RAZMJENA VRLO OŠTRIH PORUKA

SVE NAPETIJI ODNOSI KINE I SAD-a Trumpa savjetnici nagovaraju da postavi vojnu bazu na Tajvanu, Peking razmješta balističke rakete, 'ubojice Amerike'

China's President Xi Jinping attends the opening session of the National People's Congress (NPC) in Beijing, China, March 5, 2016. REUTERS/Jason Lee
REUTERS

Donald Trump i Xi Jinping

Kineski čelnik Xi Jinping ima potpunu kontrolu nad politikom i vojskom, a Južno kinesko more smatra neospornim dijelom svoga teritorija

I dok Trump navodno ide prema otopljavanju odnosa s Putinovom Rusijom, iako nije još ni utisnuo trag donjeg dijela leđa u masivnoj kožnoj fotelji u Ovalnom uredu, već je zaiskrilo u odnosima s Kinom, pa se čak i uzajamno zazveckalo oružjem.

Naime, novi američki predsjednik zaprijetio je Kini da se ne igra oko spornog arhipelaga Spratly u Južnome kineskome moru te da ne može na njega polagati teritorijalno pravo.

Opet Spicer

Bijela kuća je preko glasnogovornika Seana Spicera poručila da SAD neće dopustiti da Kina uzme pod suverenitet sporno otočje koje se nalazi u međunarodnim vodama. "Zaštitit ćemo međunarodne vode od dominacije jedne strane, kao i interese SAD-a u toj regiji", poručio je Spicer Kinezima, ali nije morao dugo čekati odgovor. Glasnogovornica kineskoga Ministarstva vanjskih poslova, Hua Chunying, poručila je Washingtonu da se smiri i "bude oprezan" kada su u pitanju arhipelag Spratly i kineski interesi na tom području. Trumpov državni tajnik Rex Tillerson, kojega je Senat potvrdio na tu poziciju baš jučer, usporedio je ponašanje Kine i njezino svojatanje spornog otočja, gdje su Kinezi čak sagradili i nekoliko umjetnih otoka, s ruskom aneksijom Krima (toliko o nadanjima da će sve ići glatko u normalizaciji odnosa s Rusijom) te ustvrdio da će "Kini biti onemogućen pristup". Tillerson, doduše, nije pojasnio kako to SAD namjerava ostvariti, iako su svi shvatili da to neće ići drugačije nego demonstriranjem vojne snage. I bivši predsjednik Barack Obama u te je vode slao američke ratne brodove kako bi pokazao mišiće.

Kineski su mediji, pak, vrlo ratoborno, ali dijelom i posprdno reagirali na Tillersona porukama da Kina ima svoju vojsku, da SAD ne može računati na uspjeh ako ne planira voditi dugi rat širokih razmjera te da je, ako nije na to spreman, posve glupo što uopće prijeti.

Na arhipelag Spratly istodobno reflektira čak šest država iz te regije. Osim Kine, to su još Tajvan, Vijetnam, Malezija, Bahrein i Filipini. Ovi zadnji su čak tužili Kinu Stalnom arbitražnom sudu u Haagu, koji je 2015. godine zaključio da Kina "nema povijesna prava na sporni teritorij". No, kako su na tom području pronađene velike zalihe plina i nafte, a kroz taj akvatorij prolaze i važni trgovački pomorski putevi, Kina se polakomila za tim otočjem te tamo sagradila i nekoliko umjetnih otoka, ukupne površine oko 2900 hektara, na koje je postavila raketne sustave te sagradila vojne aerodrome.

Novi front

Trump je očito otvorio frontu prema Kini koja, čini se, spremno i svisoka suvereno na to odgovara. John Bolton, bivši američki veleposlanik u UN-u i savjetnik novoga američkog predsjednika, pozvao je svog "štićenika" da mora zaustaviti "ratobornu Kinu". Zbog toga je predložio, kako piše Wall Street Journal, da SAD svoje baze (ili barem dio) s japanskog otoka Okinawa prebaci na Tajvan. Naime, Bolton smatra da bi s bazama na Tajvanu Washington mogao lakše kontrolirati područje, i to ne samo sporno otočje Spratly u Južnome kineskome moru, nego i otočje Senkaku (kako ga zovu Japanci) ili Diaoyutai (kako ga nazivaju u Kini) oko kojega se natežu dvije zemlje, što se također smatra jednim od potencijalnih kriznih žarišta opasnih po mir. Bolton smatra da svojim ponašanjem u odnosu na ta dva sporna granična slučaja u Tihom oceanu Peking zapravo demonstrira želju za hegemonijom u istočnoj Aziji.

Predsjednik Trump je također za smanjenje nuklearnog potencijala Kine, što Pekingu, naravno, smeta. Kina je uz rusku granicu razmjestila svoje interkontinentalne balističke projektile Dongfeng 41, dosega 14 tisuća kilometara, ali ta vijest, kažu, nije omaškom objavljena u kineskom tisku i navodno se ne odnosi na Rusiju, nego upravo obratno - poruka je Trumpu koji "omalovažava vojnu snagu Kine" koja je bitno ojačala. Treba napomenuti da sustav Dongeng 41 u "slengu", kako piše Defence Blog, Kinezi nazivaju "ubojicom Amerike". Rusi nisu prosvjedovali zbog postavljanja tih raketa uz svoju granicu, a kremaljski megafon Dmitrij Peskov izjavio je da "Rusija ne smatra Kinu opasnom za svoju sigurnost".

Izdvajamo