BEZ ČLANOVA OBITELJI

POKOPANA ŽENA SLOBODANA MILOŠEVIĆA Urnu s posmrtnim ostacima položili kraj pokojnog muža: 'Ti i tata sami, ondje gdje Marko i ja nikad nećemo doći'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 20.04.2019. u 17:57

People attend a funeral of Mirjana Markovic, the widow of Serbian strongman Slobodan Milosevic, in Pozarevac, Serbia, April 20, 2019. REUTERS/Marko Djurica
REUTERS

 

Urna s posmrtnim ostacima Mirjane Marković položena je u subotu u zajedničku grobnicu uz supruga Slobodana Miloševića u dvorištu njihove kuće u Požarevcu.

Posljednjem ispraćaju Mire Marković nije prisustvovao nitko od članova uže obitelji Milošević. U Požarevcu nije bilo sina Marka, kćeri Marije, ali ni unuka Marka Miloševića niti njegove majke Milice Gajić.

Prije no što urna položena u grobnicu pročitano je pismo kćeri Marije koja je, između ostalog, napisala da joj je žao što je Mira Marković odlučila biti pokopana u Požarevcu.

"Ti i tata sami, ondje gdje Marko i ja nikada nećemo doći", napisala je Marija.

Urna s posmrtnim ostacima supruge nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije stigla je jučer iz Rusije. Posljednji ispraćaj organizirao je Vojislav Šešelj.

People attend a funeral of Mirjana Markovic, the widow of Serbian strongman Slobodan Milosevic, in Pozarevac, Serbia, April 20, 2019. REUTERS/Marko Djurica
REUTERS

Mirjana Marković umrla je prošle nedjelje u 77. godini u bolnici u Sočiju, u Rusiji, gdje je poslije dolaska 2003. iz Srbije, dobila azil 2010. jer je srbijansko pravosuđe za njom raspisalo tjeralicu u okviru istrage zlouporaba pri dodjeli državnih stanova.

Mirjanu Marković i njezina supruga Slobodana Miloševića neslužbeno se dovodi u vezu s ubojstvom poznatog beogradskog novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Europljanin Slavka Ćuruvije, koji je bio otvoreni protivnik Miloševićeva režima.

Četvorica osumnjičenih za upletenost u ubojstvo Ćuruvije osuđena su nedavno na ukupno 100 godina zatvora, ali politička pozadina tog ubojstva nije otkrivena.

Mirjana Marković rođena je 10. listopada 1942. u Požarevcu, studirala je sociologiju na Sveučilištu u Beogradu gdje je i doktorirala, a bila je profesorica sociologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu. Objavila je oko 100 radova iz područja sociologije, kao i dva udžbenika sociološke tematike. Djela su joj prevedena na mnoge jezike, kao što su ruski, engleski, kineski, grčki.

Tijekom 90-ih godina osnovala je Jugoslavensku ljevicu (JUL) i bila je prva predsjednica te stranke.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo