Još se nije ni osušila tinta na biračkim listićima, a novoizabrani hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH Željko Komšić krenuo je u oštar napad. “Imamo pravo Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu tužiti Hrvatsku jer je dva puta kao država prekršila Konvenciju o pravu mora. Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak ni sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko čijeg bi mora išao taj Pelješki most - preko BH mora”, rekao je Komšić za HRT.
Pitanje granice na moru s Hrvatskom od raspada Jugoslavije omiljena je tema određenim političkim krugovima u susjednim zemljama - iz tog obrasca iskače Crna Gora koja je lijepo rekla da ćemo na međunarodni sud. I problem riješen.
U BiH se svako malo izvuče pitanje granice, ali tamo je to specifičnije jer je ona dijelom s Republikom Srpskom, a dijelom s Federacijom. Zasad postoji samo jedan granični sporazum, koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Koji, kad je riječ o razgraničenju na Uni, osporava Banja Luka, a Sarajevo tlapi o otvorenom moru. I crvena krpa im je Pelješki most.
Kao da je riječ o barijeri koja će biti spuštena na izlasku iz Malostonskog kanala pa onuda više ni ptica neće moći proletjeti. I glasni su uvijek političari koji se u to, budimo pristojni, ne razumiju. Tako i Komšić ne dovodi u pitanje da most ide s hrvatskog na hrvatsko ozemlje, ali smatra da ide preko “BH mora”.
Kako bi to bilo moguće, vjerojatno je jasno samo njemu. Tako je i Slovenija svojedobno tražila cijelu Savudrijsku valu, more, ali ne i obalu. Pa im je onda pokojni akademik Vladimir Ibler objasnio aksiom Konvencije o pravu mora UN-a: “More pripada obali”. Dakle, ako most kreće s hrvatskog ozemlja, tada i prelazi preko hrvatskog mora. Sve je ostalo međunarodnopravno nevaljano: i to ne dovodi u pitanje mogući kontakt BiH s otvorenim morem.
Čak i da se pojavi ideja nekog imaginarnog koridora, ni on ne bi doveo u pitanje pravo gradnje mosta. Da ne ulazimo sada u brojne detalje koji se moraju uzeti u obzir pri razgraničenju u tako osjetljivom ekološkom sustavu kao što je Malostonski kanal, kao i problematiku zatvorenih mora i zaljeva. I konačno, banalno pitanje: gdje je tu luka?
Nije stoga zgorega podsjetiti da je pitanje Neuma kao luke i pristupa otvorenome moru pokrenuto tek kad su u Sarajevu shvatili da će luka Ploče jednom za svagda ostati hrvatska.