NIJE BIO TOLIKO MOĆAN

'SVE ŠTO SE DOSAD ZNALO O RASPUTINU VIŠE-MANJE JE LAŽ' Istaknuti američki povjesničar za Jutarnji otkriva novu istinu o opskurnom ruskom karizmatiku

Grigori Rasputin
 Topical Press Agency / Getty Images

Kada je radio na svojoj knjizi “Bivši ljudi” o posljednjim danima ruske aristokracije, među arhivskim zapisima o velikim obiteljima Romanov, Sheremetev i Golitsyn koje će početkom dvadesetog stoljeća dočekati mračna sudbina ruske revolucije, istaknuti američki povjesničar Douglas Smith učestalo je nailazio na jedno ime. Isprva mu nije davao osobiti značaj jer dotični nije pripadao jednoj od velikih aristokratskih obitelji o kojima je pisao, štoviše, nije čak pripadao niti kakvom obliku moskovske elite, već je bio skromni, polupismeni seljak iz Sibirije. Ipak, pažnja koja mu je pridavana u ruskom tisku iz vremena uoči Prvog svjetskog rata zaintrigirala je Smitha, autora pet knjiga o povijesti Rusije, od kojih je bestseler “Bivši ljudi” nagrađen nagradom Pushkin House Russian Book Prize.

Iskrena priča

Posljednjih trideset godina Douglas Smith redovito boravi u Rusiji; tijekom osamdesetih bio je vodič izložbe “Information USA” koju je američki State Department organizirao diljem SSSR-a, kasnije je radio kao analitičar za Radio slobodna Europa specijaliziran za ruski nacionalizam, a jednom prilikom služio je kao prevoditelj za tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana. Kada je, stoga, kao poznavatelj i ljubitelj ruskog jezika i kulture prelazio po brojnoj literaturi o sibirskom mistiku Grigoriju Rasputinu, zaključio je da je sve što je do sada objavljeno temeljeno na prepisivanju i izvorima koji su daleko bliži fikciji nego stvarnosti.

“Pitao sam se treba li svijetu uistinu još jedna knjiga o Rasputinu, ali zaključio sam da nepravedna, simplistička, neuvjerljiva personifikacija zla kojom ga prikazuje većina biografija jednostavno nije temeljena na povijesnim činjenicama. Odlučio sam približiti mu se i dobiti iskrenu i konkretnu priču o tome tko je bio Grigori Rasputin, sibirski seljak koji će postati najbliži prijatelj Aleksandre i Nicholasa Romanov”, rekao je u ovotjednom razgovoru za Nedjeljni Jutarnji, nekoliko dana nakon što je do sada najpotpunija biografija Romanova osvanula na policama britanskih knjižara.

1914: Russian mystic and self-styled holy man Grigory Yefimovich Rasputin (1871 - 1916) surrounded by his court followers. Amongst them are Sana Pistolkors, A. E. Pistolkors, Anna Viroubova, Maria Golovina and Laptinskaya. (Photo by Hulton Archive/Getty Images)
Hulton Archive / Getty Images
Grigori Rasputin okružen sljedbenicima među kojima su Sana Pistolkors, A. E. Pistolkors, Anna Viroubova, Maria Golovina i Laptinskaja

Kao u mnogim zemljama zapadne Europe, tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu, razdoblje koje opisuje Smith, obavijeno velom mistike i mračnih sila, ponavljano privlači pozornost, što pokazuje i status bestselera Smithove studije o sudbini ruske aristokracije pod novim režimom Lenjina, koji je i sam pripadao jednoj od elitnih obitelji Moskve. U središte opisanog razdoblja nerijetko se postavlja mistični Rasputin, koji je uživao toliko povjerenje posljednjih Romanovih da mu se pripisuje i presudna uloga u njihovom konačnom kraju.

“Rasputinov život jedan je od najintrigantnijih u modernoj povijesti. Ima obilježja mračne bajke. Opskurni, neobrazovani seljak iz sibirske divljine dobiva poziv od Boga i odlazi u potragu za pravom vjerom, na putovanje koje ga vodi kroz goleme daljine Rusije i nakon mnogo godina do samog cara. Čudom, on spasi život nasljednika trona, ali prisutnost tog stranca i utjecaj koji ima na cara i caricu, ljuti ruske velikane i naposljetku ga ubijaju. Mnogi su vjerovali da je sveti seljak predvidio svoju smrt i prorekao da ako mu se išta dogodi, car će izgubiti svoj tron. Kako biva ubijen, carstvo se utapa u neizmjerno krvoproliće i jad koji će trajati godinama”, piše Smith.

