Sjeverna Koreja je najizoliranija država svijeta, pa je teško povjerovati da je granica između Sjeverne Koreje i Kine nekada bila vrlo prometna. Primjerice, šezdesetih godina prošloga stoljeća Kinezi su bježali iz svoje zemlje u Sjevernu Koreju. A onda se devedesetih dogodila obrnuta situacija, kada su Korejci počeli bježati u Kinu.
U oba slučaja razlog je bio identičan: glad. Ta je granica izlazna stanica za većinu sjevernokorejske trgovine s vanjskim svijetom. Služi i kao glavni pravac od Pekinga prema Pjongjangu.
Dvoje reportera Reutersa zaputili su se na kinesko-korejsku granicu kako bi doznali sve o tamošnjem životu, a na svom su putu saznali za iznenađujuće navike tamošnjih stanovnika s obje strane granice. Jedni drugima pomažu, druže se i trguju. Također, većina od 31.000 Sjevernokorejaca koji su pobjegli u Južnu Koreju, prešli su upravo ovu granicu.
U Sjevernoj Koreji živi 25 milijuna ljudi, a prema Kini ima ukupno 15 službenih graničnih prijelaza. Kinezi su pokušali ograničiti priljev, ali granica je dugačka 1.400 kilometara. Na nekim mjestima, rupe na granici i više su nego vidljive.
Na jednoj od fotografija je bodljikava žica, podignuta i pričvršćena krpom te je tako omogućen prolaz ispod nje. Ovakav prizor u potpunosti sažima kineski dvosmisleni odgovor na probleme susjeda. Ako bi Peking odlučio naglo prekinuti veze sa svojim susjedom, to bi moglo uništiti Sjevernu Koreju i potaknuti egzodus milijuna tamošnjih građana. S druge strane, ako Peking raširi ruke dobrodošlice, za očekivati je sličan efekt.
U specijalnoj reportaži za Reuters, dvoje reportera Damir Šagolj i Sue-Lin Wong prošli su u prosincu mnoga mjesta uz granicu. Nisu imali problema, samo ih je na nekoliko mjesta zaustavila kineska policija.
Neki su ih prizori iskreno zgranuli. Vidjeli su žene kako peru rublje u zaleđenoj vodi: - Sjevernokorejci u rijeci obavljaju mnoge stvari - peru povrće, rublje, sebe, otkrio je jedan trgovac drvima. Na pitanje čega se najviše boji, odgovor je bio pomalo iznenađujući: 'Mogu svašta podnijeti, ali ne i hladnoću'.
Prizore žena koje na zaleđenoj rijeci peru rublje viđali su često. Ponekad moraju probijati led kako bi došle do vode. Mnoge žene nisu nosile rukavice.
Sjeverna Koreja nekad je bila prosperitetna i bogata država. Davnih 30-tih bila je japanska kolonija, a Japan je puno ulagao u tamošnju industriju. Sjeverna Koreja bila je jedna od najnaprednijih industrijskih regija u Istočnoj Aziji, tvrdi Andrej lankov, stručnjak za Sjevernu Koreju.
Kada se nakon Drugog svjetskog rata podijelio korejski polutook, sve je palo pod kontrolu Kim Il-Sunga. Pedesetih godina prošlog stoljeća Sjever je napao Jug, Kina i Sovjetski Savez su ih podržali, a Sjedinjene Države su bombardirale mostove koje su Kinezi koristili za trgovinu sa Sjevernom Korejom. Kasnije su Kinezi odlazili na studije u Sjevernu Koreju.
- Njihov obrazovni sustav bio je superiorniji od našega. Nisu se svi vratili. Ostali su u Sjevernoj Koreji, a danas vjerojatno žale zbog toga, kaže Li Zhonglin, stručnjak pri Sveučilištu Yanbian. Nakon što su 2006. Sjevernoj Koreji uvedene sankcije zbog nuklearnog programa, trgovinska suradnja s Kinom drastično je smanjena, iako UN nije sankcionirao hranu.
U regiji Yanbian, korejskoj autmonomnoj regiji koju ljudi zovu treća Koreja, registrirano je dva milijuna Kineza korejskog porijekla. Ondje djeluje malena misionarska zajednica koja pomaže prebjezima.
