PIŠE INOSLAV BEŠKER

PAPA PUT DO MOSKVE PLANIRA PREKO BEOGRADA? Tajnoviti sastanak s izaslanstvom SPC-a u Vatikanu protekao u izolaciji

Boris Kovačev/EPH

Poglavar Katoličke crkve papa Frane primio je u subotu stručno izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve u kojemu su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović), episkop bački dr. Irinej (Bulović) te ambasador pri Unescu dr. Darko Tanasković, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici.

Za taj sastanak je pravoslavni patrijarh srpski Irinej (Gavrilović) zamolio papu Franu u pismu koje mu je uputio lani u srpnju. To je pismo tek nedavno u Jutarnjem listu objavio novinar Drago Pilsel. Patrijarh је zamolio Papu da ti predstavnici budu trajno izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve za neposredan dijalog sa Svetom Stolicom.

Patrijarh Irinej

Razgovor je prošao u potpunoj komunikacijskoj izolaciji, jer je tretiran kao privatna audijencija “Izaslanstva srpsko-pravoslavne Patrijaršije”, i ni slova više.

Moguće je pretpostaviti da su glavne teme, uostalom međusobno povezane, bile eventualna kanonizacija bl. Alojzija Stepinca i eventualno Papino apostolsko putovanje u Srbiju, uz Rusiju zasad jedinu evropsku državu koju još nije pohodio niti jedan papa. Naime, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić dvaput je pozvao papu Franu da posjeti Srbiju. Poznato je da pape ne odlaze u zemlju gdje se većinska vjerska organizacija protivi njihovu dolasku.

Srpski patrijarh Irinej je uoči Božića po julijanskom kalendaru obznanio da ne bi imao ništa protiv Papina posjeta Beogradu. “S moga osobnoga i s aspekta Crkve to je velik, značajan događaj i tu ne vidim ništa loše”, rekao je Patrijarh, dodavši ipak jednu jasnu distinkciju: “Bitno je dolazi li on kao državnik ili kao rimski biskup. U Crkvi se zna kako se priprema jedno i drugo”.

To je protumačeno kao Irinejeva suglasnost da Papa dođe kao državnik, uz mogućnost njihova međusobnoga kurtoaznog susreta, ali i kao protivljenje Srpske pravoslavne crkve da Frane dođe u svojstvu biskupa rimskoga “zbog velikog tereta prošlosti”. Kao i u Zagrebu, i u Beogradu imaju utjecaj oni koji smatraju da “rane još nisu zarasle”. O eventualnome Papinu posjetu izjasnit će se Sveti arhijerejski sinod, “vlada” koju čine Patrijarh i četvorica vladika izabranih na određeno vrijeme. Posjet izaslanstva SPC Papi ne može ne biti viđen i u tom kontekstu. Beogradsko Oslobođenje bez zazora iznosi pretpostavku da definitivnu odluku neće donijeti ni Sinod ni patrijarh srpski, nego patrijarh moskovski i sveruski Kirill. Po tom izvoru su Bergogliov izbor za papu i njegova “neskrivena želja da redefinira odnose s istočnim svijetom (...) utjecali i na tvrd stav patrijarha Kirilla”.

Stepinac i Srbi

Na ruku Papinu posjetu Srbiji, kako komentiraju tamošnji pravoslavni krugovi, ide i odbijanje Svete Stolice da prizna Kosovo kao neovisnu državu, te Papina odluka da u procesu kanonizacije bl. Alojzija Stepinca uzme u obzir i gledišta SPC. Povijesna uloga koju je kasniji kardinal Stepinac imao za drugoga svjetskog rata bila je predmet prepiske patrijarha Irineja s papom Franom, te će se time podrobnije baviti zajedničko katoličko-pravoslavno povjerenstvo, dok je logično da se stručno izaslanstvo bavilo ukupnim odnosima Srpske pravoslavne crkve i Svete Stolice.

Izdvajamo