NAJAVLJUJE PROMJENE U AUSTRIJI

SEBASTIAN KURZ Najmlađi ministar želi biti najmlađi premijer

REUTERS

Sa 24 godine postao je gradski vijećnik u Beču, sa 25 državni tajnik za imigraciju, a sa 27 ministar vanjskih poslova - najmlađi šef diplomacije u Austriji i čitavom svijetu, ikad. U svibnju ove godine Sebastian Kurz izabran je za šefa velikog ÖVP-a

Krajnjoj desnici preoteo je temu migranata i vodstvo u anketama.  Ponizio je stare stranačke lidere, pa će na izbore izaći kao Lista Sebastiana Kurza, naljutio je Italiju, zamjerio se Turskoj, Saudijskoj Arabiji... i sve to prije tridesete

Biografija mu sliči onoj Marka Zuckerberga i mogula Silicijske doline: prekinuo je studij prava da bi se posvetio onome što ga zanima. U njegovu slučaju to je bila politika. Sa 24 godine postao je gradski vijećnik u Beču, sa 25 državni tajnik za imigraciju, a sa 27 ministar vanjskih poslova - najmlađi šef diplomacije u Austriji i čitavom svijetu, ikad. U svibnju ove godine Sebastian Kurz izabran je za šefa velikog ÖVP-a, Austrijske narodne stranke. Sada želi postati austrijski kancelar, vjerojatno najmlađi premijer neke zemlje.

Mnogi ga uspoređuju s Emmanuelom Macronom, 39-godišnjim predsjednikom Francuske. I zbilja, neposredno nakon što je Macron pobijedio na izborima, ostavljajući iza sebe klasične francuske stranke u ruševinama, 30-godišnji Kurz izašao je pred svoju stranku s ultimatumom od sedam točaka. Austrijski narodnjaci pristali su na sve što je tražio: dali su mu otvorene ruke da sam bira svoje suradnike i predsjedništvo stranke, da sam formira izbornu listu i odluči s kim će koalirati. I ne samo to, na izbore će izaći ne kao ÖVP, nego kao “Lista Sebastiana Kurza”. Na sve su pristali, i sredinom svibnja izabrali ga za predsjednika. Parlamentarna većina uskoro je izglasala prijevremene izbore. Godinu dana prije roka, održat će se 15. listopada prošle godine.

Novi duh, nova pravila

Još lani sve je izgledalo sasvim drugačije. Sveučilišni profesor Alexander Van der Bellen tek je iz trećeg puta izabran za predsjednika Austrije, s minimalnom prednošću pred kandidatom krajnje desnice Norbertom Hoferom, umiljatijom verzijom predsjednika FPÖ-a Heinz-Christiana Strachea, poznatog po drastično desnoj retorici. Tada se činilo da je unaprijed sve jasno, na idućim parlamentarnim izborima pobijedit će krajnje desni FPÖ, koji je osvajao 35 posto glasova, pa i do 40 posto. Još sredinom svibnja radikalna desnica je vodila u anketama. Do izbora Kurza na čelo ÖVP-a. Tad se stvar preokrenula: 35 posto glasova sad osvaja Kurz i njegova stranka, a FPÖ je treći, s dvadesetak posto glasova.

Tako to izgleda kad milenijalci nastupe na političku scenu, noseći novi duh i nova pravila. U Macronovom stilu, najavio je otvaranje stranke prema drugim političkim strujama i pretvaranje stare konzervativne narodnjačke stranke u široki liberalno-građanski pokret. Dobio je otvorene ruke da na izbornu listu postavi kandidate koji nisu članovi stranke, sam će presuditi i o eventualnim budućim ministrima.

Sebastian Kurz ubrizgao je dodatnu dozu energije u uspavanu austrijsku političku scenu. Nazivaju ga punokrvnim političarom - uostalom, on ništa drugo u životu nije ni radio. No, u govoru i nastupu daleko je od dosadnih, starih političara, koji govore samo da ne bi ništa rekli. Kurz je jasan i uvjerljiv, govori običnim jezikom, razumljivim mnogima. Magazin Time još ga je u ožujku proglasio jednim od deset nadolazećih svjetskih lidera.

