KRIZA

OPERACIJA VENEZUELA: KAKO JE ZAPRAVO LIDER OPOZICIJE POSTAO USPOREDNI ŠEF DRŽAVE Cure dosad nepoznati i intrigantni detalji njegova strelovitog uspona

Juan Guaido, President of Venezuela's National Assembly, reacts during a rally against Venezuelan President Nicolas Maduro's government and to commemorate the 61st anniversary of the end of the dictatorship of Marcos Perez Jimenez in Caracas, Venezuela January 23, 2019. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
Carlos Garcia Rawlins / REUTERS

Juan Guaido

Američki Washington Post objavio je kako je Juan Gerardo Guaidó postao usporedni venezuelanski predsjednik.

Prema navodima Washington Posta, neposredno prije negoli je Guaidó pred svojim pristašama na trgu u Caracasu prisegnuo, telefonski je razgovarao s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom koji ga je uvjerio da će ga Bijela kuća odmah priznati kao jedinog legitimnog venezuelanskog šefa države. Na Juana Guaidóa odlučili su se u Bijeloj kući na sastanku Donalda Trumpa s Mikeom Pompeom i Johnom Boltonom gdje je razrađena strategija svrgavanja Nicolása Madura.

Afera Irangate

Juan Guaidó je tajno krajem prosinca boravio u Washingtonu kamo je stigao preko Kolumbije u koju je također stigao ilegalno kako službena tijela Venezuele za to ne bi doznala. Trump je za Venezuelu imenovao iskusnog operativca Bijele kuće Elliotta Abramsa, 71-godišnjaka koji je radio još za Ronalda Reagana i bio upleten u tadašnju aferu Irangate. U ruskome Ministarstvu vanjskih poslova protumačili su da Abramsovim imenovanjem Washington uspostavlja “direktnu upravu nad događajima u Venezueli”. Iako je Maduro prekinuo diplomatske odnose sa SAD-om, bila je to, čini se, tek populistička prijetnja jer nije baš tako.

U Venezueli je stanje, još uvijek, eksplozivno. Unutar zemlje društvo se definitivno raskolilo na dva pola i na djelu je dvovlašće. Oba “predsjednika”, lijevi populist Nicolás Maduro i njegov desni pandan Juan Gerardo Guaidó, trenutačno se bore za naklonost vojske - koja, čini se, također puca po šavovima i zauzimaju se pozicije - te za međunarodnu podršku. Velike sile su se, prema očekivanju, opredijelile za svoje ljude.

SAD, EU i većina južnoameričkih država (Brazil, Čile, Argentina, Kolumbija, Peru) stali su iza Juana Guaidóa, dok su Rusija, Kina, Iran, Turska, Kuba, Urugvaj, Bolivija i Meksiko ostali vjerni Maduru. Naime, vojska je u prvim danima dvovlašća, kada je američki “igrač” Juan Guaidó sebe proglasio šefom države, stala uz Madura.

Ponuda

No, sada dolaze vijesti da Guaidó vodi pregovore s određenim vojnim krugovima, a ujedno je, unaprijed, ponudio amnestiju za sve one koji napuste Madura i priključe mu se te je uputio proglas vojnicima da ne pucaju u antimadurovske prosvjednike.

S druge strane, legalni predsjednik Maduro obilazi vojne baze, vozi se na tenku i demonstrira javnosti kako je vojska uz njega te da se neće libiti uporabiti silu protiv, kako kaže, prevratnika.

Situacija je na rubu rata, a velike sile bore se za svoje interese u toj naftom bogatoj zemlji. Naime, Maduro se okrenuo Rusima i Kinezima koji bi njegovim padom izgubili desetke milijardi dolara koje su dali Venezueli (Kina 20 milijardi, a Rusija 17 milijardi dolara) te pravo na crpljenje nafte. Ruski Rosnjeft ima ugovor na 30 godina, a tamošnja vojska kupila je ruskog naoružanja za šest milijardi dolara.

Nadzor

Amerikancima se to, naravno ne sviđa pa je Juan Gerardo Guaidó predložio da “privremena vlada”, koju on predlaže do izbora, stavi pod nadzor američku podružnicu tamošnje najjače naftne kompanije PDVSA-Citgo, koja, bi zapravo, poslužila kao financijska baza oporbe za izbore.

Rusija, odnosno Rosnjeft pomogli su Maduru da država zadrži većinski paket dionica u toj tvrtki. Naime, s obzirom na to da je zemlja u financijskom kolapsu, to bi mogao biti ključni trenutak. Bank of England, pak, blokirao je 1,2 milijarde dolara u zlatnim polugama koje Venezuela tamo čuva. To se dogodilo nakon što je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton pozvao da se “venezuelanski režim odsječe od financijskih tokova”.

S druge strane, neke strane agencije, poput Reutersa, javile su, pozivajući se na tamošnje izvore, kako su u Venezuelu, kao ispomoć Maduru i njegovoj nestabilnoj vladi, stigli i pripadnici nekih ruskih “privatnih vojnih agencija”, ali to je Moskva opovrgnula. Naime, ne isključuje se mogućnost da u državi plane građanski rat.

Putin zove

No, u Rusiji optužuju SAD da stoji iza destabilizacije Madura, a Marija Zaharova, glasnogovornica ruskoga Ministarstva vanjskih poslova, optužuje SAD da od Venezuele želi napraviti “novu Libiju” i svog vazala. Madura je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin i dao mu podršku te rekao kako je Maduro jedini legitimni predstavnik Venezuele.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo