U četvrtak 22. veljače, netom što je otkucala ponoć, mirnu i prohladnu Podgoricu uznemirile su dvije potmule eksplozije u Ulici Johna Jacksona, nedaleko od obale Morače i Sportskog centra.
Jedna eksplozija dogodila se u dvorištu veleposlanstva SAD-a, a druga, koju minutu poslije, tridesetak metara od ograde ambasade. Policija i čuvari američkoga diplomatskog predstavništva uočili su na ulici nedaleko od ambasade beživotno tijelo, a poslije su utvrdili da je riječ o napadaču koji je poginuo. Eksplozija u krugu ambasade nije nikome naudila, niti je prouzročila materijalnu štetu.
Kako je poginuo
U prvim vijestima o napadu na američko veleposlanstvo navodilo se da je, tada još neidentificirani, počinitelj izvršio samoubojstvo. No, potom se pojavila još jedna verzija, prema kojoj se napadač zapravo “slučajno ubio”. Pretpostavlja se da je bomba eksplodirala u zraku i ubila zlonamjernika. Crnogorska strana zasad se drži teorije da se napadač sam raznio.
Utvrđeno je da je napadač bivši pripadnik JNA Dalibor Jauković, kojega je Slobodan Milošević odlikovao za “zasluge” tijekom NATO-ove intervencije na Srbiju 1999. godine, izazvane ratom na Kosovu i protjerivanjem tamošnjega albanskog stanovništva. Povelju o nagrađivanju objavio je i na svom Facebook profilu.
Taj nekadašnji pripadnik Vojske Srbije rođen je prije 43 godine u Kraljevu, a živio je u Podgorici. Poznat je, kako nam je rekao jedan poznavatelj crnogorskih prilika, kao žestok protivnik članstva Crne Gore u NATO-u: na svom je Facebook profilu napisao “Ne u NATO, kukala nam majka”. Njegov identitet potvrdio je napadačev brat, s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu. Nije imao obitelj. Napadač je koristio ručnu bombu M-75, poznatu kao “kašikara”, koju je za potrebe JNA proizvodila tvornica “Slavko Rodić” u Bugojnu, a proizvodila se i u tvornici “Đuro Đaković” u Slavonskom Brodu.
Osjetljiv trenutak
Napad na američko veleposlanstvo dogodio se, kaže naš sugovornik iz Podgorice, u škakljivom trenutku: na dan kad je u Beograd stigao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, za malo više od mjesec dana u Crnoj Gori održat će se, ključni, predsjednički izbori, a potom u svibnju i lokalni u glavnom gradu Podgorici.
Uz to, još traje suđenje optuženima za pokušaj izazivanja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016. godine. Naš sugovornik kaže kako ovo može biti “akt pojedinca”, ali ne treba odbaciti ni teoriju da ga je netko “nahuškao” jer su tenzije između prosrpskih i procrnogorskih snaga u Crnoj Gori vrlo napete. Naime, Rusija je vrlo bolno primila članstvo Crne Gore u NATO-u, a Sergej Lavrov nedavno je ponovio da se Rusija i dalje ne slaže s tim odabirom Podgorice te da članstvo nije bilo potrebno.
U Crnoj Gori se anticrnogorske proruske i prosrpske stranke još uvijek žestoko protive članstvu u NATO-u, najavljujući da će istupiti iz članstva čim “oni dođu na vlast”. Službena Podgorica optužuje Rusiju da je involvirana u pokušaj državnog udara i dvije zemlje su “iskopale ratnu sjekiru”. Moskva odbacuje te napade, ali Crna Gora je baš ovih dana odlučila povećati broj svojih vojnika u NATO-ovoj misiji u Afganistanu s 18 na 28.