Jedna era je gotova, sada dolazi nova era, koju tek razaznajemo u osnovnim obrisima. Stranke koje su Europom vladale desetljećima nestaju sa scene. Političari se brendiraju poput glumaca ili pop zvijezda, važnija je osobna popularnost, uvjerljivost i šarm nego partijski aparat, dugogodišnje političke borbe i savezništva. Tako smo dobili Trumpa, ali i Macrona. I Macron je iza sebe ostavio velike francuske stranke, izašao na izbore tek s novoosnovanim pokretom iza sebe, i pobijedio.

Medijski atraktivan

Austrija od kraja Drugog svjetskog rata živi u svojevrsnom dvovlašću, ÖVP i SPÖ su gotovo čitavo to vrijeme u koaliciji na saveznoj razini, većim gradovima vladaju socijaldemokrati, u manjim sredinama narodnjaci. Kao i ostalim velikim strankama u Europi, popularnost im se stalno truni, do predsjedničkih izbora 2016. kad kandidat ni jedne od te dvije glavne stranke nije ušao u drugi krug. Preuzimajući vodstvo ÖVP-a, Sebastian Kurz (sutra će napuniti 31 godinu) objavio je da je vrijeme starih stranaka prošlo i najavio povratak Austrije na glavnu političku scenu Europe. Već sad je on medijski puno prepoznatljiviji od austrijskog kancelara Christiana Kerna. Po čemu pamtite socijaldemokrata Kerna?

Kurz je bio najglasniji tražeći zaustavljanje balkanske rute. Magazin Time ga je predstavio kao političara koji je u suradnji sa svojim slovenskim, hrvatskim, mađarskim, srpskim i makedonskim susjedima konačno i zatvorio tu rutu. Danas traži zatvaranje mediteranske izbjegličke rute i glasno poručuje Turcima da se ne petljaju u izbore u Austriji, kako su to već učinili u Njemačkoj, kad je Erdoğan pozvao njemačke Turke da ni u kom slučaju ne glasaju za Angelu Merkel, a gradonačelnik Ankare lidera Zelenih Cema Özdemira nazvao izdajicom.

Na svojoj Facebook stranici Sebastian Kurz komunicira neposredno, jasno, živo, izbjegavajući uobičajenu monotoniju političkog govora. Stalno govori o imigrantima, predstavljajući se time kao netko tko osluškuje što muči običan svijet. Uostalom, to mu je resor, jer je još od 2011. ministar za integraciju, a na vlastiti zahtjev resor vanjskih poslova koji vodi proširio je poslovima imigracije i integracije.

Desniji od Merkel

Time je Kurz izbio glavni adut iz ruke krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ). On je konzervativni lider, političar koji se kreće u pojasu između konzervativnog i liberalnog, kako ga je opisao urednik austrijskog dnevnika Die Presse Oliver Pink. Svakako konzervativac, desniji od demokršćana Angele Merkel. Naprimjer, kad je Njemačka ovog ljeta izglasala istospolne brakove, zakon je propao u Austriji jer su Kurzovi narodnjaci glasali protiv. Zakonom su zabranili burke, novim zakonom o islamu zabranili su inozemno financiranje džamija.

Zahtjevi Italiji

U strahu da krajnja desnica ne preuzme vlast, jer se svi sjećaju vremena kad su zbog Jörga Haidera bili pod europskim sankcijama, austrijska politička scena u posljednje dvije godine zaokrenula je udesno. Ili je presudilo onih 96.000 izbjeglica, koliko je u zemlju stiglo takozvanom balkanskom rutom od rujna 2015., što je po glavi stanovnika više nego u Njemačkoj?

Ovih su dana ispunili prijetnju i rasporedili 70 vojnika na prijevoj Brener, jer se ljute što im iz Italije svakog mjeseca dolazi od 700 do 1000 migranata. To je pak naljutilo Talijane, koji uporno traže da EU preuzme svoj dio izbjegličkog tereta. Austrija je poslala vojnike nakon što je očajna Italija zaprijetila da će dati migrantima tranzitne vize, jer su ih stotine i tisuće zaglavile tamo bez pomoći drugih članica EU. Po podacima IOM-a, od početka ove godine u Italiju je preko Mediterana stiglo skoro 100.000 ljudi, ili 20 posto više nego lani. Od 2014. u Italiju je stiglo više od 500.000 migranata.

Kurz poziva Europsku uniju na formiranje zajedničke migrantske politike. Traži da Italija zadrži migrante na svojoj obali, na otocima, i ograniči im dolazak trajektima do kopna. Pozdravio je nova pravila koja su Talijani postavili nevladinim udrugama koje pomažu migrantima.

