Gruzija je ponovo na rubu općeg unutarnjeg sukoba, već trećeg u proteklih sto i drugog u posljednjih 30 godina.
Naime, nakon što je gruzijski parlament, gdje većinu ima otvoreno proruska stranka Gruzijski san kontroverznog oligarha Bidzine Ivanišvilija, u trećem čitanju izglasao je tzv. zakon o stranim agentima, koji se folklorno naziva i ruskim zakonom jer je gotovo istovjetan onome koji već dulje funkcionira u Putinovoj Rusiji, buknuli su veliki prosvjedi.
Na gušenje nisu bačene samo jake specijalne policijske snage nego i parapolicijske skupine bliske vladajućoj stranci, koje se brutalno obračunavaju s proeuropskim nezadovoljnicima.
Zanimljivo je da prema svim relevantnim istraživanjima čak 80 posto Gruzijaca podržava članstvo svoje zemlje u EU i smatra da je to "jedini ispravan put" kojim Gruzija treba ići.
Podsjetimo da je Gruzija ostala bez trećine svog teritorija u ratovima nakon raspada SSSR-a, odnosno bez dviju svojih pokrajina, Abhazije i Južne Osetije, koje je Rusija priznala kao neovisne države.
Naime, ovim zakonom, smatraju u oporbi, Gruzija ponovo pada u ruski zagrljaj i gubi europsku perspektivu, koja joj se otvorila kada je nedavno dobila status kandidata za članstvo u EU.
Upravo to je i bio okidač da se, na očiti mig iz Moskve, krene u donošenje spornog zakona koji ograničava rad neovisnih i nevladinih organizacija i medija te sputava razvoj građanskog društva i ljudskih prava.
Prema tom zakonu, sve nevladine organizacije, neovisne institucije koje se brinu za manjinska i građanska prava te mediji koji dobivaju više od 20 posto sredstava iz inozemstva bit će pod posebnom paskom državnih organa i kao i u Rusiji će dobiti "oznaku" stranih agenata te će im biti potrebna preregistracija (a mnogi se boje da bi im mogla biti uskraćena dozvola za rad ili da bi mogli biti kažnjavani visokim novčanim kaznama).
Zakon je donesen kako bi se prodemokratska i prozapadna oporba pred izbore desetkovala. Parlamentarni i predsjednički izbori u Gruziji trebali bi se održati u listopadu 2024. godine, pa vlast smatra da bi ovim zakonom mogla mnogim oporbenim strankama i pojedincima onemogućiti kandidiranje.
- Ovo je kraj gruzijske demokracije! Ne želimo u Rusiju, želio u Europu! - uzvikuju prosvjednici koji se već danima okupljaju pred parlamentom.
Gruziji prijete i politička kriza i raskol jer je osim oporbenih stranaka na stranu proeuropskih prosvjednika stala i predsjednica Salome Zurabišvili, koja je rekla: "Gruzija je od Europe dobila politički predujam za budućnost, a sada sve to Gruzijski san sabotira i želi oteti od gruzijskih ljudi."
Već je najavila veto na sporni "ruski zakon", ali tamošnji analitičari smatraju da vlada i vladajuća većina već imaju plan kako zaobići i neutralizirati predsjedničin veto.
No sada je na djelu velika igra jer znaju da bi izigravanje veta moglo dovesti do još veće političke napetosti u zemlji, pa se čeka kako će se sve ovo završiti i rasplesti. Sva ova ujdurma napravljena je iz najmanje tri razloga - prvi je, naravno, pritisak iz Rusije, koja pod svaku cijenu želi onemogućiti da se postsovjetske zemlje, za koje smatra da na njih ima pravo, razbježe ispod njenog stiska poput rakove djece.
Ovim je Rusija postigla svoj cilj: Gruzija je destabilizirana, politički rovita, a iz Washingtona i Bruxellesa su stigla upozorenja (pravi melem za kremaljske uši) da bi gruzijska euroatlantska perspektiva mogla doći u pitanje. Iz SAD-a i EU su već najavili da će "preispitati" odnose s Gruzijom nakon donošenja ovog zakona. U gruzijskoj vladi i parlamentu odbili su primiti američkog izaslanika zaduženog za europska i euroazijska pitanja u State Departmentu Jima O‘Briena te njemačkog europarlamentarca Michaela Rotha.
Europski predstavnici su se nakon što im je uskraćeno da posjete vladu i parlament priključili proeuropskim prosvjednicima na trgu u Tbilisiju, gdje su ih podržali i iskazali obećanje da Europa neće zaboraviti Gruziju. Iz Moskve su odmah reagirali da je "takvo ponašanje Bruxellesa" miješanje u unutarnje stvari Gruzije, kako je to formulirao kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov napomenuvši da je Gruzija suverena država koja ima pravo sama donositi zakone za koje misli da treba.
Bizarno je bilo objašnjenje premijera Iraklija Kobahidzea, koji je kazao da Ivanišvili nije želio primiti američkog diplomata jer time prosvjeduje što su mu u SAD-u "blokirane dvije milijarde dolara". To je drugi razlog zašto je zakon donesen.
I treći je razlog, kako za Deutsche Welle kaže gruzijski analitičar Gala Vasadze, "Ivanišvilijeva igra" - po njemu, on traži od Zapada da Gruzija i dalje bude na europskom tragu, ali da mu se dopusti trgovanje s Rusijom, s kojom on osobno ima dobre poslovne kontakte, te da ga se podrži da ostane na vlasti. Doduše, užarena atmosfera u Tbilisiju se nastavlja.