUMANITARNE KRIZE

'Ograničavanje kretanja moglo bi spasiti mnoge od Covida-19, ali to bi za posljedicu moglo imati milijune žrtava u drugim dijelovima svijeta'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 25.03.2020. u 23:59

Mousaka Fernanda poses for a portrait in a village near Lubango in Angola on February 15, 2020. - The Huila province in Angola was recently hit by a drought that dried up most water sources and devastated crops across the southern Africa region, where some 45 million people face hunger. The dry spell was followed by violent and erratic downpours that saturated the soil. (Photo by Osvaldo Silva / AFP)
Osvaldo Silva / AFP

Suše su pogodile brojne zemlje u Africi

Rigorozna međunarodna ograničenja kretanja, opravdano uvedena kako bi se suzbila opasna epidemija novog koronavirusa, mogla bi imati i posljedice na koje svijet u ovom trenutku ne misli. Riječ je o tome da bi ona mogla poremeteiti dostavu humanitarne pomoći milijunima ljudi koji već ionako žive u stanju humanitarnih kriza.

To bi moglo te humanitarne krize pretvoriti u humanitarne katastrofe, upozorava ugledni britanski The Guardian.

Agencije UN-a, ali i civilno društvo te humanitarni stručnjaci upozoravaju da će nova ograničenja, zbog kojih su zatvorene granice i luke diljem svijeta, imati značajan utjecaj na ograničenje kretanja ključnog osoblja između Afrike, Južne Amerike i Azije, što bi moglo imati "dramatičan" učinak na zemlje koje pate od ratnih sukoba, ekstremnih klimatskih promjena i drugih kriza.

Ugroženi milijuni

Regionalna direktorica Svjetskog programa za hranu (WFP) za južnu Afriku Lola Castro kaže kako će Covid-19 izravno utjecati na programe distribucije hrane koji se trenutno provode u najmanje 12 zemalja, što će ugroziti milijune gladnih. Riječ je o zemljama koje su zbog ekstremnih vremenskih uvjeta suočene s glađu jer im tri godine zaredom usjevi nisu adekvatno rodili.

- Ako itko kaže da ga to ne brine, znači da ne shvaća ozbiljnost problema - objašnjava Castro.

Ovo upozorenje dolazi netom nakon što je glavni tajnik UN-a lansirao dvije milijarde dolara vrijedan projekt koordinirane globalne humanitarne pomoći kao odgovor na pandemiju Covid-19. Norveško vijeće za izbjeglice (NRC) upozorava kako će ograničavanje kretanja uzrokovati situaciju u kojoj će njihovi zaposlenici morati prestati pomagati tisućama ljudi, uključujući oko 300.000 onih na Bliskom istoku.

- Dok vlade diljem svijeta poduzimaju teške, ali itekako potrebne mjere kojima se sprječava širenje koronavirusa, milijuni izbjeglica još uvijek ovise o humanitarnoj pomoći. Smatram da bi oni koji im pružaju pomoć trebali potpasti pod istu kategoriju kao i zdravstveni radnici, trgovci i ljekarnici. Ako su ljekarne i supermarketi otvoreni tijekom ove krize, morale bi biti otvorene i organizacije koje se bave humanitarnim radom - rekao je glavni tajnik NRC-a Jan Egeland, aludirajući na to da bi i oni trebali imati slobodu kretanja planetom.

Kako javlja Guardian, humanitarne organizacije već su ukinule dio svojih programa u nekim zemljama zbog mjera protiv koronavirusa. To je uzrokovalo nesigurnost kod brojnih pogođenih obitelji

Ujedno, Egeland upozorava da u ovoj situaciji prijeti i rizik širenja koronavirusa u prenapučenim predjelima Azije, Bliskog istoka i dijelovima Afrike što bi se moglo pretvoriti u (novu) globalnu katastrofu ako se tim ljudima na vrijeme ne osigura pomoć.

Drugim riječima, dok se borimo zaustaviti koronavirus na jednom dijelu svijeta, istovremeno možda uzrokujemo njegovu epidemiju na drugom.

- To je realan problem. S jedne strane imamo izravan utjecaj zaraze, dok nam s druge prijete neizravni učinci zatvaranja granica, a samim time i logistike te opskrbe tih zemalja - kaže Vidya Diwakar s Instituta za prekogranični razvoj u Londonu.

Andrew Shepherd s istog instituta kaže kako nam prijeti rapidno razvijajuća katastrofa, piše Guardian.

Golema suša, nikakva žetva

- Moramo početi misliti o alternativnim načinima dostavljanja pomoći. Imamo doista malo vremena za reakciju s obzirom na slabe zdravstvene sustave i probleme s glađu u tim zemljama. Brza reakcija je ključna. Pitanje je samo kako postaviti prioritete prema tim ljudima koji su krizu imali i prije ove krize. Govorimo o zemljama koje se suočavaju s vrlo teškim i stvarnim krizama poput prirodnih katastrofa i klimatskih ekstrema. To je i jedan od razloga zašto je glavni tajnik UN-a ovog tjedna pozvao na "globalno primirje".

U Južnoafričkoj Republici, koja ima najveći broj potvrđenih slučajeva na kontinentu i glavna je humanitarna logistička točka na jugu Afrike, 35 od 53 granična prijelaza su zatvorena ili limitirana čak i za agencije koje imaju dozvole za prijevoz humanitarne pomoći.

Čak i prije krize s koronavirusom oko 45 milijuna ljudi u toj regiji bilo je na rubu gladi, a više od osam milijuna ovisilo je o svjetskim prehrambenim programima, uglavnom WFP-a.

- U tim je regijama proteklih godina bilo vrlo teško, suša je bila golema, a žetva nikakva. Također, svake godine podupiremo četiri milijuna osoba u Zimbabveu. Govorimo o milijunima na koje ovo utječe - pojašnjava Castro.

Ne radi se samo o Africi. Afganistan bilježi velik broj ljudi koji se vraćaju iz zaraženog Irana, zemlje s jednom od najvećih stopa koronavirusa. Situaciju ovdje dodatno pogoršava što je Pakistan zatvorio glavne granične prijelaze kojima se dobavlja humanitarna pomoć za Afganistan.

U Bangladešu, koji je trenutno dom za čak oko 900.000 Rohingya iz susjednog Mjanmara, vlasti su limitirale dostavu humanitarne pomoći, tvrde tamošnji humanitarni djelatnici.

- Ako nam nije dozvoljeno popuniti zalihe zbog karantene ili samoizolacija, ovdje ćemo ostati bez osnovnih živežnih namirnica - upozorava Egelen koji je još jednom apelirao na vlasti da im dopuste ostanak na pogođenim područjima i dostavu prijeko potrebne pomoći "prije no što bude prekasno".

Castro pritom dodaje kako su njihove organizacije spremne na pooštrene uvjete rada. Namjeravaju smanjiti broj ljudi na točkama za distribuciju pomoći kao i uspostavu objekata za temeljitu dezinfekciju ruku, te korištenje zaštitne opreme.

- Borimo se protiv nenormalnog broja čimbenika, moramo pobijediti mjere zatvaranja granica, zračnih i morskih luka - zaključuje se, navodi Guardian.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo