Neočekivani pronalazak velike stambene zgrade iz prve polovice VI stoljeća prije Krista na Kvirinalu, uz sadašnju Širinu sv. Suzane, stubokom je izmijenila arheološko i povjesničarsko poimanje Rima u to doba, otprilike za vladavine kralja Servija Tulija. Dosad se tvrdilo da su na Kvirinalu tada bili samo sakralni objekti i groblja, ali pronalazak oveće stambene zgrade govori da je urbanizacija Rima bila još šira nego se moglo pretpostavljati.
To je ovoga časa najstarija stambena zgrada otkrivena u Rimu. Bila je podignuta uz zonu svetištâ, gdje je stoljeće kasnije izgrađen velik hram, za koji se još ne zna kom bogu je bio namijenjen, jer osim temelja i baze zidova nema ni kipova ni ukrasa po kojima bi bilo moguće zaključiti što je u tom hramu slavljeno.
Romul, mitski osnivač Rima, koji je jamačno bio i neka povijesna osoba (vjerojatno kralj koji je ujedinio latinsko naselje na Palatinu i etrursko na Kapitolu sa sabinskim na padinama Kvirinala i tako udario monopol na gaz na Tibru i na tržište uljem, solju i stokom), poslije smrti je slavljen kao bog nazvan Kvirin. Njegovo ime ponio je i svetac zaštitnik Sisačke biskupije, u nas poznat i kao Kirin.
Po nekim pretpostavkama, zgrada bi mogla pripadati nekome vezanome uz svetišta na Kvirinalu.
Na tom je području do 1873 bio rimski karmel, a 1885 je tu sazdana palača Nacionalnoga geološkog instututa, koju sada država adaptira da bi je prodala. U sklopu te adaptacije istražuje se i teren, pa je spomenuti hram nađen proljetos, a stambena zgrada ovih tjedana, pod samim Institutom. Neće biti zatrpana, nego će biti vidljiva iz zgrade, kako je već uvriježena praksa od posljednjih desetljeća prošlog stoljeća.