Pravi pragmatičar

Ove se godine utopilo 2500 ljudi. “Mnogi od onih koji prolaze Mediteran da stignu u Italiju su ekonomski migranti koji nemaju pravo na azil po Ženevskim konvencijama. Mi ih moramo zaustaviti na vanjskim granicama EU”, poručio je austrijski ministar vanjskih poslova i migracija ovih dana. Zaustaviti ih na granicama, i vratiti ih otamo gdje su došli, to ponavlja Sebastian Kurz. “Spašavanje na Mediteranu ne smije biti viđeno kao karta za Srednju Europu.” Nije protiv imigracije i imigranata: “Želim zaustaviti ilegalnu, nekontroliranu migraciju. U isto vrijeme, potpuno podržavam slanje pomoći nerazvijenim zemljama, kao i stvaranje načina za legalno useljavanje u Europu”, poručio je Kurz ovih dana. Ta mu je tema dala širu vidljivost: smatra ga se najzaslužnijim za zatvaranje balkanske rute u noći sa 7. na 8. ožujka 2016.

Sada je najglasniji za zatvaranje mediteranske migrantske rute, za jasnu zajedničku europsku politiku prema migrantima, za jasnu europsku budućnost zapadnog Balkana. I jasno protiv Erdoğanove Turske, koja s ovakvim stanjem demokracije i ljudskih prava ne može postati članica EU. Kurz traži da EU obustavi pregovore o članstvu s Turskom. “Turska je važan susjed s kojim moramo surađivati, ali ne na osnovu članstva”, izjavio je prije tjedan dana.

Tako je oteo krajnje desnoj Slobodarskoj stranci glavne adute. I onda je FPÖ ovoga tjedna izašao s prvim videospotom, u kojem pokazuje Austriju kao biciklista koji se natječe s Mađarskom i Slovačkom. Međutim, Austrijanac zaostaje za njima. Zašto? Jer za razliku od njih još tegli debeljka u crveno-crnom kostimu, čime aludira na vladajuću koaliciju socijaldemokrata i narodnjaka. Ni zabavno, ni efektno.

Kurz je pragmatičar, konzervativac liberalnog lica. Usta su mu puna reformi, konkurentnosti, smanjivanja poreza. Koalicija SPÖ-ÖVP se raspala baš zato što se nisu mogli dogovoriti o reformama. Slobodarska stranka je izašla pred svoje pretežno radničko biračko tijelo s obećanjem da će povećati minimalnu plaću i minimalnu penziju: više od 1000 eura za svakoga tko je radio više od 40 godina, obećava Strache. I oni i ÖVP obećavaju smanjivanje poreza, s tim da bi Stracheov FPÖ do dodatnog novca u proračunu došao povećavanje poreza na strane firme, prenosi Reuters.

Zapadni Balkan

Važna točka politike mladog austrijskog šefa narodnjaka je i jasan stav prema istočnim susjedima: on je za brzu integraciju Zapadnog Balkana u EU. Prošlog je tjedna izazvao buru kad je optužio Tursku i Saudijsku Arabiju da šire svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu. Htio je upozoriti Europu da ne napušta regiju, jer ako nema tu Europe, bit će drugih. U vrijeme promjena poput Brexita, izbjegličke krize i terorizma ne treba ignorirati Zapadni Balkan, upozorio je Kurz.

“Moramo nastaviti igrati važnu ulogu u ovoj regiji, koja je jako važna za EU, moramo podržati reforme i boriti se protiv radikalizacije i osigurati uvjerljivu EU perspektivu”, poručio je Kurz. U svibnju je i Njemačka upozorila na jak utjecaj Saudijske Arabije i drugih zemalja Zaljeva na Zapadni Balkan.

Najspornija je bila Kurzova izjava da Turska i Saudijska Arabija u Sarajevu i Prištini plaćaju ženama da budu potpuno pokrivene. “Ne možemo to mirno promatrati”, rekao je austrijski političar u intervjuu za njemački Handelsblatt. Odmah su stigli demantiji iz Prištine i Sarajeva.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić rekao je da tajne službe BiH nemaju takve informacije pa nema pojma otkud to austrijskom ministru. No, protiv Kurzova zagovaranja brže integracije u EU nitko se nije pobunio.

Izdvajamo