VRLO JEDNOSTAVNO

ŠTO NAPRAVITI S KONTROVERZNIM SPOMENICIMA? Talijani smislili genijalno rješenje za reljef koji slavi fašizam i Mussolinija

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 07.12.2017. u 09:36

Italian dictactor Benito Mussolini (1883 - 1945) saluting during a public address. (Photo by Keystone/Getty Images)
Keystone / Getty Images

Benito Mussolini

 

Da suočavanje s vlastitom povijesti često nije lak zadatak, ljudi s ovih prostora vjerojatno znaju najbolje. Uostalom, kao što je to jednom cinično primijetio Winston Churchill, "Na Balkanu proizvode više povijesti nego su je u stanju probaviti".

I kako to bude, veliki dijelovi te povijesti često su kontroverzni, ili otvoreno sramotni. Naravno, kao takvi se često ne percipiraju u vrijeme kad je određeni režim, kojeg se danas svaka pristojna i razumna osoba srami, bio na vlasti. Pa tako iza zločinačkih režima ne ostanu samo milijuni uništenih sudbina i sjećanja na žrtve strašnih zločina, nego ponekad i spomenici najeksponiranijim članovima režima.

Tako u talijanskom gradu Bolzano na sjeveru države godinama nisu znali što napraviti  s reljefom koji slavi fašističku Italiju i njezinog "Ducea" Benita Mussolinija. Preciznije, reljef je krasio pročelje grade podignute za vrijeme fašističkog režima, a na njemu Mussolini jaše na konju noseći slogan “Credere, Obbedire, Combattere”(Vjeruju, slušaj, bori se). Usprkos tome, u njoj su desetljećima bile smještene gradske službe za financije, piše Carlo Invernizzi Accetti za Guardian.

Sve do 2011. reljef je bio netaknut, dok državne vlasti nisu naredile gradskim vlastima da nešto učine po tom pitanju. Uslijed borbe za uništenjem i očuvanjem spomenika, grad se na kraju odlučio za treću, dugoročno pametnije rješenje.

Grad je objavio javni natječaj u potrazi za idejom kako "kontekstualizirati i smanjiti tenzije" oko politički nabijenog reljefa. Na natječaj su pozvani umjetnici, arhitekti, povjesničari i "bilo tko na neki način uključen u kulturni život", a u pozivu je eksplicitno stajalo da je namjera "transformirati reljef u mjesto sjećanja tako da više ne bude direktno vidljiv, ali svejedno pristupačan na promišljen način u prikladnom okruženju koji objašnjava njegov kontekst".

Na natječaj je stiglo gotovo 500 prijedloga koje je potom ocjenjivala komisija sastavljena od lokalnih osoba iz javnog života, među njima i profesora povijesti, kustosa muzeja, arhitekta, umjetnika i novinara. Komisija je na kraju izdvojila pet prijedloga o kojima je glasalo gradsko vijeće. Cijeli postupak pritom je bio vrlo transparentan, te su svi prijedlozi i postupci bili stavljeni na internet kako bi bili dostupni javnosti.

Na kraju je pobjednički rad odabran i zbog snaže poruke i zbog svoje jednostavnosti. Prema tom prijedlogu, koji je proveden u djelo, preko friza je postavljen LED osvijetljeni natpis citata poznate njemačko-židovske filozofkinje Hannahe Arendt koji glasi "Nitko nema pravo na poslušnost". Natpis je pritom ispisan na tri jezika - talijanskom, njemačkom i ladinskom.

Kako objašnjavaju umjetnici Arnold Holzknecht i Michele Bernard - čiji je prijedlog proveden u djelo - minimalizam intervencije je namjeran kako bi eksplicitno proturječio grandioznom stilu talijanskih fašista, dok je citata zamišljen kao direktan odgovor "pozivu na slijepu poslušnost" koju na reljefu ističe Mussolini. 

Najvažnije je pak to da originalni natpis nije zasjenjen, nego je i dalje vidljiv. Time se na naglašava sjećanje i ističe da povijest nije tek prazna ploča na koju svatko može napisati štogod želi i štogod je prikladno u tom trenutku. Ovako se zapravo povijest konstantno reinterpretira kroz lupu sadašnjosti.

Koliko je ova intervencija bila uspješna pokazuje činjenica da nije izazvala značajne kontroverze, niti na lokalnom, niti na nacionalnom nivou. Zapravo, pobunili su se tek predstavnici lokalne neofašističke stranke koji su to nazvali "talibanskim činom" čiji je cilj izbrisati nacionalnu povijest. No, kako je očito da nisu shvatili poruku natpisa, tako ni njih nitko nije previše doživio.

ELIPSO

Izdvajamo