Smrt u tamnici

Za nekoliko dana bit će točno stotinu godina od kada je ubijen u tamnici palače Moika u Saint Peterburgu, kao oličenje zla čiji je utjecaj na cara i njegovu obitelj bio takav, da su ga upravo carevi krugovi odlučili zauvijek ukloniti. Kao za života, tako i danas, bio je poznat kao pijanica i mistik, silovatelj i špijun, šarlatan i iscjelitelj, lutalica i karizmatik. Smith tvrdi: “Rasputin je prije svega služio kao svrsishodno žrtveno janje za sve ruske probleme, a bilo ih je mnogo. On je poslužio kao izlika umjesto da se fokusiralo na stvarne probleme kao što su politički sustav i neodrživa ekonomija. Prikazan je kao personifikacija zla, mračni mistik koji je dokrajčio čitavo jedno razdoblje Rusije. To je naravno pretjerivanje, baš kao i vezano uz Rasputina. Njegov je utjecaj na događaje koji će formirati Rusiju bio vrlo limitiran”, govori Smith.

Većinu toga što je o Rasputinu napisano Smith je odlučio odbaciti kao mit ili laž i u potrazi za istinom putovao je u čak sedam zemalja svijeta, uključujući Rusiju, zapadnu Europu, SAD i Rasputinovo rodno selo Pokrovskoe u Sibiru.

“Tijekom mojih putovanja na kojima sam pratio stope tog pravog, stvarnog Rasputina dogodila se zanimljiva stvar. Što sam dublje zalazio u svoje istraživanje, to sam postao uvjereniji da je jedna od najvažnijih činjenica o Rasputinu da je ono što ga je učinilo tako izvanrednom i moćnom ličnosti bilo manje ono što je doista radio, a više ono što su svi mislili da je radio. Nitko nije bio siguran u Rasputinovo podrijetlo, u njegove seksualne apetite, njegovim mogućim vezama s podzemnim vjerskim sektama i, ono što je najvažnije, njegovoj stvarnoj moći na dvoru i prirodi odnosa s carem i caricom. Najvažnija istina o Rasputinu je ona koju su Rusi nosili u svojim glavama”, piše.

circa 1911:  Grigory Yefimovich Rasputin (1871 - 1916) peasant, mystic and self styled holy man who had a magnetic influence over Alexandra and her husband, Tsar Nicholas II is in the midst of a group of his followers.  (Photo by Topical Press Agency/Getty Images)
Topical Press Agency / Getty Images
Grigori Rasputin s grupom sljedbenika

A u glavama su nosili svašta; pričalo se o gotovo izvanzemaljskom seksualnoj energiji koju je imao, zbog koje mu nisu mogle odoljeti niti najfinije dame, iako je bio sve samo ne uglađeni gospodin - navodno je zaudarao i jeo rukama, kako je to bio običaj u dalekoj divljini sibirske izolacije.

Okolnosti u kojima je odrastao Rasputin tipične su, naime, za seoske obitelji u Sibiru na prijelazu stoljeća. Golemi prostor koji se proteže od Urala do Pacifika je mjesto šuma, rijeka i jezera, u kojima se isprepliću ekstremni klimatski uvjeti - od -70 stupnjeva zimi do 35 stupnjeva ljeti. Ovo okrutno mjesto oduvijek je bilo sinonim za patnju i nemilosrdan život. Žitelji sela Rasputinovih, Pokrovskoe, preživljavali su od lova, ribolova i uzgoja povrća. Grigori Rasputin rođen je u skromnom domu, no o njegovom djetinjstvu i mladosti malo je toga poznato. Smith smatra da je taj nedostatak informacija pogodovao izmišljanju svakojakih priča, no vjerojatnije je da je živio tipičnijim životom žitelja Sibira. Na temelju arhivskih zapisa Smith je gotovo siguran da je do kasne mladosti Rasputin bio nepismen, ništa neobično s obzirom na podatak da je 1900. samo 4 posto stanovništva Sibira bilo pismeno (nacionalna pismenost iznosila je 20 posto). Prema popisu stanovništva sa samog kraja 19. stoljeća, nitko u obitelji Rasputin nije bio pismen. Poput ostale djece u selu, mali Grigory je vrlo rano počeo pomagati ocu u ribolovu i uzgoju povrća te brinuti za domaćinstvo. Nedjeljnom je odlazio u crkvu s obitelji. Obitelj je živjela skromno. Među škrtim zapisima o ranim danima njegova života ništa ne upućuje na to da je Rasputinu bio predodređen život drugačiji od onoga koji su živjeli njegov otac ili djed. Kada je napunio 18. godinu, Rasputin je oženio tri godine stariju Praskovyu Dubrovinu s kojom je imao sedmero djece, iako većina nije preživjela djetinjstvo.

