ISTRAGA

POZNATI REZULTATI MEĐUNARODNE ISTRAGE O NAPADIMA NA TANKERE Akcije su izveli specijalci, Amerikanci znaju odakle oni dolaze

A combination of undated photographs provided June 6, 2019 by the United Arab Emirates mission to the United Nations show underwater damage to the (clockwise from top left) Saudi Arabian tanker Amjad, Saudi Arabian tanker Al Marzoqah, Norwegian tanker Andrea Victory and Emirati vessel A. Michel in the Port of Fujairah. UAE Mission/Handout via REUTERS. ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES.
REUTERS

Saudijska Arabija, kao i Sjedinjene Američke Države, drži da iza napada “gotovo sigurno” stoji Iran, čime će se dodatno zaoštriti napeti odnosi

Međunarodna istraga u slučaju sabotaže četiri naftna tankera pokraj obale Ujedinjenih Arapskih Emirata zaključila je kako je najvjerojatnije riječ o organiziranom napadu pod pokroviteljstvom jedne države, javlja CNN.

Zajedničku istragu proveli su UAE, Saudijska Arabija i Norveška, a svoje su zaključke, zasad neformalno, predstavili Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u četvrtak popodne.

 

Bez detalja

“Postoje snažne indicije da su četiri napada bila dio sofisticirane i koordinirane operacije koja je provedena sa znatnim operativnim kapacitetima”, stoji u zaključku istrage. Do napada je došlo 12. svibnja ove godine, a u njemu su pogođena dva tankera koja su plovila pod zastavom Saudijske Arabije te po jedan tanker iz UAE i Norveške. Iako u službenom izvještaju nisu objavljeni detalji sabotaže, CNN je objavio snimke norveškog tankera, Andrea Victory, na kojima je bila jasno vidljiva šteta na oplati broda.

Pogon

U rezultatima istrage otkriveno je kako je šteta nastala od eksplozija mina “priljepaka” - magnetnih mina koje su postavljene na oplatu broda s vremenskom odgodom detonacije. Najvjerojatnije su ih postavili ronioci na razinu površine mora, a prema lokacijama na kojima su postavljene čini se da je cilj najvjerojatnije bio onesposobljavanje pogonskog sustava, a ne uništenje samih brodova.

Prema zajedničkim zaključcima svih triju država, za izvedbu napada bili su potrebni visokoobučeni ronioci, a eksplozivni naboji postavljeni su na mjesta gdje neće doći do istjecanja nafte ni detonacije tereta, što ukazuje da su izvršitelji bili dobro upoznati s dizajnom brodova koje su napali. Sami napadači brzo su se povukli gliserima, što navodi na zaključak da su bili dobro upoznati i s geografskim područjem.

Najlogičniji je zaključak na temelju utvrđenih činjenica da se radilo o vrlo temeljito organiziranoj i provedenoj operaciji koja je mogla biti izvedena jedino uz institucionalnu podršku obavještajnih i vojnih elemenata neke države, pogotovo s obzirom na to da cilj nije bio počiniti maksimalnu štetu.

 

Derivati

Tjedan dana prije napada američka je Pomorska uprava izdala upozorenje da bi “Iran ili njegovi saveznici” mogli napasti komercijalne brodove i infrastrukturu za proizvodnju naftnih derivata u široj regiji.

Iako su i Saudijska Arabija i SAD sumnjali na upletenost Irana u napad, ta država nije imenovana kao odgovorna u zaključcima istrage. Glasnogovornik iranskoga Ministarstva vanjskih poslova Sejed Abas Musavi oglasio se ubrzo nakon napada priopćenjem u kojem je ustvrdio kako su incidenti “zabrinjavajući i za žaljenje” te je zatražio više informacija o “navodnoj sabotaži”.

Upozorio je na moguće “spletke zlonamjernika koji žele uvesti nemir u regionalnu sigurnost” te pozvao sve države u regiji da zadrže “budnost u slučajevima bilo kakvog avanturizma stranih elemenata”. Veleposlanica UAE u UN-u rekla je tijekom neformalnog sastanka Vijeća sigurnosti da ona ne optužuje Iran za napade, no Saudijska Arabija i SAD bili su znatno otvoreniji u svojim optužbama.

Odgovornost

Saudijski veleposlanik u UN-u Abdulah al-Mualimi jasno je izjavio kako Rijad vjeruje da “odgovornost počiva na plećima Irana”. “Postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na odgovornost Irana. Ako toleriramo ovakav simbolični napad, otvaramo vrata za nove”, rekao je al-Mualimi.

I američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton ustvrdio je kako Iran “gotovo sigurno” stoji iza napada. S druge strane, zamjenik ruskog veleposlanika Vladimir Safronkov naglasio je da “ne treba brzati sa zaključcima”.

Hormuški tjesnac, pokraj kojega se odvio napad, strateški je prolaz čije su teritorijalne vode podijeljene između Omana i Irana, dok je more koje ulazi u tjesnac podijeljeno između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Procjenjuje se da čak 20 posto sve nafte kojom se trguje na svijetu prolazi kroz taj kanal čiji je raspon na njegovu najužem dijelu širok manje od 50 kilometara. Dan poslije napada, nakon što je Saudijska Arabija incident proglasila sabotažom, svjetske cijene nafte odmah su skočile čak dva posto.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo