Prazne hotelske sobe i turistički brodovi te bankrotirane turističke agencije možda i najbolje otkrivaju trenutno ekonomsko stanje u maloj pacifičkoj državi Palau, koja se našla usred eskalirajućeg diplomatskog sukoba između Kine i Tajvana.
Palau, ili kako glasi službeni naziv Republika Palau (palauski Belau), je otočna država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta, a ima nešto više od 20.000 stanovnika. Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg je vršio SAD. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD-om u obliku slobodne zajednice.
Krajem prošle godine, Kina je zabranila turističke posjete po idiličnom tropskom arhipelagu, zbog nedostatka diplomatskog statusa. I dok Kina nastavlja sa proširivanjem svog utjecaja preko Tihog oceana, Palau je jedan od 18 preostalih saveznika Taipeia, i pod pritiskom je prebacivanja angažmana, dužnosnika i poslovnih ljudi.
- U tijeku je rasprava o kineskom oružanom turizmu, rekao je Reutersu Jeffrey Barabe, vlasnik hotela Palau Central i Palau Carolines Resort u Kororu, najvećeg grada u državi.
Koror
- Neki vjeruju kako je dolarima bilo dopušteno da se slijevaju, samo da bi ih sada povukli, kazao je.
Kinesko povlačanje najbolje je vidljivo u centru Korora. Hoteli i restorani zjape prazni, turističke agencije nemaju posla, a brodovi koji su inače prevozili turiste na idilične lokacije - usidreni su na molovima.
Prije zabrane, kineski turisti činili su su oko pola svih turista u Palau. Od 122.000 posjetitelja u 2017. godini, 55.000 je bilo iz Kine i 9.000 iz Tajvana, pokazali su službeni podatci.
Kineski investitori također su nekad mahnito kupovali nekretnine, financirali gradnje hotela, otvarali tvrtke...
Pad od objavljivanja zabrane bio je tako oštar, da je zrakoplovna tvrtka Palau Pacific Airways priopćila u srpnju da će prekinuti letove do Kine, jer su financijski neisplativi.
- Kineska vlada nastojala je usporiti ili zaustaviti turiste da dolaze u Palau, izjavila je zrakoplovna tvrtka, inače pod kontrolom Tajvana, koja je došla do smanjenja 50 posto rezervacija od početka kineskih sankcija.
Da ovo Kini nije prva ovakva 'akcija' u zadnje vrijeme, najbolje pokazuju prošlogodišnja događanja kada je Kina također iskoristila svoj 'turistički potencijal' kao diplomatski alat. Tada su naime svojim građanima onemugućili odlaske u Južnu Koreju, nakon što je Seul ugradio kontroverzni američki sustav proturaketne obrane.
Na pitanje je li zaista bila namjera Kine Palau proglasiti 'ilegalnim odredištem' bio način pritiska da se tako odmaknu od Tajvana, iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako se odnosi s drugim zemljama moraju dogoditi u okviru načela 'jedna Kina'.
- Princip jedne Kine je preduvjet i politička osnova za održavanje i razvijanje prijateljskih i kooperativnih odnosa sa svim zemljama širom svijeta, poručili su u priopćenju Reutersu, bez nekakvog posebnog osvrćanja na Palau.
Princip 'jedne Kine' temeljna je vladina politika koja tvrdi da je Tajvan neodvojivi dio Kine. Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Kina namamila četiri zemlje u zadnje dvije godine kako bi prebacile diplomatsko priznanje iz Taipeja u Peking, nudeći im zauzvrat velikodušne pakete pomoći i brojna ulaganja.
- Iako se Tajvan suočava s ozbiljnim diplomatskim izazovima, vlada neće pokleknuti pred pritisku iz Pekinga, priopćilo je ministarstvo na svojim internetskim stranicama.
- Tajvan će i dalje naporno raditi s prijateljskim narodima kako bi podržao regionalni mir i stabilnost i osigurali naše pravo mjesto u međunarodnoj zajednici, poručili su.
Predsjednik Palau Tommy Remengesau Jr. izjavio je kako nije bilo službene komunikacije iz Pekinga o sankcijama u turizmu.
- Nije tajna da bi Kina htjela da se mi i naši diplomatski prijateljii iz Tajvana prebacimo njima, ali nije na nama da odlučujemo o jednoj kineskoj politici, izjavio je za Reuters.
Predsjednik Tommy Remengesau Jr.
Remengesau, čiji drugi i konačni mandat predsjednika završava u siječnju 2021., izjavio je kako Palau pozdravlja ulaganja i turizam iz Kine, ali načela i demokratski ideali trenutačne administracije usko su uskladjeni s Tajvanom.
Palau se prilagodio kineskim sankcijama usredotočivši se na posjetitelje veće potrošnje, a ne na masovni turizam, koji je već negativno utjecao na okoliš, kazao je Remengesau.