Na drugom kraju granice, u Dandongu, svi su na neki način povezani sa Sjevernom Korejom, bilo da njihova obitelj posluje sa korejskim državljanima ili jedu u restoranima gdje posužuju žene iz Sjeverne Koreje ili pak studiraju sa Sjevernokorejcima na Sveučilištu Liaoning. Ima ondje i tvornica s morskom hranom i tekstilom koje zapošljavaju radnike iz Sj. Koreje te shopping centri koji poslužuju mušterije iz Koreje. Uglavnom dolaze po robu koju onda preprodaju u domovini.
U Hekou, u blizini Dandonga, reporteri Reutersa razgovarali su s muškarcem koji s prijateljima još uvijek ponekad odlazi u Koreju radi zabave, u noćne izlaske: - Pijemo cijelu noć, baš se ponekad mangupiramo. Zabavljamo se. Važno je ponijeti četiri stvari, pečeno pile, kobasicu, baijiu (kineski alkohol) i cigarete. Ne nosimo pivo. Korejsko pivo je puno bolje od našega, objasnio je.
Kinu i Sjevernu Koreju dijele dvije rijeke, Yalu i Tumen. Stariji ljudi se još uvijek sjećaju rata koji se vodio između 1950. i 1953. Završio je podjelom Koreje na Sjevernu i Južnu. Tijekom ratovanja srušeni su mnogi mostovi, pa tako i onaj u Hekou. Još uvijek je u ruševinama. Wang Bingmin bio je dijete i živio je kraj mosta za vrijeme bombardiranja. Bombe su letjele preko njegove glave. Kaže da su svi bježali, te da su bombama gađali čak i planine.
- Ljudska utroba letjela je posvuda, poprskana su i drveća, iznio je jezivi podatak. Svaki dan dovodi vjevericu, svog kućnog ljubimca, do obale rijeke, kaže da mu pomaže u borbi protiv nesanice. Za zimskih mjeseci, kada se rijeka zaledi, mnogi Korejci prelaze granicu i odlaze u Kinu. Pokraj mosta stoji natpis: 'Spriječiti i ugušiti pokušaje krijumčarenja. Zabranjeni dronovi'.
Ima tamo i jedan štand na kojemu Yang Shilong prodaje suvenire. Zimi Korejci hodaju po ledu i uzimaju od srušenog mosta drvo iz stupova. Služi im za grijanje. Kinezi to ne smiju raditi, objašnjava on. U blizini mosta je i ljuljačka, namijenjena turistima, kako bi mogli u miru i udobnosti promatrati drugu stranu. No zahrđala je i visi pod čudnim kutom pa nije baš najsigurnija: - Tamo je Sjeverna Koreja, drugačija zemlja. Oni su socijalisti, nisu poput nas, objasnio je.
Duž cijele obale postoje osmatračnice. I kineski lokalci i korejski prebjezi tvrde da se njima služi sjevernokorejska tajna služba kako bi mogli promatrati prelaske preko granice. Neki idu toliko daleko pa tvrde da imaju svoje prste u ilegalnom trgovanju preko granice, iako takve radnje postaju sve teže izvedive.
- Ne biste vjerovali kakvom robom se ovdje ilegalno trgovalo, kaže trgovac drvetom. Početkom 2000-tih, Sjevernokorejci prodavali su medvjeđe kandže: - Nitko se ne bi usudio prodavati kineske medvjeđe kandže. To je ozbiljan zločin.
Na panoima u blizini Dandonga piše: 'Preuzmite inicijativu kako bi se očuvao red na granici'. Kineska je strana prekrivena nadzornim kamerama i crvenim natpisima. Na nekima su poruke poput ove: 'Interesi Domovine iznad svega'.
Ondje su već dugo vremena stacionirani kineski vojnici i policija, djelomice zbog straha od priljeva izbjeglica. Zadnjih godina kineski mediji pisali su o kineskim seljacima koje su ubili Sjevernokorejci u pokušajima prelaska granice u potrazi za hranom.
Reporteri Reutersa susreli su i dvojicu kineskih poslovnjaka koji su krenuli prema Dandongu u potrazi za jeftinom radnom snagom iz Sjeverne Koreje. Trebaju im za izradu električnih komponenti. Dosad su koristili zatvorenike zbog bolje kvalitete proizvoda te nižih troškova rada. Kažu da su Sjevernokorejci još jeftiniji...