Novi čovjek

Iz zapisa Rasputinove kćeri Marije Smith je saznao da je Rasputin živio poput ostalih seljaka, nerijetko uživajući u prekomjernom alkoholu i mesu, do jednog dana kada se potpuno promijenio i postao “novi čovjek”. Iznenadnu promjenu pripisivala je snu u kojem mu se pojavio sveti Šimun i naredio da sve ostavi i postane novi čovjek. Nakon toga Rasputin je provodio vrijeme odlazeći na hodočašća tijekom kojih mu se jednom prilikom ukazala Gospa. Smith tvrdi da je teško razbrati što je istina, a što mit, ali siguran je da nakon opisanih događaja Rasputin postao lokalna zvijezda čiji dom su posjećivali žitelji iz okolnih sela kako bi se uvjerili u svetost karizmatičnog sveca. Okolnosti pod kojima je ostavio svoj dom i uputio se na daleko putovanje su nejasne - njegovi kritičari spominjali su da je počinio svakakve prijestupe, krađe i seksualne te da nije imao izbora. Njegova obitelj vjerovala je da odlazi na svetu misiju. Smith vjeruje da je želio okusiti svoju sreću izvan sumornih granica Sibira.

Maria Rasputin (Matryona Grigorievna Rasputina, 1889 - 1977), daughter of Russian mystic Grigori Rasputin, the 'Mad Monk', February 1929. She was married to Boris Soloviev between 1917 and 1926. (Photo by Topical Press Agency/Hulton Archive/Getty Images)
Topical Press Agency/Hulton Archive / Getty Images
Maria Rasputin

Veliki prijatelj

Sankt Peterburg kojega je zatekao Rasputin bio je u neobičnom razdoblju traženja smisla i pobuđene spiritualnosti. Takozvani mediji, vidovnjaci, spasitelji i mistici bili su sveprisutni, poput Misterioznog Psa koji je pogađao dob i količinu novca u džepu ili vidovnjaka Elpidifora koji je donosio prognoze koje bi se svidjele caru. Već nakon godinu dana lutanja ulicama Sankt Peterburga, Rasputin je postao ekvivalent rock zvijezde svoga vremena. O njemu se pričalo i pisalo, priželjkivalo se njegovo poznanstvo i blizina. Njegova karizma bila je neupitna, piše Smith, i njegova jednostavnost sibirskog divljaka uskoro je pronašla brojne obožavatelje u visokim krugovima grada, sve do trenutka dok ga nije upoznao sam car, kojeg je toliko osvojio da je postao najbliži prijatelj obitelji. “Mnogi dakako tvrde da je prijateljstvo bilo temeljeno isključivo na činjenici da je Rasputin učestalo spašavao život malog princa koji je bolovao od hemofilije. No, to nije točno. Ne vjerujem da je Rasputin bio čudotvorac, već jednostavno prijatelj obitelji koji je znao kako smiriti i dijete i majku, što je rezultiralo njegovim boljim zdravstvenim stanjem”, govori.

Kako je situacija u Rusiji postajala kompliciranijom, tako su car i carica imali veću potrebu za bliskim prijateljima kao što je Rasputin. Neminovno, počele su se širiti glasine. U proljeće 1915. gradom se proširila glasina da se pijani Rasputin hvalio o svojim seksualnim odnosima s caricom. Smith vjeruje da se radilo o izmišljotinama, zbog čega carica nije niti shvatila ozbiljnost optužbi koje su slijedile njenog prijatelja, kojeg je smatrala dijelom obitelji. Rasputinov kraj, nakon kojeg je slijedio i kraj Romanovih, dobro je poznat. Neko je vrijeme sve upućivalo na to da će neobični seljak iz Sibira biti zaboravljen. Tek posljednjih desetak godina, kako se probudio novi interes za Romanovima, pojavio se i interes o Rasputinu, iako više izvan Rusije nego u Rusiji. Kada ga Rusi spominju, to je i dalje u negativnom kontekstu. Dok su muzeji i trgovi diljem Rusije okićeni sjećanjima na slavnu rusku povijest, tek jedan skromni kip Rasputina usred Sibira svjedoči o čovjeku kojeg je mit učinio većim od stvarnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 09:21