Jedna od Palauovih najvećih turističkih atrakcija, slanovodno jezero Meduza, zatvoreno je 2017. godine nakon što je velik broj plivača dao svoj doprinos u istrebljenju meduza.
- Prava je istina da masovni turizam i velike brojke nisu ključne za Paulau. Odlučili smo voditi politiku kvalitete u odnosu na kvantitetu, rekao je Remengesau.
Bivši državni dužnosnici Palau kažu kako Peking pokušava učvrstiti svoj utjecaj u regiji prije isteka Compacta, sporazuma o financiranju između Sjedinjenih Država, Saveznih država Mikronezije, Marshallovih otoka i Palau 2023. i 2024. godine. Sjedinjene Države osiguravaju u prosjeku oko 200 milijuna dolara godišnje za te države i odgovorne su za obranu triju zemalja, a i članica su Ujedinjenih naroda.
Prošlog prosinca, SAD je zakašnjelo odobrila 124 milijuna dolara pomoći Palau do 2024. godine, ali nije najavila nikakve planove za proširenje tog sporazuma.
- Sjedinjene Države i Kina nisu suparnici, izjavio je glasnogovornik američkog State Departmenta Reutersu.
- Međutim, zabrinuti smo zbog održivosti opterećenja duga za zemlje koje su jako vezane za Kinu, kao i na ekološke, socijalne ili radne uvjete koji često dolaze u paketu kada je riječ s projektima koji financiraju Kinezi.
Izvješće o sigurnosti iz lipnjua Komisije za ekonomsku i sigurnosnu provjeru Sjedinjenih Američkih Država kaže kako je sve veći gospodarski angažman Pekinga na Tihom oceanu bio potaknut diplomatskim i strateškim prioritetima, uključujući smanjenje Tajvanske međunarodne prisutnosti, dobivanje pristupa prirodnim resursima i razvoj plave mornarice.
Bivši dužnosnici mikronezijskih vlada priopćili su kako Peking također želi proširiti svoju Inicijativu za pojaseve i ceste u Palau, i mogao bi pružiti važan izvor ulaganja nakon što istekne sporazum Compact.
Bivši predsjednik Palau Johnson Toribiong smatra kako bi trebalo 'dovesti kineske investitore, što bi bio veliki čimbenik u palau-kineskim odnosima'.
Toribiong, koji je predsjedavao do 2013., izjavio je Reutersu kako se Palau se ne bi smio izolirati.
"Sviđa mi se Tajvan. Ali čak i i njihovim stanovnicima sada treba Kina. Poslovni ljudi također žele Kinu. Nisu im važne političke posljedice. Razmislite o ekonomiji , poručio je Toribiong.
Palau godišnje prima 10 milijuna dolara iz Tajvana, te stipendije koje potiču medicinu i obrazovanje. Remengesau je kazao kako Palau nije imao nikakvih službenih razgovora s Kinom oko financiranje nakon isteka Compacta, ali vlada je interno raspravljala o tom pitanju.
Kina je brzo postala jedna od dominantnih gospodarskih snaga na Pacifiku, trošeći milijarde dolara u trgovini, investiranju, pomoći i turizmu diljem Mikronezije i šire regije.
Kinina ukupna robna razmjena sa zemljama članicama Pacifičkog Foruma u 2017. godini iznosila je 8,2 milijarde dolara, u odnosu na 1,6 milijardi dolara Sjedinjenih Država, kaže izvješće sigurnosti SAD-a.
Kineski povlašteni zajmovi pacifičkim otocima također su oštro porasli.
Nasuprot tome, nastojanja Washingtona da ojača svoju poziciju u Palau u velikoj su mjeri površna.
S druge strane, vlasnik jednog odmarališta tvrdi kako su kineski investitori osigurali 99-godišnje zakupnine za oko 60 hotelskih projekata i prije 2017. godine, no izgradnja je uglavnom na čekanju.
Čini se kako Kinezi čekaju pravi trenutak, a slično tvrdi i Jackson M. Henry, koji radi kao procjenitelj nekretnina u Kororu, te pomaže kineskim tvrtkama u zakupu zemljišta od lokalnih klanova, izjavio je kako pokušava 'uspostaviti kanale za pomoć kineskim ulagačima u Palau uoči sljedećih izbora 2020. godine.
Kandidat Surangel Whipps Jr., kojeg podržavaju poslovni krugovi, prvi je favorit na izborima.
Henry, koji je prethodno bio i veleposlanik Palaua u Tajvanu, rekao je da Palau želi biti prijatelj i sa Tajvanom i sa Kinom, no čini se da bi sljedeća administracija mogla u potpunosti potpasti pod kineski utjecaj.
Posjet japanskog cara Akihita i carice Michiko