Zadnja šansa
Osim toga, predsjednički su izbori, koji će se održati u travnju, “zadnja šansa” za proruske i prosrpske snage da mogu nešto značajnije učiniti jer ako sada “propuste šansu”, izbori su tek 2020. - 2021. godine pa očito pokušavaju destabilizirati političku situaciju i atmosferu. Naime, još se ne znaju kandidati za izbore, a dio prosrpsko-proruske oporbe predlaže (naš sugovornik sugerira da je to poruka iz Moskve) da se stane iza jednog zajedničkog kandidata. S druge strane, ni vladajući crnogorski suverenisti još nemaju svog kandidata, iako bi to u slučaju ovakvog scenarija mogao biti Milo Đukanović, bez obzira na to što predsjednik nema velike ovlasti.
Kandidat
No, Milo Đukanović još važe jer on je čovjek čija bi kandidatura najviše homogenizirala pristaše, ali i oporbu. Naš sugovornik ističe kako sve ovisi o tome koga će predložiti oporba pa ako se zaključi da je riječ o jakom kandidatu, onda će mu na megdan Milo Đukanović. Pobjeda vladajućeg kandidata konačno bi utvrdila sadašnje stanje Crne Gore u vezi s NATO-om i EU te ojačala suverenističke snage naspram prosrpsko-proruskih snaga koje ne prezaju ni pred čim u trenucima kad osjećaju da gube.
Tijekom dana se oglasila udruga boraca ratova Crne Gore od 1990. godine koja je objavila da “ljudi pucaju zbog nepravde”. Vlada Crne Gore najoštrije je osudila incident, iznoseći čvrst stav da “ovaj događaj neće i ne može pogoršati visok stupanj sigurnosti diplomatskih predstavništava i ukupnu sigurnosnu situaciju u zemlji”. Potvrđeno je da nema drugih ozlijeđenih te da zgrada ambasade nije oštećena.
Oproštajno pismo
Crnogorska policija je prilikom pretresa stana Dalibora Jaukovića, koji je bacio bombu na veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Podgorici, pronašla oproštajno pismo na šest strana, ispisano rukom.
U pismu Dalibor Jauković, između ostalog, moli obitelj i rođake da “mu oproste zbog onoga što će napraviti“, i opisuje osobne i političke stavove, piše Dnevni Avaz.
Prema prvim informacijama, istražitelji smatraju da je riječ o svojevrsnoj oporuci, oproštajnom pismu koje obično ostavljaju ljudi spremni sebi oduzeti život.
Upravo to pismo moglo bi pružiti odgovor o Jaukovićevom motivu da počini napad na strano diplomatsko predstavništvo i presudi sebi.
Pismo će vještačiti forenzičari, ali će ga detaljno analizirati i profajleri: ukoliko se pokaže autentičnim, bit će to jasan trag istražiteljima. Jauković je živio s majkom i bratom.
U tijeku dosadašnje istrage, osim pronalaska oproštajnog pisma, rekonstruirano je kretanje i ponašanje Dalibora Jaukovića neposredno prije napada.
Detaljnom pretragom terena nisu nađeni zatvarači ručnih bombi, što istražitelje navodi na zaključak da je Jauković u džepovima jakne rukama držao bombe spremne za aktiviranje.
Ambasada u Podgorici poručila Amerikancima da je izbjegavaju
Američka ambasada u Podgorici izvijestila je jučer svoje državljane o “aktualnoj sigurnosnoj situaciji” te im preporučila da se do daljnje obavijesti drže podalje od kompleksa ambasade. Na web stranici ambasade objavljene su i dodatne upute američkim državljanima: pratite lokalne medije zbog novih vijesti, izbjegavajte velika okupljanja i prosvjede, slijedite upute lokalnih vlasti i provodite razumne mjere sigurnosti.
Pred ambasadom su mjere sigurnosti bile vidljivo pojačane. Ostale američke ambasade u regiji, posebno ona u Sarajevu koja je već bila meta napada, gotovo su sigurno podigle mjere sigurnosti, ali praksa je američke diplomacije da nikad s lokalnom javnošću ne raspravlja o mjerama sigurnosti. Američkim državljanima u BiH, Makedoniji, Srbiji i na Kosovu ambasade preporučuju da održavaju uobičajene mjere sigurnosti, da prate Facebook i Twitter račun lokalne ambasade, a u BiH da se čuvaju mina. (Ž.T.)